- Ancient History, Roman History, Ancient Rome, Roman Archaeology, Ancient Egyptian History, Ancient Greek History, and 54 morePrehistory, Late Antique and Byzantine Studies, Egyptology, Prehistoric Archaeology, Late Antiquity, Prehistoric Settlement, Classical Archaeology, Celtic Studies, Ancient Celtic Faith, Celtic History, Roman Empire, Archaeology, Classics, Late Antique Archaeology, Byzantine Studies, Balkan Studies, Roman Army, Roman Republic, Balkan History, Roman Historiography, Roman military history, Acculturation and 'Romanisation', New Kingdom (Egyptology), Amarna Studies, Croatian History, Ancient Egyptian Iconography, Ancient Egyptian Religion, Ancient Egyptian Art and Archaeology, Critical Pedagogy, Consumer Behavior, Society of Consumers, Consumption and Consumer Society, Consumerism, Consumer pedagogy, Culturally relevant pedagogy, history of Pedagogy, Sociology of Education, Learning, sociology, pedagogy, Education, Higher Education, Educational Research, History, Social Media in Education, Education and Social Media, Social Media, School Management, School management and leadership, School Management System, Pedagogy, Consumerist Society, Consumers & Consumption, History Education, Public School History, and Povijest školstvaedit
- I work at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek. My scientific interests are Pedagogic ... moreI work at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek. My scientific interests are Pedagogic Theory, Comparative Pedagogy, Critical pedagogy and History of pedagogy. I currently study consumerism and its implications on pedagogical theory.edit
- Zlatko Milišaedit
Promjene i inovacije u tehnologiji donijele su nove načine komuniciranja. Mladi u suvremenom društvu komuniciraju koristeći velik broj društvenih mreža. Društvene mreže u svojoj primarnoj funkciji podrazumijevaju različite vrste... more
Promjene i inovacije u tehnologiji donijele su nove načine komuniciranja. Mladi u suvremenom društvu komuniciraju koristeći velik broj društvenih mreža. Društvene mreže u svojoj primarnoj funkciji podrazumijevaju različite vrste internetske usluge, online servise koji služe za međusobno povezivanje njihovih korisnika, ovisno o njihovoj specijalizaciji i personalizaciji. Istraživanja (Goodman, 2010 ; Hinduja i Patchin, 2009 ; Mandarić, 2012 ; Miliša i Zloković, 2008 ; Valkenburg i Peter, 2007 ; Wang i Zhang, 2018 ; Vejmelka i sur., 2017 ; Wilcox i Stephen, 2012) ukazuju na porast anksioznosti, nedostatak samopouzdanja, antisocijalna, ali i rizična ponašanja te se stoga javlja nužnost za razvijanjem kvalitetnih pedagoških programa prevencije. U ovome se radu metodom analize sadržaja istražuje antidruštveni aspekt društvenih mreža na temelju recentnih i relevantnih istraživanja koja ukazuju da društvene mreže imaju ambivalentnu ulogu u odgoju djece i mladih, a koja se očituje u tome što društvene mreže pružaju niz prednosti, od komunikacijskih do odgojno-obrazovnih, no za mladu osobu u razvoju postoji i velik spektar potencijalnih rizika kao posljedica korištenja društvenih mreža (Christakis i Fowler, 2010 ; Goodman, 2010 ; Hinduja i Patchin, 2009 ; Livazović, 2012 ; Mandarić, 2012 ; Miliša i Zloković, 2008 ; Salmela- Aro i sur., 2017 ; Valkenburg i Peter, 2007 ; Vejmelka i sur., 2017 ; Zuckerman Itković i Petanović, 2010). Analizom rezultata dolazi se do podataka da su društvene mreže uvelike preplavljene raznim neprimjerenim sadržajima kojima su mladi izloženi, stoga se javlja problem odgojne uloge medijskih sadržaja koji se promoviraju i putem društvenih mreža jer su mladi skloni oponašanju te lako „postaju pasivni obožavatelji tuđih ideja“ (Miliša, 2006, 49). U radu se zaključno nameće zahtjev za pedagogizacijom društvenih mreža. Potrebna su dodatna istraživanja koja stavljaju u prvi plan učenje u digitalnom svijetu, njegovu svrhu, proces i sadržaj. U budućnosti pedagoških istraživanja potrebno je usredotočiti se na upotrebu društvenih mreža u obrazovnim kontekstima i usredotočiti se na nove prilike za učenje koje se pojavljuju.
