Svrha sljedećih razmatranja jest analizirati određena relevantna pitanja pisma koje je napisao papa Inocent III na samom početku svog pontifikata (6. veljače 1198). Primatelj papinskog pisma bio je kaptol sv. Anastazije, koji je očito... more
Svrha sljedećih razmatranja jest analizirati određena relevantna pitanja pisma koje je napisao papa Inocent III na samom početku svog pontifikata (6. veljače 1198). Primatelj papinskog pisma bio je kaptol sv. Anastazije, koji je očito bio vjeran bizantskoj kanonskoj i liturgijskoj tradiciji te u zajedništvu sa Svetom Stolicom (...cum igitur ecclesia vestra, que sub obedientia sedis apostolice perseverans Grecorum hactenus et ritum servaverit et linguam…). Temeljni pravni aspekt navedenog pisma, kojim su se nastojali riješiti nastali sukobi, jest papinski poništaj izbora mjesnog biskupa. Papa je poništio akt izbora iz dva razloga: a.) biskupa nije izabrao kaptol sv. Anastazije, već ga je nametnula svjetovna vlast (per laicalem potentiam); b.) navedeni biskup nije bio klerik pripadan bizantskoj tradiciji. Osnovno povijesno pitanje navedenog pisma te središnje pitanje predstojećeg istraživanja jest sljedeće: kojem je zapravo kaptolu sv. Anastazije ono bilo upućeno? Već stoljećima postoje dva moguća odgovora na navedeno pitanje. Brojni su hrvatski povjesničari tijekom posljednjeg stoljeća i po smatrali da je pismo bilo upućeno kaptolu sv. Anastazije u Zadru, dok je manji broj naših autora, posebice u novije vrijeme, zastupao shvaćanje da je njegov adresat kaptol sv. Anastazije u gradu Santa Severina u Kalabriji. Problem navedene kontradikcije u pogledu adresata pisma nije do sada ozbiljnije obrađen, premda je marginalno spominjan. Polazeći od povijesnog i crkvenog konteksta problema, nastojat će se približiti jednoznačnom odgovoru na spomenuto povijesno pitanje.
Research Interests: Canon Law, Byzantine Liturgy, Medieval Canon & Roman Law, Dalmatian history, Byzantium, and 12 moreMedieval Canon Law, Calabria, Innocent III, medieval Dalmatia, History and Culture of Calabria, Zadar, History of Zadar Region, Santa Severina, Pope Innocent III, Byzantine Rite, BYZANTIUM AND THE WEST, and storia del Diritto canonico
Research Interests:
Research Interests:
Cilj je ovog rada prikazati odnos Carla Schmitta spram Balda Bogišića. Carl Schmitt (1888-1985), jedan od najznačajnijih europskih pravnika i filozofa prava i politike u prošlom stoljeću nije se mogao susresti sa Baldom Bogišićem (1834-... more
Cilj je ovog rada prikazati odnos Carla Schmitta spram Balda Bogišića. Carl Schmitt (1888-1985), jedan od najznačajnijih europskih pravnika i filozofa prava i politike u prošlom stoljeću nije se mogao susresti sa Baldom Bogišićem (1834- 1908), znamenitim cavtatskim pravnikom i polihistorom te tvorcem Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru (OIZ) (1888) za vrijeme života ovog potonjeg. Međutim, stjecajem obiteljskih okolnosti, Schmitt 1925. godine ljetuje u Cavtatu gdje se dublje upoznao i nedvojbeno ostao fasciniran Bogišićevim likom i djelom. Pisani tragovi o Schmittovim cavtatskim danima sačuvani su u tri različita izvora: njegovoj korespondenciji, njegovom dalmatinskom putopisu te konačno u njegovim dnevnicima iz tog vremena. Schmitt je smatrao kako je Bogišić jedan od malobrojnih „Velikih Ilira“ tijekom cjelokupne povijesti tog prostora, tj. onih epohalnih osobnosti koje su utjelovile genius loci Ilirije: njeno jedinstvo u različitosti tradicija množine religija, naroda i jezika. Pored toga, Schmitt je Bogišića, uz Švicarca Eugena Hubera (1849-1923), smatrao najvećim kodifikatorom civilnog prava uopće. U radu će se nastojati objasniti razlozi ovakva Schmittova laudativnog odnosa prema Bogišiću te pokazati zbog čega nam Schmittova razmatranja otvaraju nova vrata za produbljeno čitanje i razumijevanje lika i djela Balda Bogišića.
Research Interests:
The aim of the contribution is to examine the influence and significance of the French Code Civil for the Croatian legal culture from the beginning of the 19th century until the present day. The introductory part presents the basic... more
The aim of the contribution is to examine the influence and significance of the French Code Civil for the Croatian legal culture from the beginning of the 19th century until the present day. The introductory part presents the basic features of the Code Civil as an exceptionally important civil code belonging to the European continental legal family. In that context, the most important characteristics of the Code Civil are briefly outlined, as well as its foundation in Roman legal tradition and its vital influence on civil law legislation in many European and non-European states in the 19th and 20th century.
The central part explores the enactment of the French Code Civil in individual Croatian territories (Istria, Dalmatia, Dubrovnik, Civil Croatia and Croatian Military Frontier) starting from 1806, and its validity in the Croatian lands belonging to the Illyrian provinces (1809–1814) until the end of the French rule, that is until the gradual enactment of the Austrian Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) (1814–1820). In that context, some other regulations that came into force during the French rule are briefly addressed, primarily Code de Commerce from 1807 which – unlike the short-term validity of the Code Civil – remained a source of the Croatian maritime commercial law until 1978.
In the final part of the contribution the influence of the Code Civil on modern Croatian private law is analysed, especially in the sphere of law of obligations, as a particularly important aspect of the reception of French legal culture in the Croatian legal system in the 21st century.
The central part explores the enactment of the French Code Civil in individual Croatian territories (Istria, Dalmatia, Dubrovnik, Civil Croatia and Croatian Military Frontier) starting from 1806, and its validity in the Croatian lands belonging to the Illyrian provinces (1809–1814) until the end of the French rule, that is until the gradual enactment of the Austrian Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) (1814–1820). In that context, some other regulations that came into force during the French rule are briefly addressed, primarily Code de Commerce from 1807 which – unlike the short-term validity of the Code Civil – remained a source of the Croatian maritime commercial law until 1978.
In the final part of the contribution the influence of the Code Civil on modern Croatian private law is analysed, especially in the sphere of law of obligations, as a particularly important aspect of the reception of French legal culture in the Croatian legal system in the 21st century.