Skip to main content
Research Interests:
Svrha sljedećih razmatranja jest analizirati određena relevantna pitanja pisma koje je napisao papa Inocent III na samom početku svog pontifikata (6. veljače 1198). Primatelj papinskog pisma bio je kaptol sv. Anastazije, koji je očito... more
Svrha sljedećih razmatranja jest analizirati određena relevantna pitanja pisma koje je napisao papa Inocent III na samom početku svog pontifikata (6. veljače 1198). Primatelj papinskog pisma bio je kaptol sv. Anastazije, koji je očito bio vjeran bizantskoj kanonskoj i liturgijskoj tradiciji te u zajedništvu sa Svetom Stolicom (...cum igitur ecclesia vestra, que sub obedientia sedis apostolice perseverans Grecorum hactenus et ritum servaverit et linguam…). Temeljni pravni aspekt navedenog pisma, kojim su se nastojali riješiti nastali sukobi, jest papinski poništaj izbora mjesnog biskupa. Papa je poništio akt izbora iz dva razloga: a.) biskupa nije izabrao kaptol sv. Anastazije, već ga je nametnula svjetovna vlast (per laicalem potentiam); b.) navedeni biskup nije bio klerik pripadan bizantskoj tradiciji. Osnovno povijesno pitanje navedenog pisma te središnje pitanje predstojećeg istraživanja jest sljedeće: kojem je zapravo kaptolu sv. Anastazije ono bilo upućeno? Već stoljećima postoje dva moguća odgovora na navedeno pitanje. Brojni su hrvatski povjesničari tijekom posljednjeg stoljeća i po smatrali da je pismo bilo upućeno kaptolu sv. Anastazije u Zadru, dok je manji broj naših autora, posebice u novije vrijeme, zastupao shvaćanje da je njegov adresat kaptol sv. Anastazije u gradu Santa Severina u Kalabriji. Problem navedene kontradikcije u pogledu adresata pisma nije do sada ozbiljnije obrađen, premda je marginalno spominjan. Polazeći od povijesnog i crkvenog konteksta problema, nastojat će se približiti jednoznačnom odgovoru na spomenuto povijesno pitanje.
Research Interests:
Research Interests:
Cilj je ovog rada prikazati odnos Carla Schmitta spram Balda Bogišića. Carl Schmitt (1888-1985), jedan od najznačajnijih europskih pravnika i filozofa prava i politike u prošlom stoljeću nije se mogao susresti sa Baldom Bogišićem (1834-... more
Cilj je ovog rada prikazati odnos Carla Schmitta spram Balda Bogišića. Carl Schmitt (1888-1985), jedan od najznačajnijih europskih pravnika i filozofa prava i politike u prošlom stoljeću nije se mogao susresti sa Baldom Bogišićem (1834- 1908), znamenitim cavtatskim pravnikom i polihistorom te tvorcem Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru (OIZ) (1888) za vrijeme života ovog potonjeg. Međutim, stjecajem obiteljskih okolnosti, Schmitt 1925. godine ljetuje u Cavtatu gdje se dublje upoznao i nedvojbeno ostao fasciniran Bogišićevim likom i djelom. Pisani tragovi o Schmittovim cavtatskim danima sačuvani su u tri različita izvora: njegovoj korespondenciji, njegovom dalmatinskom putopisu te konačno u njegovim dnevnicima iz tog vremena. Schmitt je smatrao kako je Bogišić jedan od malobrojnih „Velikih Ilira“ tijekom cjelokupne povijesti tog prostora, tj. onih epohalnih osobnosti koje su utjelovile genius loci Ilirije: njeno jedinstvo u različitosti tradicija množine religija, naroda i jezika. Pored toga, Schmitt je Bogišića, uz Švicarca Eugena Hubera (1849-1923), smatrao najvećim kodifikatorom civilnog prava uopće. U radu će se nastojati objasniti razlozi ovakva Schmittova laudativnog odnosa prema Bogišiću te pokazati zbog čega nam Schmittova razmatranja otvaraju nova vrata za produbljeno čitanje i razumijevanje lika i djela Balda Bogišića.