Research Interests:
Školski sustav je društveni podsustav. Teorija sustava ističe sustav kao cjelinu te objašnjava zakonitosti postanka i razvoja organizacije i ponašanja sustava s ciljem stvaranja metoda i reda u proučavanju i rješavanju problema. Nastanak... more
Školski sustav je društveni podsustav. Teorija sustava ističe sustav kao cjelinu te objašnjava zakonitosti postanka i razvoja organizacije i ponašanja sustava s ciljem stvaranja metoda i reda u proučavanju i rješavanju problema. Nastanak samih organizacija uvjetovala je podjela rada. Podjela rada objašnjava društvenu strukturu, razvitak profesije i funkcioniranje različitih podsustava u cjelini organizacije. Obrazovanje možemo promatrati kao dinamičan proces koji u današnje vrijeme zahtjeva da se njime efikasno i efektivno upravlja te vodi s ciljem postizanja ukupne tržišne prednosti, kako samih pojedinaca (korisnika) tako i organizacijskih kolektiva (škola). Uslijed suvremenih promjena koje zahvaćaju sve aspekte društvenog života, a posljedično i obrazovanje, nužno je da obrazovni sustav, točnije oni koji njime upravljaju, imaju kvalitetne odgovore ukoliko ga se želi učiniti konkurentnim i kurentnim na tržištu. Kvalitetna rješenja u organizacijskom smislu nisu uvjetovana jedino tržišnom konkurentnošću, već i potrebom za očuvanjem humanističke komponente koju obrazovni sustav predstavlja. Odgoj i obrazovanje obraz su svake nacije. U vezi s rečenim potrebno je razviti efikasne mehanizme i efikasan strateški menadžment u sektoru obrazovanja, koji će omogućiti da se dobiju adekvatne, prave i provjerljive informacije o realnim obrazovnim potrebama koje postoje unutar određene društvene zajednice. Bez kvalitetnog suodnosa tržišta i obrazovnog sektora nije moguće ostvariti ciljeve i zadatke obrazovanja na kvalitetan i efikasan način. Cilj ovog rada je prikazati važnost strateškog upravljanja navedenim sektorom upravo zbog značajnosti obrazovanja.
Research Interests:
Ovaj se rad bavi otkrivanjem zastupljenosti fenomena konzumerizma u pedagogijskoj teoriji. Konzumerizam je potpuno neistraženo pitanje u pedagogijskoj literaturi, a to će biti potvrđeno empirijskim dijelom ovoga rada. Pored toga... more
Ovaj se rad bavi otkrivanjem zastupljenosti fenomena konzumerizma u pedagogijskoj teoriji. Konzumerizam je potpuno neistraženo pitanje u pedagogijskoj literaturi, a to će biti potvrđeno empirijskim dijelom ovoga rada. Pored toga konzumerizam postaje prevladavajuća kulturalna i društvena ideologija zavođenja djece i mladih i zbog toga on ne smije biti isključivo ekonomski fenomen i predmet istraživanja ekonomije. U radu je konstatirano da je konzumerizam društveni fenomen koji se očituje u trenutku kada potrošnja dolazi visoko na listu ljudskih prioriteta ili postaje i sama svrha ljudskog postojanja i samim time ga moramo što prije dovesti u interes pedagogijske znanosti. Svrha ovog istraživanja je stoga utvrditi zastupljenost tema koje se dotiču fenomena konzumerizma u hrvatskim znanstvenim pedagoškim časopisima, te ustanoviti koliko su se u razdoblju od 2010. do, posljednjih brojeva koji su izašli, 2021. godine znanstvenici bavili ovom tematikom. Analizirani su aktivni znanstveni časopisi Školski vjesnik, Život i škola, Metodički ogled, Metodički obzori, Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Napredak, Odgojnoobrazovne teme, Acta Iadertina, Magistra Iadertina te trenutno neaktivna Pedagogijska istraživanja koja su izlazila do 2015. godine. U analizi podataka koristila se kvantitativna analiza sadržaja primjerena za ovu analizu jer se njome sistematično sažima velik broj riječi teksta u manje kategorije sadržaja. Utvrđeno je da postoji 25 znanstvenih i stručnih radova koji se bave pedagoškim implikacijama konzumerizma. Pitanje konzumerizma stoga moramo aktualizirati kao važno pedagoško pitanje, a pedagogijska znanost mora postaviti snažne teorijske okvire s ciljem razvijanja pedagoške prakse osnaživanja djece da ne budu žrtve svakodnevnog konzumerističkog okruženja u kojemu odrastaju.
Research Interests:
19. stoljeće donijelo je u brojnim europskim državama pokrete koji su zahtijevali reformu školskog sustava. Austro-Ugarska Monarhija o tom pitanju, također, nije iznimka jer je i ona u drugoj polovici 19. stoljeća reformirala svoje... more
19. stoljeće donijelo je u brojnim europskim državama pokrete koji su zahtijevali reformu školskog sustava. Austro-Ugarska Monarhija o tom pitanju, također, nije iznimka jer je i ona u drugoj polovici 19. stoljeća reformirala svoje osnovno(pučko) i srednje školstvo. Reforma osnovnog(pučkog) školstva provedena je u svim zemljama Monarhije, pa tako i u Slavoniji. Prvi moderni školski zakon u Monarhiji donesen je na području Ugarske 1868. godine, a već 1869. godine donesen je u austrijskim zemljama. Na području Slavonije nova etapa institucionalnog razvoja školskog sustava započinje 1874. godine za vrijeme bana Ivana Mažuranića, kada je donesen Zakon ob ustroju pučkih školah i preparandijah. U njemu možemo vidjeti začetke modernizacije i sekularizacije školskog sustava, koji su bili u skladu s općom institucionalnom modernizacijom koja je u to vrijeme otpočela u austrijskom dijelu Monarhije. Ovaj rad analizira institucionalne okvire izgradnje sustava i uspostave mreže osnovnih(pučkih) škola u Slavoniji u sklopu reforme obrazovanja koju je Austro-Ugarska Monarhija provela u drugoj polovici 19. stoljeća, kao i utjecaj koji je austrijska liberalna misao imala na javno školstvo u
Research Interests:
Ovaj rad za cilj ima analizirati posljedice stigmatizacije i marginalizacije ovisnika. Problem stigmatizacije i marginalizacije ovisnika aktualan je i vidljiv u isključivanju ove skupine iz gotovo svih društvenih aktivnosti. Svaka je... more
Ovaj rad za cilj ima analizirati posljedice stigmatizacije i marginalizacije ovisnika.
Problem stigmatizacije i marginalizacije ovisnika aktualan je i vidljiv u isključivanju ove skupine iz gotovo svih društvenih aktivnosti. Svaka je ovisnost vremenski ograničena ugoda i dugoročno mučenje. U članku se argumentira glavna tvrdnja da nije moguće pronaći osobu koja nije ovisnik o nekomu ili nečemu. Iz navedenog proizlazi zaključak da nemamo pravo marginalizirati i stigmatizirati niti jednu skupinu ovisnika. Ljudi koji su prebrodili problem(e) ovisnosti sastavljaju liste prioriteta u životu, odbacujući životne trivijalnosti, sami odlučuju i ne opterećuju se nerazumijevanjem drugih. Dijalektika razvoja poučava da istine dolaze iz suprotnosti, primjerice, kada shvatimo da darivanje dolazi kada pokopamo egoizam, oslobađanje dolazi kada pronađemo smisao života, razumno ponašanje dolazi iz nerazumnog, a kultura života iz kulture smrti. Zbog nerealnih očekivanja ljudi ne cijene ono što imaju, sve dok to ne izgube. Zadovoljniji su oni koji vide smisao života, znaju što (ne) žele, imaju prioritete, ne odustaju pred preprekama, nemaju stereotipe prema drugima, znaju opraštati, samouvjereni su, ne i netolerantni prema drugima u problemu/ima
Problem stigmatizacije i marginalizacije ovisnika aktualan je i vidljiv u isključivanju ove skupine iz gotovo svih društvenih aktivnosti. Svaka je ovisnost vremenski ograničena ugoda i dugoročno mučenje. U članku se argumentira glavna tvrdnja da nije moguće pronaći osobu koja nije ovisnik o nekomu ili nečemu. Iz navedenog proizlazi zaključak da nemamo pravo marginalizirati i stigmatizirati niti jednu skupinu ovisnika. Ljudi koji su prebrodili problem(e) ovisnosti sastavljaju liste prioriteta u životu, odbacujući životne trivijalnosti, sami odlučuju i ne opterećuju se nerazumijevanjem drugih. Dijalektika razvoja poučava da istine dolaze iz suprotnosti, primjerice, kada shvatimo da darivanje dolazi kada pokopamo egoizam, oslobađanje dolazi kada pronađemo smisao života, razumno ponašanje dolazi iz nerazumnog, a kultura života iz kulture smrti. Zbog nerealnih očekivanja ljudi ne cijene ono što imaju, sve dok to ne izgube. Zadovoljniji su oni koji vide smisao života, znaju što (ne) žele, imaju prioritete, ne odustaju pred preprekama, nemaju stereotipe prema drugima, znaju opraštati, samouvjereni su, ne i netolerantni prema drugima u problemu/ima
Research Interests:
Ovaj rad za cilj ima analizirati mjesto tradicionalnog braka i obtelji u izazovima današnjice. Suvremena obitelj suočena je s brojnim svakodnevnim pritiscima i problemima zbog kojih njezini članovi mogu imati osjećaj osamljenosti, nemoći... more
