42 /
Ivana Miletić Čakširan
udk/izvorni znanstveni rad
903.02:904](497.527)”652”
Ministarstvo kulture
Konzervatorski odjel u Sisku
Nikole Tesle 17
HR-44000 Sisak
e-adresa: Ivana.Miletic@min-kulture.hr
Na području rekonstrukcije kolosijeka i gradnje otočnog perona Željezničkog kolodvora u Sisku tijekom 2013–14. provedena su zaštitna
arheološka istraživanja.1 Tijekom istraživanja istraženo je 2812 m² (bez
450 m² na lokaciji budućeg pothodnika, gdje su istraživanja provedena
2016.2 Rezultati tog istraživanja iznimno su važni ne samo za razumijevanje urbanizma nego i tipologije ukupnoga pokretnog arheološkog
materijala Siscije. Uz potvrđeni mlađeželjeznodobni horizont, istraženi
su slojevi augustovsko-tiberijevskog razdoblja. U ovom radu analizirana je reljefna keramika tipa Aco. Analizom osamnaest primjera Aco
čaša s položaja Željeznički kolodvor (istraživanja 2013–2014.) kao i do
sada objavljenih Aco čaša, u Sisku je nađeno ukupno 27 primjera što je
najbrojniji nalaz te vrste keramičkog materijala u Sisku, ali i najbrojniji
nalaz te vrste u Panoniji.
Ključne riječi/Sisak, Siscia, reljefna keramika, čaša tipa Aco
1
Arheološke radove izvele su tvrtke ARHEO PLAN d.o.o. iz Konavala i AUAL d.o.o.
iz Splita. Zahvaljujem voditeljima istraživanja Maris Kristović i Tomislavu Jerončiću
na ustupljenom keramičkom materijalu te Anti Pari na podacima o stratigraiji nalazišta, slojevima i nalazima.
2 Maris KRISTOVIĆ & Tomislav JERONČIĆ, Preliminarni izvještaj sa zaštitnog arheološkog istraživanja u Sisku, Željeznički kolodvor, Sisak, 2015.
Reljefna keramika tipa Aco s
položaja Željeznički kolodvor,
istraživanja 2013–14.
Uvod
Na području rekonstrukcije kolosijeka i gradnje otočnog perona Željezničkog kolodvora u Sisku tijekom 2013–14. provedena su zaštitna
arheološka istraživanja (sl. 1). Tijekom istraživanja istraženo je 2812 m²
(bez 450 m² na lokaciji budućeg pothodnika, gdje su istraživanja provedena 2016). Kao i na drugim pozicijama u gradu Sisku radi se o urbanoj
arheologiji, vertikalnoj stratigraiji, oko 6 metara kulturnih slojeva i
kontinuitetom naseljavanja od prapovijesti do suvremenog razdoblja.
Zbog gustoće očuvanih struktura mlađih razdoblja kao i nemogućnosti
istraživanja na većim dubinama, najstarije kulturne slojeve nije moguće u potpunosti istražiti. Na položajima gdje je to moguće provedena
su sondažna istraživanja kako bi se utvrdila dubina kulturnih slojeva
te istražili najstariji slojevi. (sl. 2) Uz potvrđeni mlađeželjeznodobni
horizont, istraženi su slojevi augustovsko-tiberijevskog razdoblja. Prema Izvještaju s arheoloških istraživanja osim velike količine gara koji
upućuje na drvenu arhitekturu, u sloju nisu nađene strukture koje bi
deinirale vrstu i namjenu ove pozicije na lijevoj obali Kupe.3 Stoga je
interpretacija pokretnih arheoloških nalaza od iznimnog značaja za
deiniranje najranije faze rimske Siscije. Za ovaj rad izdvojena je reljefna
keramika tipa Aco, ukupno osamnaest ulomaka iz istraživanja 2013–14.
Reljefna keramika tipa Aco – oblici i način ukrašavanja
Reljefna keramika tipa Aco nastaje pod utjecajem helenističke reljefne
keramike, aretinske reljefne sigilate te oblika keramike tankih stijenki.
Čaše tipa Aco imaju visoko tijelo i mali rub. Reljefna se dekoracija nalazi na donje dvije trećine čaše. Odgovara obliku Mazzeo Saracino 1 D;4
Magdalensberg Form 1,5 Lavizzari Pedrazzini Tip 2,6 Conspectus R 12.7
Pojavljuje se od kraja 1. stoljeća pr. Krista do prve polovice 1. stoljeća po.
Kr. Čaše tipa Aco proizvodile su se bez premaza i sa sigilatnim premazom. Osim u sjevernoitalskim radionicama između doline rijeke Po i
3
Isto: 2015.
4 Luisa MAZZEO SAACINO, ”Terra sigillata Nord–Italica”, u Atlanta II, Roma, 1985: T.
LXIX, br. 2.
5 Eleni SCHINDLER AUDELA, Die romische Modelkeramik vom Magdalensberg,
Klagenfurt, 1980: 12; T. 1.
6 Maria Paola LAVIZZARI PEDAZZINI, Ceramica Romana di tradizione ellenistica in
Italia Setentrionale. Il vaselame “tipo Aco”, Firenze, 1987: 30, 31; T. 2.
7 CONSPECTUS 1990: 182.
44 / miletić čakširan
Ravene, reljefna keramika tipa Aco proizvodila se u galskim radionicama
od kraja 1. st. pr. Kr.8 Rana italska i galska reljefna keramika izvozila se
prema provincijskim civilnim i vojnim punktovima u Galiji, Germaniji,
Noriku, Reciji, Dalmaciji kao i u Panoniji. Njezina prisutnost zasigurno
je vezana uz potrebe vojske i prvih doseljenika koji su tu robu kupovali.
Ishodišna luka cestovnih i pomorskih trgovačkih pravaca bila je Akvileja.
Za razliku od Norika,9 Liburnije i Dalmacije,10 u literaturi se navodi kako
se u Panoniji tipovi reljefne italske keramike pojavljuju sporadično.
Analizom materijala s novijih arheoloških istraživanja iz augustovskog i
tiberijevsko-klaudijevskog horizonta Siscije utvrđeno je kako je u Sisciju
dolazila najinija roba netom nakon osvajanja. Do sada su u literaturi
objavljene čaše tipa Aco s položaja Dunavski Lloyd,11 Frankopanska bb,12
Sv. Kvirin,13 Željeznički kolodvor14 te dva primjera bez podatka o mjestu
nalaza koja se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu15.
Na položaju Željeznički kolodvor, za istraživanja 2013–14. nađeno je
ukupno osamnaest ulomaka čaša tipa Aco. Tipološki se mogu izdvojiti
dva oblika čaše tipa Aco:
1. Čaša tipa Aco visoka tijela i malena zaobljena ruba (T. 2: 7, 8, 9, 11).
Reljefna se dekoracija nalazi na donje dvije trećine čaše. Odgovara
obliku Mazzeo Saracino 1 D;16 Magdalensberg Form 1,17 Lavizzari
Pedrazzini tip 2,18 Conspectus R 12.19
2. Čaša tipa Aco s ravnim rubom koji ima urez centimetar od ruba (T. 2:
9). Odgovara obliku Magdalensberg Form 4,20 Lavizzari Pedrazzini
tipu 3b.21
8 M. P. MAZZEO SAACINO 1985: 175–209; CONSPECTUS 1990: 182; Armand DESBAT,
“L’Artisant céramique à Lyon durant l’époque romaine”, RCRF Acta 37, Lyon, 2001: 23.
9 E. SCHINDLER AUDELA 1980.
10 Zdenko BRUSIĆ, Hellenistic and Roman Relief Potery in Liburnia, BAR International
Series 817, Oxford, 1999; Igor BORZIĆ “Radionički pečati na italskoj teri sigilati iz
Burnuma”, Archaeologia adriatica VII, Zadar, 2013:142; Zrinka ŠIMIĆ ANAET, Tilurium II, Keramika 1997. – 2006., Zagreb, 2010: 25–26.
11 Iskra BAĆANI et al., Zaštitna arheološka istraživanja Gradskog muzeja Sisak 2000.–
2010., katalog izložbe, Gradski muzej Sisak, Sisak, 2012: 128–130.
12 Tomislav BILIĆ et al., 35. Prije Krista; katalog izložbe, Gradski muzej Sisak, Sisak, 2015: 135.
13 Ivana MILETIĆ “Terra sigillata s lokaliteta sv. Kvirin u Sisku, (cardo i pripadajuća
infrastruktura)”, Godišnjak Gradskog muzeja Sisak VII, Sisak, 2007: 36.
14 Ivana MILETIĆ ČAKŠIAN, “Ranorimska ina keramika augustovskog horizonta
Siscije; položaj Željeznički kolodvor, SJ 650, 1300 i 1311”; u zborniku znanstvenog
skupa “Segestika i Siscija: od ruba imperija do provincijskog središta”, Arheološki muzej
u Zagrebu, Zagreb, 2018, u objavi
15 Rajka MAKJANIĆ, Terra sigillata, u: Siscia, Pannonnia Superior, BAR International
Series 621, Oxford, 1995: 61, Pl. 205–210.
16
17
18
19
20
21
L. MAZZEO SAACINO 1985: T. LXIX, br. 2.
E. SCHINDLER AUDELA 1980: 12; T. 1.
M. P. LAVIZZARI PEDAZZINI 1987: 30, 31; T. 2.
CONSPECTUS 1990: 182.