Research Interests:
The aim of the contribution is to examine the influence and significance of the French Code Civil for the Croatian legal culture from the beginning of the 19th century until the present day. The introductory part presents the basic... more
The aim of the contribution is to examine the influence and significance of the French Code Civil for the Croatian legal culture from the beginning of the 19th century until the present day. The introductory part presents the basic features of the Code Civil as an exceptionally important civil code belonging to the European continental legal family. In that context, the most important characteristics of the Code Civil are briefly outlined, as well as its foundation in Roman legal tradition and its vital influence on civil law legislation in many European and non-European states in the 19th and 20th century.
The central part explores the enactment of the French Code Civil in individual Croatian territories (Istria, Dalmatia, Dubrovnik, Civil Croatia and Croatian Military Frontier) starting from 1806, and its validity in the Croatian lands belonging to the Illyrian provinces (1809–1814) until the end of the French rule, that is until the gradual enactment of the Austrian Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB) (1814–1820). In that context, some other regulations that came into force during the French rule are briefly addressed, primarily Code de Commerce from 1807 which – unlike the short-term validity of the Code Civil – remained a source of the Croatian maritime commercial law until 1978.
In the final part of the contribution the influence of the Code Civil on modern Croatian private law is analysed, especially in the sphere of law of obligations, as a particularly important aspect of the reception of French legal culture in the Croatian legal system in the 21st century.
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Hrvatsko društvo za bizantske studije je udruga građana osnovana radi promicanja, proučavanja i istraživanja u znanstvenoj disciplini bizantskih studija. Temeljne su zadaće Društva da, prvo, potiče proučavanje i istraživanje u znanstvenim... more
Hrvatsko društvo za bizantske studije je udruga građana osnovana radi promicanja, proučavanja i istraživanja u znanstvenoj disciplini bizantskih studija. Temeljne su zadaće Društva da, prvo, potiče proučavanje i istraživanje u znanstvenim disciplinama pripadnim bizantskim studijima, u vremenskom rasponu od kasne antike do postbizantskog razdoblja, s posebnim osvrtom na prisutnost bizantske kulture i civilizacije na hrvatskim prostorima (adriobizantizam, latinski bizantizam, slavenski bizantizam); drugo, da okuplja znanstvenike i druge zainteresirane osobe koje se bave bizantskim studijima i znanstvenim disciplinama koje proučavaju bizantsku kulturu i civilizaciju.
Research Interests:
Seminar " Methoden der Romanistik: Woher, wohin? " 70 Jahre nach Erscheinen von Paul Koschakers " Europa und das römische Recht " Vor 70 Jahren hat Paul Koschaker (1879-1951) sein berühmtes Buch " Europa und das römische Recht "... more
Seminar " Methoden der Romanistik: Woher, wohin? " 70 Jahre nach Erscheinen von Paul Koschakers " Europa und das römische Recht " Vor 70 Jahren hat Paul Koschaker (1879-1951) sein berühmtes Buch " Europa und das römische Recht " veröffentlicht, um damit die von ihm 1938 diagnostizierte Krise der romanistischen Rechtswissenschaft zu überwinden. Sein Buch sorgte dafür, dass der Zusammenhang zwischen geltendem und römischem Recht wieder stärker auf die Tagesordnung kam (Aktualisierung). Er stellte auch prominent die Frage, ob Europa ohne römisches Recht überhaupt denkbar sei. In diesem Zusammenhang stellten sich auch neue methodische Fragen, so dass Koschaker mit seinem Buch das Interesse an der Methode erneut geweckt und sie zur Kernfrage der romanistischen Lehre erhoben hat. Die Methode stellt das Wie dar und verweist auf die Art und Weise, in der das römische Recht der gegebenen Zeiten angemessen betrieben werden sollte. Das Wie steht zugleich für das Wozu und Warum, worauf jede Epoche der Rechtsgeschichte eine zweckbezogen eingefärbte Antwort gegeben hat. Seit der Einführung des deutschen Bürgerlichen Gesetzbuches im Jahr 1900 und insbesondere seit der Programmschrift Koschakers gewinnen alle diese Fragen erheblich an Bedeutung. Was ist das römische Recht für uns heute und wie sollte man es behandeln? Gibt es eine bestimmte Vorgehensweise oder sollten die Methoden eklektisch betrieben werden, wie einst der polnische Romanist Ignacy Koschembahr-Łyskowski (1864-1945) meinte? Beiden Gelehrten waren sich über eines im Klaren: die Notwendigkeit, eine Brücke zwischen dem römischen und dem geltenden Recht zu schlagen. Auf alle diese Fragen werden im Rahmen des Seminars Antworten gesucht.
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests: