Gabriella Ujčić

Privatne škole su one škole koje promiču elitizam, znanje, usmjerenost na učenika te se nalaze u gotovo svim europskim i vaneuropskim zemljama. Globalizacija postavlja jako puno zahtjeva pred ljude te je neminovno da će se odraziti i na obrazovanje i školske sustave svih zemalja. Obrazovanje je kao proces visoko na ljestvici prioriteta kod visoko razvijenih zemalja, kao što je to slučaj s Engleskom, a u Hrvatskoj se laganim koracima prepoznaje iako je to nedovoljno gledajući uspjehe drugih zemalja. Bogatiji roditelji nastoje osigurati svojoj djeci kvalitetno obrazovanje te se nerijetko odlučuju za privatne škole koje su u većini društava prepoznate kao simbol kvalitetnog školstva. Isto tako, roditelji nastoje biti motivirani te se uključuju u dobivanje adekvatnih informacija o školi koju će njihovo dijete polaziti, a kasnije, ostvaruju i iznimno dobru i kvalitetnu suradnju s odabranom školom. Što se tiče privatnih škola, one se mogu financirati i od strane države, ali i od roditelja...

Cilj ovog teorijskog diplomskog rada polazio je od pitanja kako se obrazovanje odraslih može učiniti kritičkim, a potom i emancipacijskim da bi postalo značajnije za demokratsko društvo. Pregledom literature, utvrđeno je kako obrazovanje odraslih nije neutralna, već politička koncepcija koju kontroliraju vladajući kako bi ostvarili vlastite interese, a ne interese pojedinaca. Karl Marx, Frankfurtska škola, Antonio Gramsci, Paulo Freire i Ivan Illich, samo su neki od predstavnika kritičke teorije i kritičke pedagogije koji su isticali kako opresivne društvene strukture kontroliraju društveni život i manipuliraju ljudima. Usto, globalizacijski procesi i neoliberalna politika stvaraju kapitalističku prirodu odnosa i pretvaraju obrazovanje odraslih u tržišnu robu koju kreatori obrazovne politike koriste kako bi ostvarili interese ekonomije. Kako bi obrazovanje odraslih postalo emancipacijsko sredstvo, potrebno je da nastavnici u obrazovanju odraslih zauzmu ulogu inicijatora promjene koj...

Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti kako odgajatelji mentori te odgajatelji pripravnici vide bitne aspekte mentorskoga procesa tijekom pripravničkoga staža u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kako bi pridonijeli boljem razumijevanju ove tematike kao iznimno važne faze njihovog profesionalnoga razvoja. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od dvanaest odgajateljica mentorica i šesnaest odgajatelja pripravnika iz ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koje su bile studentice diplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u akademskoj godini 2017/2018. Za potrebe ovoga istraživanja pripremljen je protokol sastavljen od otvorenih pitanja na koja su sudionici istraživanja odgovarali pisanim putem. Rezultati provedene kvalitativne analize pokazuju kako odgajateljice mentorice i odgajatelji pripravnici imaju slična, ali i različita gledišta na aspekte mentorskog procesa. Pokazalo se kako je mentorstvo vrlo zahtjevan odnos između o...