Znanstveni i stručni radovi
Prema postpandemijskom obrazovanju: kako osnažiti sustav odgoja i obrazovanja?, 2022
Promjene i inovacije u tehnologiji donijele su nove načine komuniciranja. Mladi u suvremenom druš... more Promjene i inovacije u tehnologiji donijele su nove načine komuniciranja. Mladi u suvremenom društvu komuniciraju koristeći velik broj društvenih mreža. Društvene mreže u svojoj primarnoj funkciji podrazumijevaju različite vrste internetske usluge, online servise koji služe za međusobno povezivanje njihovih korisnika, ovisno o njihovoj specijalizaciji i personalizaciji. Istraživanja (Goodman, 2010 ; Hinduja i Patchin, 2009 ; Mandarić, 2012 ; Miliša i Zloković, 2008 ; Valkenburg i Peter, 2007 ; Wang i Zhang, 2018 ; Vejmelka i sur., 2017 ; Wilcox i Stephen, 2012) ukazuju na porast anksioznosti, nedostatak samopouzdanja, antisocijalna, ali i rizična ponašanja te se stoga javlja nužnost za razvijanjem kvalitetnih pedagoških programa prevencije. U ovome se radu metodom analize sadržaja istražuje antidruštveni aspekt društvenih mreža na temelju recentnih i relevantnih istraživanja koja ukazuju da društvene mreže imaju ambivalentnu ulogu u odgoju djece i mladih, a koja se očituje u tome što društvene mreže pružaju niz prednosti, od komunikacijskih do odgojno-obrazovnih, no za mladu osobu u razvoju postoji i velik spektar potencijalnih rizika kao posljedica korištenja društvenih mreža (Christakis i Fowler, 2010 ; Goodman, 2010 ; Hinduja i Patchin, 2009 ; Livazović, 2012 ; Mandarić, 2012 ; Miliša i Zloković, 2008 ; Salmela- Aro i sur., 2017 ; Valkenburg i Peter, 2007 ; Vejmelka i sur., 2017 ; Zuckerman Itković i Petanović, 2010). Analizom rezultata dolazi se do podataka da su društvene mreže uvelike preplavljene raznim neprimjerenim sadržajima kojima su mladi izloženi, stoga se javlja problem odgojne uloge medijskih sadržaja koji se promoviraju i putem društvenih mreža jer su mladi skloni oponašanju te lako „postaju pasivni obožavatelji tuđih ideja“ (Miliša, 2006, 49). U radu se zaključno nameće zahtjev za pedagogizacijom društvenih mreža. Potrebna su dodatna istraživanja koja stavljaju u prvi plan učenje u digitalnom svijetu, njegovu svrhu, proces i sadržaj. U budućnosti pedagoških istraživanja potrebno je usredotočiti se na upotrebu društvenih mreža u obrazovnim kontekstima i usredotočiti se na nove prilike za učenje koje se pojavljuju.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Interdisciplinarnost u teoriji i praksi, 2022
Školski sustav je društveni podsustav. Teorija sustava ističe sustav kao cjelinu te objašnjava za... more Školski sustav je društveni podsustav. Teorija sustava ističe sustav kao cjelinu te objašnjava zakonitosti postanka i razvoja organizacije i ponašanja sustava s ciljem stvaranja metoda i reda u proučavanju i rješavanju problema. Nastanak samih organizacija uvjetovala je podjela rada. Podjela rada objašnjava društvenu strukturu, razvitak profesije i funkcioniranje različitih podsustava u cjelini organizacije. Obrazovanje možemo promatrati kao dinamičan proces koji u današnje vrijeme zahtjeva da se njime efikasno i efektivno upravlja te vodi s ciljem postizanja ukupne tržišne prednosti, kako samih pojedinaca (korisnika) tako i organizacijskih kolektiva (škola). Uslijed suvremenih promjena koje zahvaćaju sve aspekte društvenog života, a posljedično i obrazovanje, nužno je da obrazovni sustav, točnije oni koji njime upravljaju, imaju kvalitetne odgovore ukoliko ga se želi učiniti konkurentnim i kurentnim na tržištu. Kvalitetna rješenja u organizacijskom smislu nisu uvjetovana jedino tržišnom konkurentnošću, već i potrebom za očuvanjem humanističke komponente koju obrazovni sustav predstavlja. Odgoj i obrazovanje obraz su svake nacije. U vezi s rečenim potrebno je razviti efikasne mehanizme i efikasan strateški menadžment u sektoru obrazovanja, koji će omogućiti da se dobiju adekvatne, prave i provjerljive informacije o realnim obrazovnim potrebama koje postoje unutar određene društvene zajednice. Bez kvalitetnog suodnosa tržišta i obrazovnog sektora nije moguće ostvariti ciljeve i zadatke obrazovanja na kvalitetan i efikasan način. Cilj ovog rada je prikazati važnost strateškog upravljanja navedenim sektorom upravo zbog značajnosti obrazovanja.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Kultura suvremene škole , 2022
Ovaj se rad bavi otkrivanjem zastupljenosti fenomena konzumerizma u pedagogijskoj teoriji. Konzu... more Ovaj se rad bavi otkrivanjem zastupljenosti fenomena konzumerizma u pedagogijskoj teoriji. Konzumerizam je potpuno neistraženo pitanje u pedagogijskoj literaturi, a to će biti potvrđeno empirijskim dijelom ovoga rada. Pored toga konzumerizam postaje prevladavajuća kulturalna i društvena ideologija zavođenja djece i mladih i zbog toga on ne smije biti isključivo ekonomski fenomen i predmet istraživanja ekonomije. U radu je konstatirano da je konzumerizam društveni fenomen koji se očituje u trenutku kada potrošnja dolazi visoko na listu ljudskih prioriteta ili postaje i sama svrha ljudskog postojanja i samim time ga moramo što prije dovesti u interes pedagogijske znanosti. Svrha ovog istraživanja je stoga utvrditi zastupljenost tema koje se dotiču fenomena konzumerizma u hrvatskim znanstvenim pedagoškim časopisima, te ustanoviti koliko su se u razdoblju od 2010. do, posljednjih brojeva koji su izašli, 2021. godine znanstvenici bavili ovom tematikom. Analizirani su aktivni znanstveni časopisi Školski vjesnik, Život i škola, Metodički ogled, Metodički obzori, Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Napredak, Odgojnoobrazovne teme, Acta Iadertina, Magistra Iadertina te trenutno neaktivna Pedagogijska istraživanja koja su izlazila do 2015. godine. U analizi podataka koristila se kvantitativna analiza sadržaja primjerena za ovu analizu jer se njome sistematično sažima velik broj riječi teksta u manje kategorije sadržaja. Utvrđeno je da postoji 25 znanstvenih i stručnih radova koji se bave pedagoškim implikacijama konzumerizma. Pitanje konzumerizma stoga moramo aktualizirati kao važno pedagoško pitanje, a pedagogijska znanost mora postaviti snažne teorijske okvire s ciljem razvijanja pedagoške prakse osnaživanja djece da ne budu žrtve svakodnevnog konzumerističkog okruženja u kojemu odrastaju.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Godišnjak njemačke zajednice 28 , 2021
19. stoljeće donijelo je u brojnim europskim državama pokrete koji su zahtijevali reformu školsk... more 19. stoljeće donijelo je u brojnim europskim državama pokrete koji su zahtijevali reformu školskog sustava. Austro-Ugarska Monarhija o tom pitanju, također, nije iznimka jer je i ona u drugoj polovici 19. stoljeća reformirala svoje osnovno(pučko) i srednje školstvo. Reforma osnovnog(pučkog) školstva provedena je u svim zemljama Monarhije, pa tako i u Slavoniji. Prvi moderni školski zakon u Monarhiji donesen je na području Ugarske 1868. godine, a već 1869. godine donesen je u austrijskim zemljama. Na području Slavonije nova etapa institucionalnog razvoja školskog sustava započinje 1874. godine za vrijeme bana Ivana Mažuranića, kada je donesen Zakon ob ustroju pučkih školah i preparandijah. U njemu možemo vidjeti začetke modernizacije i sekularizacije školskog sustava, koji su bili u skladu s općom institucionalnom modernizacijom koja je u to vrijeme otpočela u austrijskom dijelu Monarhije. Ovaj rad analizira institucionalne okvire izgradnje sustava i uspostave mreže osnovnih(pučkih) škola u Slavoniji u sklopu reforme obrazovanja koju je Austro-Ugarska Monarhija provela u drugoj polovici 19. stoljeća, kao i utjecaj koji je austrijska liberalna misao imala na javno školstvo u
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Položaj marginalizovanih grupa u društvu, 2019
Ovaj rad za cilj ima analizirati posljedice stigmatizacije i marginalizacije ovisnika.
Problem st... more Ovaj rad za cilj ima analizirati posljedice stigmatizacije i marginalizacije ovisnika.
Problem stigmatizacije i marginalizacije ovisnika aktualan je i vidljiv u isključivanju ove skupine iz gotovo svih društvenih aktivnosti. Svaka je ovisnost vremenski ograničena ugoda i dugoročno mučenje. U članku se argumentira glavna tvrdnja da nije moguće pronaći osobu koja nije ovisnik o nekomu ili nečemu. Iz navedenog proizlazi zaključak da nemamo pravo marginalizirati i stigmatizirati niti jednu skupinu ovisnika. Ljudi koji su prebrodili problem(e) ovisnosti sastavljaju liste prioriteta u životu, odbacujući životne trivijalnosti, sami odlučuju i ne opterećuju se nerazumijevanjem drugih. Dijalektika razvoja poučava da istine dolaze iz suprotnosti, primjerice, kada shvatimo da darivanje dolazi kada pokopamo egoizam, oslobađanje dolazi kada pronađemo smisao života, razumno ponašanje dolazi iz nerazumnog, a kultura života iz kulture smrti. Zbog nerealnih očekivanja ljudi ne cijene ono što imaju, sve dok to ne izgube. Zadovoljniji su oni koji vide smisao života, znaju što (ne) žele, imaju prioritete, ne odustaju pred preprekama, nemaju stereotipe prema drugima, znaju opraštati, samouvjereni su, ne i netolerantni prema drugima u problemu/ima
Bookmarks Related papers MentionsView impact
MODELI RAZVOJA – iskustva drugih i naše mogućnosti Tom II, 2019
Ovaj rad za cilj ima analizirati mjesto tradicionalnog braka i obtelji u izazovima današnjice.