Ovaj rad za cilj ima analizirati mjesto tradicionalnog braka i obtelji u izazovima današnjice.
Suvremena obitelj suočena je s brojnim svakodnevnim pritiscima i problemima zbog kojih
njezini članovi mogu imati osjećaj osamljenosti, nemoći i nekompetentnosti u odgoju djece.
Današnju tzv. postmodernu fazu razvoja društva obilježava pet velikih promjena na području
braka: tendencija razvrgavanja braka, odgađanje braka i rađanja, sve manje djece parova u
braku (najčešće jedno), povećanje istospolnih zajednica i izvanbračne kohabitacije. U
današnjoj dominantnoj hedonističko-individualističkoj orijentaciji, smanjenja obiteljskog
odgoja i zajedništva to je očikivana posljedica. Postmoderno doba, koje se nekritički slavi kao vrijeme u kojemu su sve veće mogućnosti kreiranja čovjekovih sloboda, u stvarnosti postaje vrijeme porobljavanja čovjeka u kojemu se gube potrebe za pripadanjem. Ljudi, doduše, danas imaju veću mogućnost izbora, ali ih prate krize identiteta i slabi utjecaj vrednota zajedništva te nesnalažljivost u ubrzanom razvoju tehničke revolucije
Suvremena obitelj suočena je s brojnim svakodnevnim pritiscima i problemima zbog kojih
njezini članovi mogu imati osjećaj osamljenosti, nemoći i nekompetentnosti u odgoju djece.
Današnju tzv. postmodernu fazu razvoja društva obilježava pet velikih promjena na području
braka: tendencija razvrgavanja braka, odgađanje braka i rađanja, sve manje djece parova u
braku (najčešće jedno), povećanje istospolnih zajednica i izvanbračne kohabitacije. U
današnjoj dominantnoj hedonističko-individualističkoj orijentaciji, smanjenja obiteljskog
odgoja i zajedništva to je očikivana posljedica. Postmoderno doba, koje se nekritički slavi kao vrijeme u kojemu su sve veće mogućnosti kreiranja čovjekovih sloboda, u stvarnosti postaje vrijeme porobljavanja čovjeka u kojemu se gube potrebe za pripadanjem. Ljudi, doduše, danas imaju veću mogućnost izbora, ali ih prate krize identiteta i slabi utjecaj vrednota zajedništva te nesnalažljivost u ubrzanom razvoju tehničke revolucije
Research Interests:
Jurgen Habermas's concern with the public sphere and the necessary conditions for a genuine democracy can be seen as a central theme of his work. Modern democracy is unimaginable without the ability of critical thinking. Development of... more
Jurgen Habermas's concern with the public sphere and the necessary conditions for a genuine democracy can be seen as a central theme of his work. Modern democracy is unimaginable without the ability of critical thinking. Development of the ability to analyze the way you think and present evidence for your ideas is central subject of critical pedagogy. Hence, this paper will analyze theoretical aspects of public sphere and explicate its importance in a development of teaching approach inspired by critical theory knows as critical pedagogy. Critical pedagogy explores the dialogic relationships between teaching and learning and through practical educational movements tries to help students develop a consciousness of freedom. This paper will establish complementarities between Habermas and main authors in the field of critical pedagogy at the levels of philosophy of education and pedagogical theory. Habermas first sketched out a model of what he called the bourgeois public sphere based on development of British, French and German society in late 18th and 19th century. Habermas argues that public sphere serves to fill the gap between the state and the people by creating what he calls a civil society. Further, Habermas argues that a functioning public sphere was key to maintaining a healthy democratic order and deliberative democracy. The principles of public sphere involved an open discussion of all issues of general concern which gave a new framework for authors like Freire, McLaren, Giroux and others to create a new approach in educational practice. Public sphere pedagogy is one of those approaches in critical pedagogy. Its goal is to connect classroom activities with real world civic engagement and this paper will analyze does it have a valid theoretical background in Habermas’s work. Finally, this paper will give a new pedagogical dimension to one of the most important philosophers of the 20th century.
