Sanja Stanic

Schools, as parts of local communities, have the central role in communication among stakeholders in the educational process. Stakeholders comprise all those holding stakes in relation to schools and their students, and who can contribute to decreasing problems and improving results. Stakeholders aim to promote and clarify communication. It is essential for them to have an informed approach to communication and consider its fundamental principles. The authors concentrate on stakeholders in education and communication processes, emphasizing the health problems of schoolchildren and youth. Communication in the field of health promotion, in particular concerning obesity prevention, is presented as an issue that is of fundamental importance for society, which includes both internal and external stakeholders in schools.

Odbacivanje koncepta vremena u korist koncepta prostora čini Foucaulta jednim od predstavnika tzv. „spacijalnog zaokreta“ u društvenim i humanističkim znanostima. Prostoru diskursa, kao središnjem pojmu i konceptualnoj shemi, Foucault pristupa kritički. Koncept diskurzivnog prostora podrazumijeva prostore u kojima diskursi o prostoru dolaze u interakciju s fizičkim prostorom u svojim arhitekturalnim, urbanim i institucionalnim oblicima. Foucaultovi veliki primjeri umobolnice, bolnice i zatvora ukazuju kako se Foucaultov statični model diskurzivnog prostora razvija u dinamički model socijalnog prostora, u kojem je ono što je rečeno ili mišljeno regulirano odnosima moći, prostora i znanja. Utopije i heterotopije pojavljuju se kod Foucaulta kao mjesta koja su povezana i u odnosu sa svim drugim mjestima, ali su im istodobno kontradiktorna jer obrću skupove odnosa u kojima se događaju. Foucaultova analiza moći utemeljena je na pojmu dispositifa kao sustava odnosa, heterogenog skupa mehan...

U ~lanku su predo~eni rezultati istra`ivanja mobilizacije lokalne zajednice protiv ne`eljene uporabe lokalnoga prostora na primjeru Stobre~a kod Splita. U sklopu Projekta EKO Ka{telanski zaljev na prostoru ove lokalne zajednice planirana je izgradnja kanalizacijskoga sustava s podmorskim ispustom otpadnih voda. Lokalna se zajednica u na~elu ne protivi novoj instalaciji u svom prostoru, ali zahtijeva izvedbu koja bi jam~ila ekolo{ku, materijalnu i svaku drugu sigurnost. Kako bi sprije~ilo ne`eljenu intervenciju, lokalno stanovni{tvo mobilizira se u obrani lokalnoga prostora. Mobilizacija je u tom aspektu na~in i poku{aj lokalne zajednice da se afirmira kao ravnopravan partner u procesu gospodarenja lokalnim prostorom. Zaklju~uje se kako je mobilizacija dinami~an proces, tijekom kojega se poduzimaju brojne i razne aktivnosti, mijenjaju na~ini i u~estalost djelovanja, pri ~emu promjene zavise od postignutih rezultata. Mobilizacija je ekolo{ka reakcija, koja se, u istra`enom slu~aju, mo...

U radu se razmatraju utjecaji suvremenog rata na okoliš. Prvi dio rada donosi koncept rata u vidu kratkog prikaza društvene misli o ratu, te se obrazlaže pojam okoliša kao cjelokupnost prirodnog i socijalnog okruženja. Odnosi rata na okoliš analiziraju se kroz četiri konkretna rata, od kojih je kod svakoga naglašena specifična manifestacija na okoliš. Na primjeru Vijetnamskog rata ukazuje se kako destrukcija okoliša može biti u okviru ratnih operacija i poslužiti kao ratna strategija. Rat u Perzijskom zaljevu izdvojen je kao primjer u kojem je okoliš bio predmet prijetnji, te se pokazuje kako u ratnim operacijama okoliš može biti teroriziran. S obzirom na to da okoliš uključuje kulturnu baštinu i socijalni kontekst, izdvojili smo Irački rat kao slučaj kulturocida, a Domovinski rat kao primjer dugotrajne socijalne nedostupnosti i opasnosti okoliša zbog onečišćenja minama. U radu se također ukazuje na razvitak ratnih sredstava i načina djelovanja koja postaju sve razornija i invazivni...

U članku su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog u osnovnim školama na području grada Splita, s temeljnim ciljem istraživanja iskustava i pripravnosti u slučaju svakodnevnih opasnih situacija i hazardnih događaja. Istraživanje je motivirano povećanom rizičnošću života u suvremenom društvu, što se na globalnoj razini manifestira kao porast velikih nesreća, katastrofa i drugih kriznih situacija, a na razini svakidašnjice u vidu ozljeđivanja i stradanja pojedinaca. Podatci pokazuju kako su u takvim uvjetima djeca među najranjivijim dijelovima populacije. Prema rezultatima u iskustvima učenika i škola prevladavaju svakodnevne opasne situacije i incidenti, dok hazardne situacije nisu zabilježene. Pripravnost nije na prihvatljivoj razini, zbog dva temeljna razloga: većina učenika ne zna preporučena ponašanja u slučaju opasnih i hazardnih situacija, i drugo, konstatirani su određeni čimbenici koji umanjuju sigurnost škola. U zaključku se rezultati promatraju u kontekstu suvremen...

U članku su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog u osnovnim školama na području grada Splita, s temeljnim ciljem istraživanja iskustava i pripravnosti u slučaju svakodnevnih opasnih situacija i hazardnih događaja. Istraživanje je motivirano povećanom rizičnošću života u suvremenom društvu, što se na globalnoj razini manifestira kao porast velikih nesreća, katastrofa i drugih kriznih situacija, a na razini svakidašnjice u vidu ozljeđivanja i stradanja pojedinaca. Podatci pokazuju kako su u takvim uvjetima djeca među najranjivijim dijelovima populacije. Prema rezultatima u iskustvima učenika i škola prevladavaju svakodnevne opasne situacije i incidenti, dok hazardne situacije nisu zabilježene. Pripravnost nije na prihvatljivoj razini, zbog dva temeljna razloga: većina učenika ne zna preporučena ponašanja u slučaju opasnih i hazardnih situacija, i drugo, konstatirani su određeni čimbenici koji umanjuju sigurnost škola. U zaključku se rezultati promatraju u kontekstu suvremen...