Su... more Ovaj rad za cilj ima analizirati mjesto tradicionalnog braka i obtelji u izazovima današnjice.
Suvremena obitelj suočena je s brojnim svakodnevnim pritiscima i problemima zbog kojih
njezini članovi mogu imati osjećaj osamljenosti, nemoći i nekompetentnosti u odgoju djece.
Današnju tzv. postmodernu fazu razvoja društva obilježava pet velikih promjena na području
braka: tendencija razvrgavanja braka, odgađanje braka i rađanja, sve manje djece parova u
braku (najčešće jedno), povećanje istospolnih zajednica i izvanbračne kohabitacije. U
današnjoj dominantnoj hedonističko-individualističkoj orijentaciji, smanjenja obiteljskog
odgoja i zajedništva to je očikivana posljedica. Postmoderno doba, koje se nekritički slavi kao vrijeme u kojemu su sve veće mogućnosti kreiranja čovjekovih sloboda, u stvarnosti postaje vrijeme porobljavanja čovjeka u kojemu se gube potrebe za pripadanjem. Ljudi, doduše, danas imaju veću mogućnost izbora, ali ih prate krize identiteta i slabi utjecaj vrednota zajedništva te nesnalažljivost u ubrzanom razvoju tehničke revolucije
Bookmarks Related papers MentionsView impact
DHS - Društveno humanističke studije ; http://www.dhs.ff.untz.ba/index.php/home/article/view/113/, 2018
Komercijalizacija visokog obrazovanja je posljedica sveopće komercijalizacije života, koju ćemo u... more Komercijalizacija visokog obrazovanja je posljedica sveopće komercijalizacije života, koju ćemo u ovome članku sagledati iz povijesnog i sociopedagogijskog aspekta. U radu analiziramo pojavu i razvoj konzumerizma, ne kao ekonomske teorije, već nametnutog životnog stila. Konzume-rizam je proizvod korporativnog kapitalizma koji pomoću manipulativnih medija kreira potrošačke navike. Potrošnja je još krajem 18. stoljeća postala masovna, a od 21. stoljeća prerasta u ideologiju posjedovanja proizvoda, a odabir proizvoda nosi sa sobom statusnu pripadnost, ili identifikacijski značaj (prepoznavanja) konzumenta. Cilj je ovoga rada dati okvir pedagoške problematike u analizama konzumerizma te potaknuti struku s aktualnim pitanjima na dodatna istraživanja. Da bismo udovoljili zahtjevima tako definiranog cilja, konzultirana je relevantna literatura različitih društvenih znanosti kao i recentna istraživanja (iz inozemstva). Jedan od važnijih razloga ekspanzije konzumerizma na svim razinama je svakako i šutnja akademske zajednice. U radu se navode neki poticajni primjeri za pedagošku praksu – osvještavanje problema konzumerizma kod djece i mladih, ali i navodi potreba za uvođenjem preventivnih programa na nacionalnoj razini. Ovaj rad tretira konzumerizam i komercijalizaciju života kao iznimno važno sociopedagoško pitanje, stoga se nadamo ovim člankom potaknuti na širu akademsku raspravu iz različitih akademskih perspektiva i znanstvenih područja o nadasve aktualnom problemu komercijalizacije života iz koje posljedično analiziramo i komercijalizaciju visokog obrazovanja.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Zborni radova : Aktuelni problemi visokog obrazovanja i nauke, 2017
Potpisivanjem Bolonjske deklaracije većina država u Europi je bez javne rasprave preuzela obvezu ... more Potpisivanjem Bolonjske deklaracije većina država u Europi je bez javne rasprave preuzela obvezu reforme nacionalnog sustava visokog obrazovanja u skladu sa zahtjevima Deklaracije. Nametanjem reforme visokog obrazovanja došlo je do brojnih opasnosti po društvene i humanističke znanosti koje su glavni predmet ovog rada. U članku ne zastupamo ideju da je Bolonja jedini krivac za stanje u kojemu se visokoobrazovni sustav nalazi već iznosimo recentne teorijske spoznaje, istraživanja te posljedice koje eskaliraju od uvođenja Bolonje. Na temelju odnosa indikatora demokratičnosti visokog obrazovanja i kritičkog mišljenja te pojedinih kvalitativnih istraživanja ukazujemo kako je od implementacije bolonjskog procesa u Republici Hrvatskoj došlo do opadanja kvalitete studiranja te kako Bolonja nije ostvarila niti jedan od svojih zadanih ciljeva. Argumentiramo činjenice da je Bolonja smanjila kvalitetu studiranja, osobito na društveno-humanističkim studijima
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Mostariensia; https://hrcak.srce.hr/206152, 2017
Ovaj se rad bavi otkrivanjem aktualnosti i implikacijama konzu-merizma u pedagogiji. U radu konst... more Ovaj se rad bavi otkrivanjem aktualnosti i implikacijama konzu-merizma u pedagogiji. U radu konstatiramo da je tema konzume-rizma na marginama interesa pedagoške znanosti. Cilj je ovoga rada dati okvir pedagoške problematike u analizama konzume-rizma te potaknuti struku na dodatna istraživanja o aktualnim pitanjima. Da bismo udovoljili zahtjevima tako definiranoga ci-lja, na temu konzumerizma konzultirana je relevantna literatura različitih društvenih znanosti kao i recentna istraživanja (iz ino-zemstva). Djeca postaju proizvod konzumerizma i mekdonaldi-zacije društva, čije su manifestacije vidljive u danas dominantnoj fast-food obitelji. To je posljedica fetišizacije proizvoda, medijske tiranije, hedonizma i svekolikog otuđenja – kada stvari uprav-ljaju ljudima. Problem djece i mladih kao potrošača prepoznali su teoretičari Frankfurtske kritičke škole, koji su prvi apelirali na promjene u obrazovanju. Na temelju njihovih polazišta razvijala se ideja odgoja za kritičko mišljenje kao otklon od diktata konzu-merizma, ali i svih vrsta indoktrinacija i manipuliranja potreba-ma najmlađih. U radu se navode poticajni primjeri osvještavanja problema konzumerizma kod djece i mladih. Konzumerizam kao nametnuti životni stil uvelike utječe na preferencije i ponašanja djece i mladih, što uzimamo kao prinos novomu znanstvenom dis-kursu pedagogije.