Research Interests:
Globalna pandemija bolesti COVID-19, uzrokovane koronavirusom, konačni je dokaz trijumfa potrošačkog društva i potrošnje nad humanim društvom. Globalno tržište postalo je apsolutni pokretač i regulator, ali i egzekutor čovjeka koji je u... more
Globalna pandemija bolesti COVID-19, uzrokovane koronavirusom, konačni je dokaz trijumfa potrošačkog društva i potrošnje nad humanim društvom. Globalno tržište postalo je apsolutni pokretač i regulator, ali i egzekutor čovjeka koji je u njemu samo alat za očuvanje postojećeg stanja. Možemo li ipak nešto u svemu ovome naučiti pa ispravno detektirati tržište kao problem, promijeniti ga u ono što jest, alat za bolji život, i poslati potrošnju kao cilj egzistencije jednom za svagda u ropotarnicu povijesti?
Research Interests:
Amenhotep IV (Ekhnaton) postaje faraon u trenutku kada je Egipat na vrhuncu moći koju su mu osigurali veliki ratnici i osvajači iz XVIII dinastije. On se odlučuje, slično kao Hatšepsut i njegov otac Amenhotep III posvetiti rješavanju... more
Amenhotep IV (Ekhnaton) postaje faraon u trenutku kada je Egipat na vrhuncu moći koju su mu osigurali veliki ratnici i osvajači iz XVIII dinastije. On se odlučuje, slično kao Hatšepsut i njegov otac Amenhotep III posvetiti rješavanju unutarnjih problema, no na radikalan i veoma kontroverzan način zbog kojega će zauvijek ostati upamćen kao faraon heretik. Amenhotep IV(Ekhnaton) u 16 godina dugoj vladavini u Egipat uvodi novu religiju atonizam, zabranjuje štovanje dinastičkog boga Amona, mjenja svoje ime u Ekhnaton, prijestolnicu seli u novi grad koji je sam dao izgraditi Akhetaton, na području današnje Amarne, pa će po tom gradu ovaj dio egipatske povijesti i dobiti ime razdoblje Amarne. Vodeći miroljubivu vanjsku politiku prema susjedima, Amenhotep IV je potpuno posvećen unutarnjem reformiranju egipatskog društva, što mu ipak neće poći za rukom, barem ne u onoj mjeri u kojoj je sam to očekivao. Promjene koje su se dogodile u vrijeme vladavine Amenhotepa IV(Ekhnatona) utjecale su na kasniju egipatsku povijest premda će se njegovi nasljednici svojski potruditi da izbrišu svaki trag o njegovom postojanju, te da u Egipat vrate mir i blagostanje koje je obilježilo vladavinu njegovih prethodnika.