E. SCHINDLER AUDELA 1980: 12; T. 4.
M. P. LAVIZZARI PEDAZZINI 1987: 31, 32; T. 2.
miletić čakširan / 45
Analizom ukrasa čaša tipa Aco s položaja Željeznički kolodvor, istraživanja 2013–14., koriste se geometrijski i igurativni motivi koje možemo
podijeliti:
1. Reljefni trokuti Kommaregen (T. 1: 2; T. 3: 12, 13, 17)
Ulomci ukrašeni motivom reljefnih trokuta izvedenih u kalupu Kommaregen zastupljeni su na 4 ulomka čaše tipa Aco. Riječ je o malim
ulomcima s nemogućnošću rekonstrukcije cijele čaše, pa ni čitavog
ukrasa. Pojavljuju se sa i bez premaza. Ulomci bez premaza (T. 3: 12
i 17) ukrašeni motivom reljefnih zareza (Kommaregen) rađeni su u
kalupu i iznimno su ine izrade. Iako različit po fakturi, analogan
primjer nađen je na položaju Dunavski Lloyd22 u Sisku. Primjeri nalaza čaša tipa Aco iz Altina bez sigilatnog premaza ukrašeni ukrasom
Kommaregen datirani su u augustovo razdoblje.23
Čaša tipa Aco bez premaza s ukrasom Kommaregen u pozitivu i
ukrasom stiliziranih ovnovskih rogova ukrašenih urezima (T. 3: 13)
rađena je u kalupu i veoma je ine izrade. Paralele u samu ukrasu
stiliziranih ovnovskih rogova, ali ne i u kompoziciji, nalazimo na
nalazištima Abano,24 Magdalensberg25 i Adriji26 datiranima u srednje
do kasno augustovsko vrijeme. Čaše tipa Aco bez premaza mogu biti
iz sjevernoitalskih i galskih radionica.
Ulomak ukrašen motivom Kommaregen sa sigilatnim premazom
koji trokutasto završava prema dnu čaše zabilježen je na položaju
Željeznički kolodvor (T. 1: 2) te na položaju Sv. Kvirin.27 Oba imaju
iznimno kvalitetan sigilatni premaz. Analogni primjer nađen je u
Emoni, datiran u postaugustovsku fazu IIIb28 i u Adriji.29 Motiv je to
kojima se koristi više radionica, pa ulomak nije moguće vezati uz
isključivo jednu radionicu.
22 I. BAĆANI et al. 2000: 128, kat. br. 103, inv. br. 25621.
23 Andrea FINOCCHIARO, “Ceramica “ tipo Aco” ad Altino”, Quaderni di archeologia del
Veneto, 15, 1999: 151.
24 M. P. LAVIZZARI PEDAZZINI 1987: 91, T. 4: 2, T. 5: 9, T. 12: 2.
25 Eleni SCHINDLER AUDELA, “Ceramica Norditalica decorata del Magdalensberg:
Problemi aperti”, In: G.P. Brogiolo, G. Olcese (ur.), Produzione ceramica in area
Padana tra il II secolo a. C.E. il VII secolo d.c.: Nouvi dati e prospective di ricerca;
Documenti di archeologia 21, Mantova 2000: 51–67; Eleni SCHINDLER AUDELA
“Die Modelkeramik vom Magdalensberg 2, Die Norditalica Decorata vom Sudhang
des Magdalensberg”, u G. Piccotini (ed.), Magdalensberg – Grabungsbericht (16), Die
Ausgrabungen auf dem Magdalensberg 1908 bis 1986, Klagenfurt, 1998: 326, 327, br. 26.
26 Valentina MANTOVANI, “La terra sigillata decorata dello scarico di via retrato ad
Adria”, Quaderni Friulani di Archeologia XXI, Udine, 2011: 169.
27 I. MILETIĆ 2007: 36, T. 3: 24.
28 Branko VIČIČ, “Zgodnjerimsko naselje pod Grajskim gričem v Ljubljani. Gornji trg
30, Stari trg 17 in 32”, Arheološki vesnik 45, Ljubljana, 1994: T. 11: 12.
29 Valentina MANTOVANI, Aspeti della produzione e del commercio dell’Instrumentum
Domesticum di eta romana ad Adria, alla luce dei rinvenimenti di via Retrato, doktorska
disertacija/PhD esis, Padova, 2012: T. XXVIII, 6.
46 / miletić čakširan
2. Ukras traka/lančića od perlica (T. 1: 3, 4, 5; T. 2: 11)
Ukras s lančićem od perlica zabilježen je na četiri ulomka. Na ulomku s veoma kvalitetnim sigilatnim premazom (T. 2: 11) ispod niza
polegnutih i lijevo okrenutih stiliziranih ovnovskih rogova te trake,
po tijelu čaše ukras je okomitih nizova lančića od perlica. Analogan
je ukras na čaši iz položaja Retrato u Adriji30 te na čaši nađenoj u
Magdalensbergu.31 Datira se od 15. godine pr. Kr. do 15. po. Kr.
Motiv lančića s perlicama pojavljuje se na ulomku sa sigilatnim
premazom u kombinaciji s rozetama (T. 1: 5). Analogije nalazimo na čaši
iz Milana.32 Upotreba istih motiva manjih i većih rozeta u kombinaciji
s nizom od perlica zabilježena je na čaši iz Adrije.33 Ulomak ruba (T. 1:
3) i ulomak dna (T. 1: 4) s nizovima okomito nepravilno postavljenih
lančića s perlicama ima iznimno kvalitetan sigilatni premaz. Čaša tipa
Aco s takvim ukrasom nađena je u Adriji.34 V. Mantovani navodi kako
taj ukras nije čest te se ne pojavljuje s pečatima. Također je zabilježen
u Parabiagu35 kao i na Miklavškom hribu kod Celja.36
3. Vegetabilni ukrasi (T. 1: 1; T. 2: 7, 9; T. 3: 14, 18)
Ulomak čaše s motivom grančice s pupovima sitnoga cvijeća (T. 1: 1) s
vrlo kvalitetnim sigilatnim premazom prema debljini i zaobljenosti
stijenke može se pripisati čaši tipa Aco. Analogije tom ukrasu nisu
nađene u dostupnoj literaturi.
Ulomak dijela ruba i vrata čaše s malo vidljivim dijelom ukrasa
trake prepleta listova i peteljki vinove loze bez premaza (T. 3: 14) pripada čaši majstora Norbanusa. Naime, motiv trake prepleta listova i
peteljki vinove loze pojavljuje se na čašama radionice L. Norbanusa
u kombinaciji s motivom prepleta košare i cik-cak-motiva, ali i na
čašama iz radionice Stepanusa Norbanusa, gdje je uz traku pečat
inkorporiran u motiv reljefnih trokuta Kommaregen.37 Analogije
ovoj čaši nalazimo u čaši iz Cremone antičkog Bedriacum-a također
pripisane majstoru Stepanusu38 Ulomak ruba čaše tipa Aco ukrašen
trakom parova listova okrenutima nalijevo iznimno je ine izrade i
30
31
32
33
34
35
36
V. MANTOVANI 2011: 170, T. 3: 1; V. MANTOVANI 2012: T. XXVII: 1.
E. SCHNIDLER-AUDELA 1998: 339, 74.
M. P. LAVIZZARI PEDAZZINI 1987: T 20: 3/30.
V. MANTOVANI 2012: 183, T. XXIX, 2.
V. MANTOVANI 2011: T. 4: 2–5, 169–170.
M. P. LAVIZZARI PEDAZZINI 1987: T. 20: 1/3.
Branko VIČIČ, “Rimske najdbe izpod Miklavškega hriba pri Celju”; Arheološki vesnik
48, Ljubljana, 1977: 42, T. 2: 6, 5.
37 M. P. LAVIAZZI PEDAZZINI 1987: T. 15: 7; T. 16: 1.
38 Rosalina CASSI, “La ceramica a pareti sotilli proveniente dai “vecchi scavi” di Cremona” in ed. G. M Facchini, L. Passi Pitcher, M. Volontè, Cremona e Bedriacum in età
romana: Vent’anni di tesi universitarie, Milano, 1996: 92, Figg. 13.
miletić čakširan / 47
bez premaza (T. 2: 7). Pojavljuje se na čašama više radionica u kombinaciji s drugim motivima ispod same trake. Ulomak ruba s iznimno
kvalitetnim sigilatnim premazom ukrašen je vegetabilnim ukrasom,
motivom pupoljka (T. 2: 9).
Ulomak s kvalitetnim sigilatnim premazom ima motiv mašnice
ili četverolisnog cvijeta (T. 3: 18), koji se nadovezuju jedan na drugi.
Motiv je sličan motivu koji koristi majstor L. Sarius Surus na šalici
tipa Sarius nađenoj u Adriji.39 Zbog debljine stijenki i načina na koji
je motiv spojen u kompoziciju, iako vrlo malen, ulomak bi pripadao
obliku čaše tipa Aco.
4. Zoomorfni ukras (T. 3: 15)
Ulomak ukrašen motivom kokota (T. 3: 15) bez premaza je i ine izrade.
Ima analogije s ulomkom nađenim na Magdalensbergu i pripisuje
se majstoru C. Acu.40 V. Mantovani donosi kako je motiv kokota stil
galskih radionica te donosi primjer majstora C. Aco Diophanes.41 U
Cremoni je nađena ulomak čaše s motivom kokota u kombinaciji s
vegetabilnim motivima majstora Stepanusa.42
5. Apstraktni ukras (T. 3: 16)
Na ulomku s Željezničkog kolodvora motiv je niza privjesaka. Motiv
se pojavljuje i na aretinskoj reljefnoj sigilati43 kao i na šalicama tipa
Sarius.44 Analogan motiv zabilježen je na ulomku s Magdalensberga.45
Promjer trbuha, debljina i zaobljenost stijenke ulomak sa Željezničkog kolodvora svrstava u čaše tipa Aco. Motiv niza privjesaka može
se pripisati radionici Optatus koja je svoje proizvode izvozila na uže
područje VIII Regio, Noricuma i Dalmacije. Datira se u tiberijevsko
razdoblje. Zabilježeni su nalazi u Veroni46 i nalazištu San Basilio di
Ariano nel Polesine u Italiji.47 Nalaz iz Siska prvi je primjer reljefne
sigilate ove radionice u Panoniji.
39
40
41
42
43
44
V. MANTOVANI 2012: T.XLVI, T. XCVI/ 63.
E. SCHINDLER AUDELA 2000: 57, 58; Sl. 20.
V. MANTOVANI 2012: T.LXIX.
R. CASSI 1996: 85; Figg.14.
Z. BRUSIĆ 1999: 86, T. IV/2.
Andrej GASPARI, “APUD HORRIDAS GENTIS, Začetki rimskega mesta Colonia Iulia
Emona”, Ljubljana, 2010: SE 2620: 8497. Primjer iz Emone.
45 E. SCHINDLER AUDELA 1980: T. 11/16, T. 63: 163.
46 Roby STUANI, Vernice nera e terra sigillata con marchi di fabbrica dallo scavo del
tribunale di Verona, Quaderni di archeologia del Veneto, 28, 2012: 171.
47 Maria D’ABRUZZO, ”Sigillata nord-italica da S. Basilio di Ariano nel Polesine (Rovigo)”, Archeologia Veneta, 6, 1983: 101.
Zahvaljujem se V. Mantovani i E. Schindler Kaudelka na pomoći oko atribucije i
analogija vezanih uz radionicu Optatus.
48 / miletić čakširan
Zaključak
Analizom osamnaest primjera Aco čaša s položaja Željeznički kolodvor
(istraživanja 2013–2014.) kao i do sada objavljenih Aco čaša, u Sisku je
nađeno ukupno 27 primjera što je najbrojniji nalaz te vrste keramičkog
materijala u Sisku, ali i najbrojniji nalaz te vrste u Panoniji! U radu su
analizirane čaše tipa Aco prema obliku i konceptu ukrašavanja. Tipološki
su izdvojena dva oblika čaše tipa Aco: tip 2 te tip 3b po tipološkoj podjeli
M. P. Lavizzari Pedrazzini48 Analizom ukrasa čaša tipa Aco s položaja
Željeznički kolodvor, istraživanja 2013–14., koriste se geometrijski i
igurativni motivi: reljefni trokuti (Kommaregen), ukras traka/lančića
od perlica, vegetabilni ukrasi i zoomorfni i apstraktni ukras.
U analiziranom su materijalu Aco čaše sa i bez sigilatnog premaza.
Čaše bez premaza počinju se proizvoditi oko sredine 1. stoljeća pr. Krista,
dok primjerci s premazom pojavljuju od kasnoaugustovskog – tiberijevskog razdoblja.49
Nisu zabilježeni pečati, no analizom stilskih i morfoloških karakteristika mogu se prema određenim motivima pripisati nađeni primjeri čaša
tipa Aco određenoj radionici. Ipak pripisivanje jednog motiva jednom
autoru donekle je upitno jer je očito da su se motivi pojavljivali u više
radionica. Uzorke je koristilo više njih, a stvarali su svoje kompozicije.
Prema atribuciji ulomaka određenoj radionici moguće je pretpostaviti
proizvode radionice L. Norbanusa ili Stepanus Norbanusa; C. Aco ili
C. Aco Diophanesa, radionice Optatus te L. Sarius Surusa. Analizom
Aco čaša iz Siscije s položaja Željeznički kolodvor utvrđeno je kako su
se uvozili sjevernoitalski ali i galski proizvodi. Dok se primjer Aco čaše
iz Osijeka veže uz prisutnost stanovnika italskog porijekla ili italskih
trgovaca koji na ovaj prostor dolaze prije konačnog osvajanja područja
između Save i Drave,50 prisutnost Aco čaša u Sisciji može se vezati uz
prisutnost rimske vojske nakon osvajanja Segestice 35 g. pr.Kr. i izgradnju
logora koju spominju antički izvori. Aco čaše kvalitetom, kvantitetom,
provenijencijom i datacijom upućuju, uz drugi objavljen i obrađen
materijal s položaja Željeznički kolodvor,51 kako su na prostoru Željezničkog kolodvora istraženi slojevi rimskog vojnog logora augustovskog
i tiberijevskog razdoblja.
48 M. P. LAVIZZARI PEDAZZINI 1987: 30–33; T. 2.
49 CONSPECTUS 1990: 182–183.
50 Asja TONC & Slavica FILIPOVIĆ, “Novi osvrt na Aco pehar iz Osijeka”, Vjesnik Arheološkog muzej au Zagrebu, 3 s., XLIII, Zagreb, 2010: 503.
51 Ivana MILETIĆ ČAKŠIAN, “Ranorimska ina keramika iz Siscije”, PP prezentacija,
Znanstveni skup: “Segestika i Siscija: od ruba imperija do provincijskog središta”, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2016.; I. MILETIĆ ČAKŠIAN 2018; M. KRISTOVIĆ
& T. JERONČIĆ 2016; Ante PARO, Ozren NOVAKOVIĆ & Ivan ADMAN LIVAJA,
“Amfore s lokaliteta Sisak – Željeznički kolodvor s posebnim osvrtom na Dressel 8
amforu s natpisom”; u zborniku znanstvenog skupa “Segestika i Siscija: od ruba imperija do provincijskog središta”, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, (2018), u objavi.
miletić čakširan / 49
LITEATUA
BILIĆ, Tomislav et al. (2015), 35. Prije Krista; katalog izložbe, Gradski
muzej Sisak; Sisak.
BAĆANI, Iskra et al. (2010), Zaštitna arheološka istraživanja Gradskog
muzeja Sisak 2000.–2010., katalog izložbe, Gradski muzej Sisak, Sisak.
BORZIĆ, Igor (2013), “Radionički pečati na italskoj teri sigilati iz Burnuma”,
Archaeologia adriatica VII, Sveučilište u Zadru, Odsjek za arheologiju,
Zadar: 133–150.
BRUSIĆ, Zdenko (1999), Hellenistic and Roman Relief Potery in Liburnia,
BAR International Series 817, Oxford.
CASSI, Rosalina (1996), “La ceramica a pareti sotilli proveniente dai
“vecchi scavi” di Cremona” in ed. G. M Facchini, L. Passi Pitcher, M.
Volontè, Cremona e Bedriacum in età romana: Vent’anni di tesi universitarie, Milano: 83–99.
D’ABRUZZO, Maria (1983), ”Sigillata nord-italica da S. Basilio di Ariano
nel Polesine (Rovigo)”, Archeologia Veneta, 6, Padova: 93–106.
DESBAT, Armand (2001), “L’Artisant céramique à Lyon durant l’époque
romaine”, RCRF Acta 37, Lyon: 15–35.
CONSPECTUS – ETLINGER Elisabeth et al (1990), Conspectus formarum
terrae sigillatae italico modo confectae, Bonn, 1990.
FINOCCHIARO, Andrea (1999), “Ceramica “ tipo Aco” ad Altino”, Quaderni
di archeologia del Veneto, 15, 146–159.
GASPARI, Andrej (2010), “APUD HORRIDAS GENTIS” Začetki rimskega
mesta Colonia Iulia Emona, Ljubljana.
KRISTOVIĆ, Maris & JERONČIĆ, Tomislav (2015), Preliminarni izvještaj sa
zaštitnog arheološkog istraživanja u Sisku, Željeznički kolodvor, Sisak.
LAVIZZARI PEDAZZINI, Maria Paola (1987), Ceramica Romana di tradizione ellenistica in Italia Setentrionale. Il vaselame “tipo Aco”, Firenze.
MAKJANIĆ, Rajka (1995), Terra sigillata, u: Siscia, Pannonnia Superior,
BAR International Series 621, Oxford.
MANTOVANI, Valentina (2011), “La terra sigillata decorata dello scarico
di via retrato ad Adria”, Quaderni Friulani di Archeologia XXI, Udine:
165–184.
MANTOVANI, Valentina (2012), Aspeti della produzione e del commercio
dell’Instrumentum Domesticum di eta romana ad Adria, alla luce dei
rinvenimenti di via Retrato, doktorska disertacija/PhD esis, Padova.
MAZZEO SAACINO, Luisa (1985), Terra sigillata Nord–Italica, u Atlanta
II, Roma: 175–231.
MILETIĆ, Ivana (2007), “Terra sigillata s lokaliteta sv. Kvirin u Sisku,
(cardo i pripadajuća infrastruktura)”, Godišnjak Gradskog muzeja Sisak
VII, Sisak: 31–55.
MILETIĆ ČAKŠIAN, Ivana (2016), “Ranorimska ina keramika iz Siscije”,
PP prezentacija, Znanstveni skup: “Segestika i Siscija: od ruba imperija
do provincijskog središta”, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb.
MILETIĆ ČAKŠIAN, Ivana (2018), “Ranorimska ina keramika augustovskog horizonta Siscije; položaj Željeznički kolodvor, SJ 650, 1300 i
50 / miletić čakširan
1311”; u zborniku znanstvenog skupa “Segestika i Siscija: od ruba imperija
do provincijskog središta”, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, u objavi.
PARO, Ante, NOVAKOVIĆ, Ozren & ADMAN LIVAJA, Ivan (2018), “Amfore s lokaliteta Sisak – Željeznički kolodvor s posebnim osvrtom
na Dressel 8 amforu s natpisom”; u zborniku znanstvenog skupa
“Segestika i Siscija: od ruba imperija do provincijskog središta”, Arheološki
muzej u Zagrebu, Zagreb, u objavi.
SCHINDLER AUDELA, Eleni (1980), Die romische Modelkeramik vom
Magdalensberg, Klagenfurt.
SCHINDLER AUDELA, Eleni (1998), “Die Modelkeramik vom Magdalensberg 2, Die Norditalica Decorata vom Sudhang des Magdalensberg”, u G. Piccotini (ed.), Magdalensberg – Grabungsbericht (16),
Die Ausgrabungen auf dem Magdalensberg 1908 bis 1986, Klagenfurt.
SCHINDLER AUDELA, Eleni (2000), “Ceramica Norditalica decorata
del Magdalensberg: Problemi aperti”, In: G.P. Brogiolo, G. Olcese (ur.),
Produzione ceramica in area Padana tra il II secolo a. C.E. il VII secolo
d.c.: Nouvi dati e prospective di ricerca; Documenti di archeologia 21,
Mantova: 53–67.
STUANI, Roby (2012), “Vernice nera e terra sigillata con marchi di fabbrica dallo scavo del tribunale di Verona”, Quaderni di archeologia del
Veneto, 28: 168–175.
ŠIMIĆ ANAET, Zrinka (2010), Tilurium II, Keramika 1997. – 2006., Zagreb.
TONC, Asja & FILIPOVIĆ, Slavica (2010), “ Novi osvrt na Aco pehar iz
Osijeka”, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3 s., XLIII, Zagreb:
503–518.