The paper deals with the contemporary issues and consumerism implications in pedagogy. In the paper we state that the topic of consumerism is on the margins of pedagogical scientific interests.
The aim of this paper is to make a pedagogical framework to the analysis of consumerism as well as to encourage the profession through relevant, burning questions to conduct further research. In
order to fulfill this aim, relevant literature on social sciences and recent research (from abroad) has been consulted on the topic of consumerism. Children are becoming the product of consumerism
and McDonaldization of society, whose manifestations are visible in fast food families. That is the consequence of commodity fetishism, media tyranny, hedonism and the overall alienation – when objects control people. The problem of children and youth as consumers was recognized by the Frankfurt School theorists, who were the first to ask for the introduction of changes in education. Based on their thoughts, the idea of upbringing for critical thinking was developed, as a deflection
of consumerism imperative, but also of all kinds of indoctrinations and manipulations with the needs of the youngest. In this paper encouraging examples of raising awareness concerning consumerism
problems by children and youth have been listed. Consumerism as an imposed lifestyle considerably influences children’s and youth preferences and behavior, which has been considered as
a contribution to the new scientific pedagogy discourse.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Izlaganja na znanstvenim skupovima
Public Sphere between Theory and Artistic Intervention , 2018
Jurgen Habermas's concern with the public sphere and the necessary conditions for a genuine demo... more Jurgen Habermas's concern with the public sphere and the necessary conditions for a genuine democracy can be seen as a central theme of his work. Modern democracy is unimaginable without the ability of critical thinking. Development of the ability to analyze the way you think and present evidence for your ideas is central subject of critical pedagogy. Hence, this paper will analyze theoretical aspects of public sphere and explicate its importance in a development of teaching approach inspired by critical theory knows as critical pedagogy. Critical pedagogy explores the dialogic relationships between teaching and learning and through practical educational movements tries to help students develop a consciousness of freedom. This paper will establish complementarities between Habermas and main authors in the field of critical pedagogy at the levels of philosophy of education and pedagogical theory. Habermas first sketched out a model of what he called the bourgeois public sphere based on development of British, French and German society in late 18th and 19th century. Habermas argues that public sphere serves to fill the gap between the state and the people by creating what he calls a civil society. Further, Habermas argues that a functioning public sphere was key to maintaining a healthy democratic order and deliberative democracy. The principles of public sphere involved an open discussion of all issues of general concern which gave a new framework for authors like Freire, McLaren, Giroux and others to create a new approach in educational practice. Public sphere pedagogy is one of those approaches in critical pedagogy. Its goal is to connect classroom activities with real world civic engagement and this paper will analyze does it have a valid theoretical background in Habermas’s work. Finally, this paper will give a new pedagogical dimension to one of the most important philosophers of the 20th century.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Osvrti
Globalna pandemija bolesti COVID-19, uzrokovane koronavirusom, konačni je dokaz trijumfa potrošač... more Globalna pandemija bolesti COVID-19, uzrokovane koronavirusom, konačni je dokaz trijumfa potrošačkog društva i potrošnje nad humanim društvom. Globalno tržište postalo je apsolutni pokretač i regulator, ali i egzekutor čovjeka koji je u njemu samo alat za očuvanje postojećeg stanja. Možemo li ipak nešto u svemu ovome naučiti pa ispravno detektirati tržište kao problem, promijeniti ga u ono što jest, alat za bolji život, i poslati potrošnju kao cilj egzistencije jednom za svagda u ropotarnicu povijesti?