Research Interests:
Konzumerizam je proizvod kapitalističkog sustava koji pomoću manipulativnih medija kreira potrošačke navike. Potrošnja je još krajem 18. stoljeća postala masovna, a od 21. stoljeća prerasta u ideologiju posjedovanja proizvoda i stvari... more
Konzumerizam je proizvod kapitalističkog sustava koji pomoću manipulativnih medija kreira potrošačke navike. Potrošnja je još krajem 18. stoljeća postala masovna, a od 21. stoljeća prerasta u ideologiju posjedovanja proizvoda i stvari često nepotrebnih ili nefunkcionalnih, a odabir proizvoda nosi sa sobom statusnu pripadnost, ili identifikacijski značaj (prepoznavanja) konzumenta. Ovdje je enorman značaj reklamne i marketinške industrije te masovnih medija koji djeluju na principu proizvođenja želja i obećanja o stvaranju statusne pripadnosti skupini i kreiranju ukusa potrošača. Konzumerizam je u ovom radu analiziran kao sociopedagoški fenomen, koji postaje pogubna ideologija zavođenja za djecu i mlade potičući ih na pretjeranu potrošnju, akviziciju materijalnih stvari i usluga. Najnegativnije posljedice u odgoju vidljive su na toj populaciji, jer se umjesto razvoja osobnosti primat daje posjedovanju svari. Djeca postaju proizvod konzumerizma i mekdonaldizacije društva, čije su manifestacije vidljive u fast food obitelji. To je cijena fetišizacije proizvoda, medijske tiranije, hedonizma i svekolikog otuđenja kada stvari upravljaju ljudima. Problem djece i mladih kao potrošača prepoznali su teoretičari Frankfurtske kritičke škole, koji su prvi apelirali za promjenama u obrazovanju. Na temelju njihovih polazišta kasnije se razvijala ideja odgoja za kritičko mišljenje, kao otklon od diktata konzumerizma, ali i svih vrsta indoktrinacija i manipuliranja potrebama najmlađih. U radu se navode neki poticajni primjeri za pedagošku praksu - osvještavanje problema konzumerizma kod djece i mladih, ali i navodi potreba za programe provođene sustavno na nacionalnoj razini. Ovaj rad tretira konzumerizam kao iznimno važno pedagoško pitanje, ilustrirajući to pozitivnim primjerima oslobođenja od ideologije konzumerizma. Konzumerizam kao nametnuti životni stil koji uvelike utječe na današnju djece i mlade trebao bi postati predmet analiza teorije i prakse odgojno-obrazovne djelatnosti.
Research Interests:
U ovom seminaru će biti obrađena tema Mongolskog carstva. Kratko će biti rečeno o Mongolima prije njihovog ujedinitelja Džingis Kana. Najveći dio je posvećen upravo spomenutom vladaru, njegovom ujedinjenju i stvaranju mongolskog carstva... more
U ovom seminaru će biti obrađena tema Mongolskog carstva. Kratko će biti rečeno o Mongolima prije njihovog ujedinitelja Džingis Kana. Najveći dio je posvećen upravo spomenutom vladaru, njegovom ujedinjenju i stvaranju mongolskog carstva te osvajačkim pohodima koje je poveo prema svojim susjedima. Na kraju će kratko biti rečeno o nasljednicima i kaganatima koja su nastala nakon smrti Džingis Kana.
Research Interests:
Svijet modernih medija je postao oruđe ljudske deevolucije, propagande i društvene kontrole. Još od kada je Edward Bernays s Istituta Tavistock početkom 20. stoljeća dobio gotovo nepresušna sredstva za istraživanje shvaćanja kako efikasno... more
Svijet modernih medija je postao oruđe ljudske deevolucije, propagande i društvene kontrole. Još od kada je Edward Bernays s Istituta Tavistock početkom 20. stoljeća dobio gotovo nepresušna sredstva za istraživanje shvaćanja kako efikasno manipulirati ljudskom psihom kroz primarno televiziju, a onda i druge oblike masovnih medija, oni su počeli sve više dobijati manipulativni karakter. Danas posljedično imamo porast sofisticiranih tehnika manipuliranja masama i svjedoci smo svakodnevnog pokušaja uskraćivanja informacija, manipuliranja javnog mjenja i stvaranja podjela a prosječan čovjek sve teže uočava i shvaća manipulaciju. Rješenje naravno postoji u vidu medijske pedagogije. Medijska pedagogija za predmet svog poučavanja ima sociopedagogijske, sociokulturalne i sociopolitičke aspekte u suvremenim sredstvima medijskog komuniciranja, a osobito se bazira na analizi uloge medija na svijest i ponašanja djece i mladih te, u konačnici, njihovoga osposobljavanja za kritičku analizu medijskih ponuda. Ona nudi argumente u prilog hipotezi kako mediji postaju primarni agens socijalizacije mladog naraštaja. Ona kroz razvijanje medijske pismenosti, medijskog obrazovanja i odgoja razvija medijske kompetencije. Medijske kompetencije su ključne za razvitak kritičkog mišljenja i dekodiranje sadržaja medijskih manipulacija. Čim prije se medijska pedagogija uspije izboriti za uvođenje odgoja za medije u školski sustav napravit ćemo prvi korak ka ublažavanju posljedica medisjkih manipluacija.
