Demografski uvjeti naglo se razvijaju okončanjem Velikog rata za oslobođenje 1699. godine. Ulaskom u 18. stoljeće, hrvatsko stanovništvo doživljava sveopći razvoj koji, pored ostalih aspekata, uključuje i onaj kulturni te... more
Demografski uvjeti naglo se razvijaju okončanjem Velikog rata za oslobođenje 1699. godine. Ulaskom u 18. stoljeće, hrvatsko stanovništvo doživljava sveopći razvoj koji, pored ostalih aspekata, uključuje i onaj kulturni te mistično-religiozni. Boljim demografskim uvjetima ostvaren je napredak čovječanstva, a u periodima mira ljudi su često pribjegavali raznolikim socijalnim aktivnostima. Tu dolazimo do središnjeg problema našeg seminarskog rada, a to je pitanje tajnih društava u hrvatskim zemljama. Tajna društva su postojala oduvijek, ali u 18. stoljeću je zabilježena značajna aktivnost na našim područjima. Seminarski rad, stoga, obrađuje osnivanje, postojanje i djelovanje tajnih društava u hrvatskim zemljama u 18. stoljeću i daje uvid u sociološke i psihološke fenomene tajnih društava te pozadinu društvenih procesa koji su utjecali na formiranje istih. U radu je opisano djelovanje masona, iluminata i viteških redova, a dan je i opći pregled demografskih prilika. Iako je arheološke i paleografske građe, blago rečeno, u oskudici, daje se zaključiti da su tajna društva plijenila pozornost, kako plemstva, tako i običnog puka, te su ostavila trajne tragove na hrvatskom društvenom planu. Tajna društva će uvijek biti zanimljivo područje za proučavanje, ponajprije zbog mističnog karaktera istih, a tu ćemo intrigu u našem radu pokušati i opravdati te približiti ovu temu čitateljima. Seminarski rad napravljen je uvidom u dostupnu i relevantnu literaturu.
Research Interests:
Giordano Bruno (Nola, 1548. – Rim, 1600.) jedan je od najznačajnijih pojedinaca svojega doba. Dominikanski redovnik kojega još u mladosti izbacuju iz reda, luta Europom te piše i naučava. Iznosi ideje o beskonačnosti svemira,... more
Giordano Bruno (Nola, 1548. – Rim, 1600.) jedan je od najznačajnijih pojedinaca svojega doba. Dominikanski redovnik kojega još u mladosti izbacuju iz reda, luta Europom te piše i naučava. Iznosi ideje o beskonačnosti svemira, nadograđujući na Kopernikovu heliocentričnu teoriju. Zbog ovoga nauka i heterodoksnih teoloških stavova 1593. godine ga hvata Rimska inkvizicija i nakon sedmogodišnjeg procesa osuđuje za herezu. Predan svjetovnim vlastima, biva spaljen na lomači. Njegov otpor ispitivačima uskoro postaje općepoznat i on postaje ikona borbe za slobodu mišljenja pred prijetnjom smrti. U 19. stoljeću, u skladu s tadašnjim intelektualnim predodžbama, postaje mučenik za znanost i iskorištava ga se najčešće pri kritici organizirane religije. Novija historiografija nastoji dobiti nijansiraniji uvid u njegovu osobnu povijest
Research Interests:
Giordano Bruno (Nola, 1548. – Rim, 1600.) jedan je od najznacajnijih pojedinaca svojega doba. Dominikanski redovnik kojega jos u mladosti izbacuju