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Popularizacija znanosti
Festival znanosti, 2021
Cilj postera pod nazivom 'Pregled razvoja pedagogijske znanosti' je povećati kulturu znanja o raz... more Cilj postera pod nazivom 'Pregled razvoja pedagogijske znanosti' je povećati kulturu znanja o razvoju pedagoške misli. Kroz predstavljanje najznačajnijih autora koji su svojim djelima i mislima doprinosili razvoju znanstvenih spoznaja o odgoju i obrazovanju poster će ukazati na važnost kritičkog promišljanja u dolasku do kulture znanosti. U današnjem svijetu svakodnevno smo svjedoci brzih savjeta roditeljima i nastavnicima, često neutemeljenih u znanstvenim spoznajama kako treba odgajati i obrazovati djecu i dolaziti do trenutačnih rezultata. Takvim neznanstvenim pristupom umanjuje se važnost znanstvenih spoznaja, a povećava se kultura neznanja. Upravo ukazivanje na važnost znanstvenog diskursa u dolasku do kvalitetnih odgojnih i obrazovnih metoda je presudno za izgrađivanje kulture povjerenja u znanstvena dostignuća suvremene pedagogije. Kroz ovaj poster cilj je stoga pokazati što više znanstveno utemeljenih spoznaja i povećati kulturu znanstvenog diskursa.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Diplomski rad
Amenhotep IV (Ekhnaton) postaje faraon u trenutku kada je Egipat na vrhuncu moći koju su mu osig... more Amenhotep IV (Ekhnaton) postaje faraon u trenutku kada je Egipat na vrhuncu moći koju su mu osigurali veliki ratnici i osvajači iz XVIII dinastije. On se odlučuje, slično kao Hatšepsut i njegov otac Amenhotep III posvetiti rješavanju unutarnjih problema, no na radikalan i veoma kontroverzan način zbog kojega će zauvijek ostati upamćen kao faraon heretik. Amenhotep IV(Ekhnaton) u 16 godina dugoj vladavini u Egipat uvodi novu religiju atonizam, zabranjuje štovanje dinastičkog boga Amona, mjenja svoje ime u Ekhnaton, prijestolnicu seli u novi grad koji je sam dao izgraditi Akhetaton, na području današnje Amarne, pa će po tom gradu ovaj dio egipatske povijesti i dobiti ime razdoblje Amarne. Vodeći miroljubivu vanjsku politiku prema susjedima, Amenhotep IV je potpuno posvećen unutarnjem reformiranju egipatskog društva, što mu ipak neće poći za rukom, barem ne u onoj mjeri u kojoj je sam to očekivao. Promjene koje su se dogodile u vrijeme vladavine Amenhotepa IV(Ekhnatona) utjecale su na kasniju egipatsku povijest premda će se njegovi nasljednici svojski potruditi da izbrišu svaki trag o njegovom postojanju, te da u Egipat vrate mir i blagostanje koje je obilježilo vladavinu njegovih prethodnika.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Konzumerizam je proizvod kapitalističkog sustava koji pomoću manipulativnih medija kreira potroša... more Konzumerizam je proizvod kapitalističkog sustava koji pomoću manipulativnih medija kreira potrošačke navike. Potrošnja je još krajem 18. stoljeća postala masovna, a od 21. stoljeća prerasta u ideologiju posjedovanja proizvoda i stvari često nepotrebnih ili nefunkcionalnih, a odabir proizvoda nosi sa sobom statusnu pripadnost, ili identifikacijski značaj (prepoznavanja) konzumenta. Ovdje je enorman značaj reklamne i marketinške industrije te masovnih medija koji djeluju na principu proizvođenja želja i obećanja o stvaranju statusne pripadnosti skupini i kreiranju ukusa potrošača. Konzumerizam je u ovom radu analiziran kao sociopedagoški fenomen, koji postaje pogubna ideologija zavođenja za djecu i mlade potičući ih na pretjeranu potrošnju, akviziciju materijalnih stvari i usluga. Najnegativnije posljedice u odgoju vidljive su na toj populaciji, jer se umjesto razvoja osobnosti primat daje posjedovanju svari. Djeca postaju proizvod konzumerizma i mekdonaldizacije društva, čije su manifestacije vidljive u fast food obitelji. To je cijena fetišizacije proizvoda, medijske tiranije, hedonizma i svekolikog otuđenja kada stvari upravljaju ljudima. Problem djece i mladih kao potrošača prepoznali su teoretičari Frankfurtske kritičke škole, koji su prvi apelirali za promjenama u obrazovanju. Na temelju njihovih polazišta kasnije se razvijala ideja odgoja za kritičko mišljenje, kao otklon od diktata konzumerizma, ali i svih vrsta indoktrinacija i manipuliranja potrebama najmlađih. U radu se navode neki poticajni primjeri za pedagošku praksu - osvještavanje problema konzumerizma kod djece i mladih, ali i navodi potreba za programe provođene sustavno na nacionalnoj razini. Ovaj rad tretira konzumerizam kao iznimno važno pedagoško pitanje, ilustrirajući to pozitivnim primjerima oslobođenja od ideologije konzumerizma. Konzumerizam kao nametnuti životni stil koji uvelike utječe na današnju djece i mlade trebao bi postati predmet analiza teorije i prakse odgojno-obrazovne djelatnosti.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Studentski seminari