Research Interests:
U radu je dan pregled događanja veoma nemirnog 18. stoljeća u odnosima Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Iz perspektive austrijske historiografije stoljeće je označeno kao stoljeće triju ratova s Turcima, dok ga turska... more
U radu je dan pregled događanja veoma nemirnog 18. stoljeća u odnosima Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Iz perspektive austrijske historiografije stoljeće je označeno kao stoljeće triju ratova s Turcima, dok ga turska historiografija označava kao doba stagnacije i pokušaja reformi Osmanskog Carstva. Iako je Osmansko Carstvo u 18. stoljeću fokusirano na unutarnje nemire, azijska pitanja i na sukobe s Rusima najveći dio sukoba koje proživaljava sa zapadnim silama je sigurno sa Habsburškom Monarhijom. U radu su obrađena 3 austrijsko-turska rata, kao i događaji koji su se odigrali u međuvremenu u Habsburškoj Monarhiji i Osmanskom Carstvu.
Research Interests:
U ovoj disertaciji predloženi pedagogijski pristup istraživanju konzumerizma utemeljen je u kritičkoj teoriji društva Frankfurtske škole. Konzumerizam je pomoću kritičke teorije društva i kritičke pedagogije prepoznat kao manipulativni... more
U ovoj disertaciji predloženi pedagogijski pristup istraživanju konzumerizma utemeljen je u kritičkoj teoriji društva Frankfurtske škole. Konzumerizam je pomoću kritičke teorije društva i kritičke pedagogije prepoznat kao manipulativni proces koji subjekte odgojno-obrazovnog procesa pretvara u pasivne objekte. U humanističkom pristupu suvremene pedagogijske znanosti pojedinac se tretira kao subjekt odgojno-obrazovnog procesa, a pedagogijski pristup ukazuje na opasnosti tržišnog fundamentalizma i opasnosti determiniranosti obrazovnog sustava postulatima tržišta. U ovoj disertaciji konzumerizam se pedagogijskim pristupom analizira kao fenomen izravnog manipuliranja potrebama i preferencijama djece i mladih. Dominantni teorijski okvir disertacije jest kritička teorija društva Frankfurtske škole, dok se metodologija istraživanja bazira na analizi povijesnog i trenutnog stanja odgojno-obrazovnog diskursa i kvalitativnoj analizi interdisciplinarne literature iz više područja: pedagogije, filozofije, ekonomije, sociologije, antropologije, psihologije i povijesti. Polazna epistemološka točka je hermeneutičko tumačenje kojim se naglasak stavlja na komparativno-teorijsku analizu i kritiku konzumerizma, potrošačkog društva i potrošačkih vrijednosti te njihovih implikacija na suvremenu pedagogijsku znanosti i pedagošku praksu. Aktualnost problematike konzumerizma u pedagogijskoj znanosti proizlazi iz činjenice kako se konzumeristička kultura manifestira u svim sferama odgoja i obrazovanja. Konzumerizam je u pedagogijskoj znanosti na marginama istraživanja i upravo je ta činjenica, uz nedostatak relevantne pedagogijske literature glavni istraživački problem, ali istovremeno i motivacijski čimbenik za prijedlog novog autonomnog pedagogijskog pristupa istraživanju konzumerizma. Recentna međunarodna znanstvena literatura tek implicitno upućuje na aktualnost istraživanja pedagogijskih i pedagoških implikacija konzumerizma, a u disertaciji je naglašen interdisciplinarni pristup jer je analizom i sintezom glavnih teza relevantnih autora iz područja filozofije, antropologije, ekonomije, psihologije, povijesti i sociologije moguće konstruirati novu pedagogijsku teoriju za proučavanje fenomena konzumerizma. Slijedom toga, završno poglavlje donosi glavne smjernice za utemeljenje pedagogijskog pristupa istraživanju konzumerizma, a koji do sada nije postojao u znanstvenom polju pedagogije.