VIČIČ, Branko (1977), “Rimske najdbe izpod Miklavškega hriba pri Celju”;
Arheološki vesnik 48, Ljubljana: 41–51.
VIČIČ, Branko (1994), “Zgodnjerimsko naselje pod Grajskim gričem v
Ljubljani. Gornji trg 30, Stari trg 17 in 32”, Arheološki vesnik 45, Ljubljana: 25–80.
opis
ukras
Ulomak čaše tipa
Aco
Ds: 3 mm
List sa sitnim
pupoljcima
+
Ulomak dna čaše
tipa Aco
Dd:4 cm , Ds: 2 mm
Trokutasti završeci
ukrasa Kommaregen
+
Ulomak čaše tipa
Aco
Ds: 2 mm
Okomiti nepravilno
poredani nizovi od
perlica
+
Ulomak dna čaše
tipa Aco
Dd: 4 cm, Ds:3 mm
Nizovi perlica u
raznim smjerovima
okomito na posudu
+
Ulomak čaše tipa
Aco
Ds: 2 mm
Manja i veća rozeta
između niza perlica
+
–
+
Ulomak ruba i dna
čaše tipa Aco
Dr: 8 cm, Dd: 3,7
cm, Ds:2 mm
premaz
pečat
moguća radionica, datacija prema
prema ukrasu
kontekstu nalaza
–
–
datacija prema
analogijama
25. g.pr.Kr. – 0 g.
(Aucissa ibula, reljefna aretinska sigilata)
–
0–25. g.
Ulomak ruba čaše
tipa Aco
Dr: 10 cm, Ds: 2 mm
nema
Ulomak ruba čaše
tipa Aco
Ds: 1,5 mm
Pupoljak uz rub
Ulomak ruba čaše
tipa Aco
Dr: 10 cm, Ds: 2 mm
nema
T.1: 1
SJ 234
PN 243
–
T.1: 2
SJ 272
PN 334
I.MILETIĆ
ČAKŠIAN 2016.
T.1: 3
SJ 387
PN 1172
–
Tiberije – Klaudije
(keramika tankih stijenki panonska, fabrikat
A, B, F; tera sigilata s pečatom M.POM/TE..;
Consp. 20, 34, 12, 4)
–
–
Nasipni sloj zaravnjavanja, zasipavanja ( keramika tankih stijenki panonska, fabrikat F, B, C,
E, D, A; Sarius šalice, tera sigilata s pečatom L.
GELL, LVCC, EMPO; Consp. 23, 34, 21, 20, 12, 18,
25, 14, 37, 13, R2)
15. pr.–15. po Kr.
T.1: 4
SJ 280
PN 1091
–
–
–
||
15. pr.–15. po Kr.
T.1: 5
SJ 280
PN 1091
–
15. pr.–15. po Kr.
T.2: 6
SJ 280
PN 1074
–
–
–
15–50. g.
(keramika tankih stijenki panonska, fabrikat F;
tera sigilata Consp. 34)
T.2: 7
SJ 379
PN 1165
–
+
–
Nasipni sloj, Tiberije – Klaudije, (keramika
tankih stijenki panonska; Sarius šalice; tera
sigilata s pečatom CA MVRI, ANGE, PASSI TELAMO Consp. 20, B3, 23, 20/21, 29, 14, 12, 4)
T.2: 8
SJ 572
PN 1355
–
+
–
Nasipni sloj, Tiberije – Flavijevci
(tera sigilata Consp. 36, 32, sigilatni vrč)
T.2: 9
SJ 583
PN 1377
–
NE
–
Crni rahli sloj
NE
–
0–25 g.
T.2: 10
SJ 718
PN 1438
miletić čakširan / 51
Niz parova listića
literatura
–
||
Ulomak ruba čaše
tipa Aco
Ds: 2 mm
prilog/tabla,
oznaka, sj
ukras
PREMAZ
Ulomak čaše tipa
Aco
Ds: 3 mm
Niz vodoravno
postavljenih stiliziranih ovnovskih
rogova ispod kojih
je ukras okomitih
traka s perlicama
Ulomak čaše tipa
Aco
Ds: 2 mm
Reljefni trokuti
Kommaregen u
negativu
NE
Ulomak čaše tipa
Aco
Ds: 2 mm
Motiv Kommaregen
koji uz dno čaše ima
motiv stiliziranih
ovnovskih rogova
NE
Ulomak čaše tipa
Aco
Ds: 3 mm
Traka prepleta lista
i peteljki vinove
loze
NE
Ulomak čaše tipa
Aco
Ds: 2 mm
Pijetlovi u trku,
okrenuti na lijevo
NE
Ulomak trbuha čaše
tipa Aco
Dt: 8 cm, Ds: 2 mm
Ulomak s ukrasom
visećih privjesaka
+
Ulomak čaše tipa
Aco
Ds: 3 mm
Reljefni trokuti
Kommaregen
Ulomak čaše tipa
Aco
Ds: 3 mm
Motiv cvijeta
povezanih s trakom
perlica
+
pečat
–
–
–
NE
–
+
–
moguća radionica, datacija prema
prema ukrasu
kontekstu nalaza
datacija prema
analogijama
prilog/tabla,
oznaka, sj
0-25 g.