Konavoski rat (1430-1432) predstavlja sukob između bosanskog vojvode Radoslava Pavlovića i Dubrov... more Konavoski rat (1430-1432) predstavlja sukob između bosanskog vojvode Radoslava Pavlovića i Dubrovnika zbog područja župe Konavli. U literaturi se ovaj sukob ponekad naziva i Prvim konavoskim ratom jer kasnije je vođen još jedan sukob zbog župe Konavli između hercega Stjepana Vukčića Kosače i Dubrovnika(1451-1454. godine) no o njemu u ovome radu neće biti govora. Konavoski rat je historiografski zanimljiv jer je započeo kao niz beskonačnih nadmudrivanja sudionika dok u njemu gotovo da nije niti bilo vojnih djelovanja, a na kraju je svejedno prerastao u pravu širu međunarodnu krizu na jugoistoku Europe. Isprepleten je političkim igrama kako glavnih aktera Dubrovnika i Radoslava Pavlovića tako i ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog, bosanskog kralja Tvrtka II., bosanskog vojvode Sandalja Hranića, Osmanlija, pa i srpskog despota Đurađa Brankovića. Svi su oni u ovome nemirnom razdoblju vidjeli prilike kako se okoristiti na štetu drugoga. Konavoski rat je također dokaz da i „maleni“ rat može imati velike posljedice.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Kroz ovaj rad autori će objasniti kako je u literaturi došlo do stvaranja termina Ilirija te što ... more Kroz ovaj rad autori će objasniti kako je u literaturi došlo do stvaranja termina Ilirija te što on predstavlja. Bez toga je nemoguće analizirati ideju o prijetnji Makedonije prema Iliriji. Jedan od glavnih zadataka rada je sustavnom analizom recentne i relevantne historiografske literature odbaciti pretencioznu ideju o postojanju Velikog Ilirskog kraljevstva na teritoriju Zapadnog Balkana, samim tim i Ilirije. Samim odbacivanjem te ideje autori će dovesti u pitanje i postojanje homogenog ilirskog etnosa upravo interpretirajući odnose ilirskih plemena i Makedonskog kraljevstva. Kroz analizu sukoba i povremenih ratova u vremenu formiranja Makedonskog kraljevstva, kao glavne sile Balkanskog poluotoka, vidljivo je nejedinstvo ilirskih plemena kao i njihova nazadnost u odnosu na grčki civilizacijski krug. U vremenu vrhunca moći i najveće ekspanzije, koji je Makedonija doživjela pod Aleksandrom Velikim, sama činjenica da se ilirska plemena uopće ne spominju govori o nepostojanju želje za osvajanjem njihova teritorija od same Makedonije. Analiza Makedonskih ratova govori o formiranju početnih državnih ustrojstava pojedinih ilirskih plemena što nam govori da postoje etnogeneze ilirskih plemena, a ne etnogeneza Ilira kao homogene grupe. Makedonsko kraljevstvo će u Prvom makedonskom ratu uistinu i zauzeti jedan dio teritorija na kojem su obitavala neka ilirska plemena, no kao strateški cilj u većem vojnom pothvatu i na kratko vrijeme. Rimskom pobjedom u Trećem makedonskom ratu Makedonsko kraljevstvo nestaje s političke pozornice, a teritorij koji je ono obuhvaćalo, zajedno s teritorijem ilirskih plemena postaje sastavni dio Rimske Republike, kasnije i Carstva.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Osmansko širenje u jugoistočnoj Europi koje je već od kraja 15. stoljeća ugrozilo i hrvatske zeml... more Osmansko širenje u jugoistočnoj Europi koje je već od kraja 15. stoljeća ugrozilo i hrvatske zemlje, uzrokovalo je postupno izgrađivanje i učvršćivanje pograničnih obrambenih sustava na dodirnom prostoru sukobljenog islama i kršćanstva. Iz takvih sustava(utvrde, kapetanije, banovine) postupno će se razviti i Vojna krajina koja će postati šire pogranično područje u hrvatskim, ali i drugim zemljama Habsburške monarhije na samoj granici s tada najvećim protivnikom Osmanskim carstvom. Unutar hrvatskih zemalja gotovo je ustaljena praksa govoriti o Vojnoj krajini i/ili Hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini. No takva Krajina je ipak integralni dio habsburškog vojnokrajiškog bedema tek od novovjekovnog razdoblja. Slijedom toga moguće je govoriti o ranim ili starim krajinama do kraja 16. stoljeća i Hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini od kraja 16. stoljeća, ili krajiškim društvima prije sredine 18. stoljeća s jedne i militariziranog društva nove Krajine od sredine 18. stoljeća. Iako je od početka zamišljena kao vojnička ustanova koja će služiti za obranu od osmanlijske najezde, ona postaje cjelina onda kada proces militarizacije u njoj u potpunosti završava. Namjera nam je da u ovom radu damo kratak pregled uprave i organizacijskih struktura Hrvatsko-slavonske Vojne krajine od njezina nastanka pa do vremenu sjedinjenja s Banskom Hrvatskom, s naglaskom na ključne političke i pravne odluke donesene u tom periodu, a koji su još dugo vremena nastavili obilježavati pojedine dijelove sada jedinstvene državno-pravne cjeline.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Područje današnje Republike Hrvatske nalazilo se u prošlom stoljeću u okviru različitih političko... more Područje današnje Republike Hrvatske nalazilo se u prošlom stoljeću u okviru različitih političko-pravnih odnosa. Tako je npr. najveći dio današnje Hrvatske pripadao tzv. Trojednoj kraljevini Hrvatskoj-Slavoniji-Dalmaciji, od kojih Hrvatska i Slavonija nisu gotovo bile ni u kakvoj vezi s Dalmacijom jer su Hrvatska i Slavonija pripadale Zemljama krune Sv. Stjepana (Ugarskoj), a Dalmacija Carevinskim zemljama (Austriji). Ako promatramo Hrvatsku i Slavoniju kao državno-pravnu cjelinu, tada moramo naglasiti da one u dugom vremenskom razdoblju nisu bile politički jedinstvene. Njihovo područje sastojalo se iz 2 bitno različita dijela: banske Hrvatske i Slavonije (Provincijala) i Hrvatsko-Slavonske granice (dijela Vojne krajine) U području Provincijala postojali su feudalni odnosi, unutar kojih se javljaju elementi kapitalizma. Ukidanje feudalnih odnosa na ovom području provedeno je polovicom 19. stoljeća (1848.), ali definitivno uređenje odnosa između vlastele i bivših podložnika protezalo se kroz čitavu drugu polovicu 19. stoljeća, pa i početak 20. stoljeća. Vojna krajina imala je drugačije odnose. Ovdje nije bilo feudalizma, ako izuzmemo cara kao vrhovnog feudalca, a elementi kapitalizma javljaju se u manjem obimu nego u Provincijali. Stanovnici Krajine uživali su carsku zemlju, a za nagradu su ratovali za interese cara u Granici i dalje na ratištima Europe. Svako od ovih dvaju područja imalo je svoje karakteristike koje se sigurno nisu mogle ukinuti ujedinjenjem u jedinstveni teritorij Hrvatske 1881. godine. Razlike gospodarstva i društva bile su znatne i njihovo povezivanje trajalo je još dugi niz godina nakon sjedinjenja. Namjera nam je da u ovom radu ukažemo na procese koji su tekli i pregovore koji su vođeni od vremena revolucije 1848/49. do vremenu sjedinjenja, sa naglaskom na ključne političke i pravne odluke donesene u tom periodu, a koji su još dugo vremena nastavili obilježavati pojedine dijelove sada jedinstvene državno-pravne cjeline.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Tema ovog seminara su keltsko-rimski ratovi. U seminaru će biti obrađeni ne samo Galski ratovi k... more Tema ovog seminara su keltsko-rimski ratovi. U seminaru će biti obrađeni ne samo Galski ratovi koje je vodio čuveni rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar, već svi značajniji sukobi koji su se odigrali između Rima i nekog od keltskih plemena sve od 390.g.pr.Kr. kada je keltsko pleme Senona opljačkalo Rim. Kroz narednih tri i pol stoljeća vođene su mnoge bitke, sve do Cezarovog osvajanja Galije, no i nakon toga su keltska plemena povremeno nezadovoljna rimskom vlašću znala opasno zaprijetiti Rimu.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
U ovom seminaru će biti obrađena tema Mongolskog carstva. Kratko će biti rečeno o Mongolima prije... more U ovom seminaru će biti obrađena tema Mongolskog carstva. Kratko će biti rečeno o Mongolima prije njihovog ujedinitelja Džingis Kana. Najveći dio je posvećen upravo spomenutom vladaru, njegovom ujedinjenju i stvaranju mongolskog carstva te osvajačkim pohodima koje je poveo prema svojim susjedima. Na kraju će kratko biti rečeno o nasljednicima i kaganatima koja su nastala nakon smrti Džingis Kana.
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Uploads
Znanstveni i stručni radovi
Problem stigmatizacije i marginalizacije ovisnika aktualan je i vidljiv u isključivanju ove skupine iz gotovo svih društvenih aktivnosti. Svaka je ovisnost vremenski ograničena ugoda i dugoročno mučenje. U članku se argumentira glavna tvrdnja da nije moguće pronaći osobu koja nije ovisnik o nekomu ili nečemu. Iz navedenog proizlazi zaključak da nemamo pravo marginalizirati i stigmatizirati niti jednu skupinu ovisnika. Ljudi koji su prebrodili problem(e) ovisnosti sastavljaju liste prioriteta u životu, odbacujući životne trivijalnosti, sami odlučuju i ne opterećuju se nerazumijevanjem drugih. Dijalektika razvoja poučava da istine dolaze iz suprotnosti, primjerice, kada shvatimo da darivanje dolazi kada pokopamo egoizam, oslobađanje dolazi kada pronađemo smisao života, razumno ponašanje dolazi iz nerazumnog, a kultura života iz kulture smrti. Zbog nerealnih očekivanja ljudi ne cijene ono što imaju, sve dok to ne izgube. Zadovoljniji su oni koji vide smisao života, znaju što (ne) žele, imaju prioritete, ne odustaju pred preprekama, nemaju stereotipe prema drugima, znaju opraštati, samouvjereni su, ne i netolerantni prema drugima u problemu/ima
Suvremena obitelj suočena je s brojnim svakodnevnim pritiscima i problemima zbog kojih
njezini članovi mogu imati osjećaj osamljenosti, nemoći i nekompetentnosti u odgoju djece.
Današnju tzv. postmodernu fazu razvoja društva obilježava pet velikih promjena na području
braka: tendencija razvrgavanja braka, odgađanje braka i rađanja, sve manje djece parova u
braku (najčešće jedno), povećanje istospolnih zajednica i izvanbračne kohabitacije. U
današnjoj dominantnoj hedonističko-individualističkoj orijentaciji, smanjenja obiteljskog
odgoja i zajedništva to je očikivana posljedica. Postmoderno doba, koje se nekritički slavi kao vrijeme u kojemu su sve veće mogućnosti kreiranja čovjekovih sloboda, u stvarnosti postaje vrijeme porobljavanja čovjeka u kojemu se gube potrebe za pripadanjem. Ljudi, doduše, danas imaju veću mogućnost izbora, ali ih prate krize identiteta i slabi utjecaj vrednota zajedništva te nesnalažljivost u ubrzanom razvoju tehničke revolucije
The paper deals with the contemporary issues and consumerism implications in pedagogy. In the paper we state that the topic of consumerism is on the margins of pedagogical scientific interests.