T.2: 11
SJ 718
PN 1437
literatura
–
–
Crni rahli sloj
–
0–25. g. (keramika tankih stijenki fabrikat B,
panonska; tera sigilata Consp. 8, 12, 14, 24)
T.3: 12
SJ 569
PN 1330
I.MILETIĆ
ČAKŠIAN
2018: T. 2: 7
–
25. g. pr. Kr.–0 g.
(keramika tankih stijenki fabrikat A s ukrasom
Kommaregen u negativu; tera sigilata Consp.
12, 14, 2, 13, R2)
T.3: 13
SJ 650
PN 569
I.MILETIĆ
ČAKŠIAN
2018: T. 9: 3.
L. NORBANVS/
STEPANVS
NORBANVS
oko 0 g.
T.3: 14
SJ 955
PN 1534
C. ACO DIOPHANES/
C.ACO ACASTVS?
10. pr. Kr.–20. g.
T.3: 15
SJ 1223
PN 1699
OPTATVS
14. – 37. g.
T.3: 16
SJ 535/599
PN 538
–
L. SARIUS
SURUS
T.3: 17
SJ 1311
PN 1798
15. pr. Kr.–0. g.
(keramika tankih stijenki fabrikat A, B; Sarius
šalice; tera sigilata s pečatom M SER/HOMVLL,
L.PETRSC/AEVAE, pečat mjesec i zvijezda, Consp. 10, 12, 14, 22)
15. g. pr.–15. po. Kr.
T.3: 18
SJ 1354
PN 992
–
I.MILETIĆ
ČAKŠIAN
2016.
–
I.MILETIĆ
ČAKŠIAN
2018: T. 2: 7
–
52 / miletić čakširan
opis
miletić čakširan / 53
slikovni prilozi
sl. 1. Položaj istraživanja na prostoru rekonstrukcije perona i kolosjeka Željezničkog
kolodvora u Sisku (izradili: M. Kristović & M. Kraljev, tvrtka Kaukal d.o.o. i Arheo Plan
d.o.o., 2016.)
sl. 2. Istraživanje sloja SJ 1311 augustovskog razdoblja unutar ostataka zidova rimske
arhitekture 3. stoljeća (foto: B. Rožanković, tvrtka Kaukal d.o.o. i Arheo Plan d.o.o. 2014.)
54 / miletić čakširan
T.1.
1. SJ 234, PN 243
2. SJ 272, PN 334
3. SJ 387, PN 1172
4. SJ 280, PN 1081
5. SJ 280, PN 1091
miletić čakširan / 55
T.2.
6. SJ 280, PN 1074
7. SJ 379, PN 1165
8. SJ 572, PN 1355
9. SJ 583, PN 1377
11. SJ 718, PN 1437
10. SJ 718, PN 1438
56 / miletić čakširan
T.3.
12. SJ 659, PN 1330
13. SJ 650, PN 569
14. SJ 955, PN 1534
15. SJ 1223, PN 1699
16. SJ 353/599, PN 538
18. SJ 1254, PN 992
17. SJ 1311, PN 1798
miletić čakširan / 57
SUMMARY
Protective archaeological excavation was conducted in the area of railway track reconstruction at the Railway Station in Sisak in 2013–2014.
2812 m2 were explored during the research (excluding 450 m2 at the
location of the future underpass where research was carried out in
2016). e site is located north of the existing railway station building
in Sisak. Given the thickness of the Late Roman architecture and the
vertical stratigraphy up to a depth of 7 m, the layers and structures of
Siscia’s earliest phase could not have been fully explored and only small
shovel test probe archaeological excavation was conducted in places
where that was possible. ey included smaller surfaces with recorded
layers from the late Iron Age Segestica and layers speciic for the era of
Augustus and Tiberius. In this article, an analysis of the relief-decorated
ceramic of Aco beaker type was made 18 fragments of Aco beaker relief
ceramics were found in the early Roman layers, the largest inding of
this type of ceramic material in Sisak and the largest inding of this
type in Pannonia.
e Aco beakers were analysed according to their shape and ornamentation concept. ACO beakers were decorated with geometrical
and igurative motifs: small triangles in relief – Kommaregen motif,
the pearl band/necklace ornament, plant ornaments and zoomorphic
ornaments. In addition to beakers with the sigillata coating, beakers
without the coating were also found in the analysed materials. No
stamps were recorded but, based on the analysis of the stylistic and
morphological features, the Aco beaker examples found can be atributed
to certain workshops according to speciic motifs. By atributing the
fragments to a certain workshop, one can assume they were products
of the workshop of L. Norbanus or Stephanus Norbanus; C. Aco or C.
Aco Diophanes, Optatus and L. Sarius Surus. e analysis of the shapes
and ornaments showed that the inest goods were brought to Siscia
right ater the conquest of Segestica. e stratigraphic relations and
the analogies point to indings from the layers dating back to the era
of Augustus and Tiberius. e large number of indings on a relatively
small surface area and the quality of products indicate that it is possible
to connect the indings with the area of a Roman military camp set up
ater the conquest of Segestica on the Kupa River’s let bank.
Ivana Miletić Čakširan