The aim of this paper is to make a pedagogical framework to the analysis of consumerism as well as to encourage the profession through relevant, burning questions to conduct further research. In
order to fulfill this aim, relevant literature on social sciences and recent research (from abroad) has been consulted on the topic of consumerism. Children are becoming the product of consumerism
and McDonaldization of society, whose manifestations are visible in fast food families. That is the consequence of commodity fetishism, media tyranny, hedonism and the overall alienation – when objects control people. The problem of children and youth as consumers was recognized by the Frankfurt School theorists, who were the first to ask for the introduction of changes in education. Based on their thoughts, the idea of upbringing for critical thinking was developed, as a deflection
of consumerism imperative, but also of all kinds of indoctrinations and manipulations with the needs of the youngest. In this paper encouraging examples of raising awareness concerning consumerism
problems by children and youth have been listed. Consumerism as an imposed lifestyle considerably influences children’s and youth preferences and behavior, which has been considered as
a contribution to the new scientific pedagogy discourse.
Izlaganja na znanstvenim skupovima
Osvrti
Popularizacija znanosti
Diplomski rad
Studentski seminari
Problem stigmatizacije i marginalizacije ovisnika aktualan je i vidljiv u isključivanju ove skupine iz gotovo svih društvenih aktivnosti. Svaka je ovisnost vremenski ograničena ugoda i dugoročno mučenje. U članku se argumentira glavna tvrdnja da nije moguće pronaći osobu koja nije ovisnik o nekomu ili nečemu. Iz navedenog proizlazi zaključak da nemamo pravo marginalizirati i stigmatizirati niti jednu skupinu ovisnika. Ljudi koji su prebrodili problem(e) ovisnosti sastavljaju liste prioriteta u životu, odbacujući životne trivijalnosti, sami odlučuju i ne opterećuju se nerazumijevanjem drugih. Dijalektika razvoja poučava da istine dolaze iz suprotnosti, primjerice, kada shvatimo da darivanje dolazi kada pokopamo egoizam, oslobađanje dolazi kada pronađemo smisao života, razumno ponašanje dolazi iz nerazumnog, a kultura života iz kulture smrti. Zbog nerealnih očekivanja ljudi ne cijene ono što imaju, sve dok to ne izgube. Zadovoljniji su oni koji vide smisao života, znaju što (ne) žele, imaju prioritete, ne odustaju pred preprekama, nemaju stereotipe prema drugima, znaju opraštati, samouvjereni su, ne i netolerantni prema drugima u problemu/ima
Suvremena obitelj suočena je s brojnim svakodnevnim pritiscima i problemima zbog kojih
njezini članovi mogu imati osjećaj osamljenosti, nemoći i nekompetentnosti u odgoju djece.
Današnju tzv. postmodernu fazu razvoja društva obilježava pet velikih promjena na području
braka: tendencija razvrgavanja braka, odgađanje braka i rađanja, sve manje djece parova u
braku (najčešće jedno), povećanje istospolnih zajednica i izvanbračne kohabitacije. U
današnjoj dominantnoj hedonističko-individualističkoj orijentaciji, smanjenja obiteljskog
odgoja i zajedništva to je očikivana posljedica. Postmoderno doba, koje se nekritički slavi kao vrijeme u kojemu su sve veće mogućnosti kreiranja čovjekovih sloboda, u stvarnosti postaje vrijeme porobljavanja čovjeka u kojemu se gube potrebe za pripadanjem. Ljudi, doduše, danas imaju veću mogućnost izbora, ali ih prate krize identiteta i slabi utjecaj vrednota zajedništva te nesnalažljivost u ubrzanom razvoju tehničke revolucije
The paper deals with the contemporary issues and consumerism implications in pedagogy. In the paper we state that the topic of consumerism is on the margins of pedagogical scientific interests.
The aim of this paper is to make a pedagogical framework to the analysis of consumerism as well as to encourage the profession through relevant, burning questions to conduct further research. In
order to fulfill this aim, relevant literature on social sciences and recent research (from abroad) has been consulted on the topic of consumerism. Children are becoming the product of consumerism
and McDonaldization of society, whose manifestations are visible in fast food families. That is the consequence of commodity fetishism, media tyranny, hedonism and the overall alienation – when objects control people. The problem of children and youth as consumers was recognized by the Frankfurt School theorists, who were the first to ask for the introduction of changes in education. Based on their thoughts, the idea of upbringing for critical thinking was developed, as a deflection
of consumerism imperative, but also of all kinds of indoctrinations and manipulations with the needs of the youngest. In this paper encouraging examples of raising awareness concerning consumerism
problems by children and youth have been listed. Consumerism as an imposed lifestyle considerably influences children’s and youth preferences and behavior, which has been considered as
a contribution to the new scientific pedagogy discourse.