Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu, svezak 16 Musei Archaeologici Zagrabiensis Catalogi et Monographiae 16 Catalogues and Monographs of the Archaeological Museum in Zagreb, volume 16 MAZCM 16 naslovnica: Fibula zoomorfno oblikovanog luka (Tierkopffibel) s pozicije Željeznički kolodvor u Sisku (GMS, inv. br. 510:SIK 30805). front cover: Fibula with zoomorphically shaped bow (Tierkopffibel) from the Railway station position in Sisak (CMS, inv. no. 510:SIK 30805) Zagreb, 2018.  Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu, svezak 16 nakladnik publisher Arheološki muzej u Zagrebu Archaeological Museum in Zagreb Musei Archaeologici Zagrabiensis Catalogi et Monographiae 16 za nakladnika for the publisher Sanjin Mihelić Catalogues and Monographs of the Archaeological Museum in Zagreb, volume 16 Segestika i Siscija — Od ruba Imperija do provincijskog središta Segestica and Siscia — From the periphery of the Empire to a provincial center urednik editor Ivan Drnić autori tekstova authors Tomilav Bilić Dragan Božič Marko Dizdar Alka Domić Kunić Ivan Drnić Danijel Dzino Tomislav Jerončić Maris Mesarić Ivana Miletić Čakširan Ozren Novaković Ante Paro Ivan Radman Livaja Rosana Škrgulja Asja Tonc recenzenti reviewers Andrej Gaspari Jana Horvat Peter Kos Boštjan Laharnar Ivana Ožanić Roguljić Marjeta Šašel Kos lektura hrvatskog jezika croatian language editor Alka Domić Kunić Tiskanje knjige financijski su pomogli Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH te Hrvatska zaklada za znanost. The printing of this book was financed by the City office for culture of the city of Zagreb, Ministry of culture and Ministry of science and education of the Republic of Croatia, and Croatian science foundation.. prijevod na engleski jezik english translation Ana Đukić Autori / Authors lektura engleskog jezika english language editors Charles Barnett Caitlin Lawler Kelly Reed oblikovanje i priprema za tisak design & dtp Sensus Design Factory Marko Nujić crteži drawings Miljenka Galić Hana Ivezić Ivana Miletić Čakširan fotografije photographs Igor Krajcar isbn 978-953-6789-98-6 cip zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001025404. tisak printed by Tiskara Zelina d.d. naklada print run 500   7 23 1 2 Segestika i Siscija — Od ruba Imperija do provincijskog središta 199 8 Segestica and Siscia — From the periphery of the Empire to a provincial center Early Roman pottery of the Augustan period in Siscia from the Railway station position Ivan Drnić Ivana Miletić Čakširan Sisak od Strabona do Diona Kasija — Povijesni izvori o Segestici Augustovog doba 223 9 Sisak from Strabo to Cassius Dio — historical sources on Augustan Aegestica 3 Ozren Novaković Ante Paro Ivan Radman-Livaja Segestanski ratnici — Nalazi naoružanja i konjske opreme latenske kulture iz Siska Segestan warriors — Finds of weapons and horse-riding equipment of the La Tène culture from Sisak 247 10 4 Mlađeželjeznodobni i ranocarski nalazi s pozicija Dunavski Lloyd i Frankopanska b.b. u Sisku Late Iron Age and Early Imperial finds from the Dunavski Lloyd and Frankopanska b.b. positions in Sisak Rosana Škrgulja 131 5 Asja Tonc 267 11 279 12 6 Rimske legije u Sisciji tijekom julijevskoklaudijevskog razdoblja Roman legions in Siscia during the Julio-Claudian period Ivan Radman-Livaja 173 7 Zaštitna arheološka istraživanja na poziciji Sisak-Željeznički kolodvor u 2013. i 2014. godini Rescue archaeological excavations conducted at the Sisak-Railway station position in 2013 and 2014 Tomislav Jerončić Ante Paro Maris Mesarić Segesta i Siscija — Imperij, globalizacija i pogranične zone Segesta and Siscia — Empire, globalization and frontier-zones Danijel Dzino Two exceptional horse bits of Dacian type from the river Kupa at Sisak 151 Predcarski novac iz Siska Pre-Imperial coinage from Sisak Tomislav Bilić Dvoje iznimne konjske žvale dačkog tipa iz rijeke Kupe kod Siska Dragan Božič Nova moda, novi ljudi — O porijeklu nekih fibula iz Siska New fashion, new people — On the provenance of some fibulae from Sisak Marko Dizdar Ivan Drnić 109 Amfore s pozicije Sisak-Željeznički kolodvor s posebnim osvrtom na Dressel 8 amforu s natpisom Amphorae from the position of Sisak Railway station with special reference to a Dressel 8 type amphora with an inscription Alka Domić Kunić 63 Ranorimska fina keramika augustovskog horizonta Siscije s položaja Željeznički kolodvor 293 13 Zahvale Acknowledgements 294 14 Popis autora List of authors MUSEI ARCHAEOLOGICI ZAGRABIENSIS CATALOGI ET MONOGRAPHIAE 16 Ova knjiga je posvećena svim bivšim, sadašnjim i budućim istraživačima Segestike i Siscije. This book is dedicated to all former, current and future researchers of Segestica and Siscia. ... bolje je boriti se i biti poražen, nego se predati bez borbe. G. Orwell, Sjećanje na Španjolski građanski rat ... it is better ... to fight and be conquered than to surrender without fighting. G. Orwell, Looking back on the Spanish civil war Marko DizDar, ivan Drnić segestanski ratnici — nalazi naoružanja i konjske opreme latenske kulture iz siska — segestan warriors — Finds oF weapons and horse-riding equipment oF the la tène culture From sisak Marko Dizdar Ivan Drnić Među arheološkom građom iz Siska, pronađenoj u rijeci Kupi ili bez podataka o kontekstu nalaza, nalazi se tridesetak predmeta koji se mogu definirati kao dijelovi naoružanja i konjske opreme iz razdoblja mlađega željeznog doba. Većina navedenih predmeta, među kojima su korice mača, pojasne kopče, vrhovi kopalja, noževi te kopča, razvodnik, dugmad konjske opreme i ostruga, nosi karakteristike latenske kulture čiji se utjecaji prepoznaju i u drugim aspektima materijalne kulture segestanske zajednice. S druge strane, noževi tipa Pritoka Bela Cerkev, zabilježeni na prostoru od jugoistočnih Alpa, preko sjeveroistočnog Jadrana i zaleđa do zapadnog Balkana, predstavljaju autohtoni element u naoružanju segestanskih ratnika u 1. stoljeću pr. Kr. The archaeological finds from Sisak, recovered from the Kupa River, and those with no information about the context of discovery, include about thirty finds that can be defined as weapons and parts of horse-riding equipment from the Late Iron Age. Most of the mentioned finds, especially the sword scabbard, belt buckles, spearheads, knives and clasps, a strap separator, buttons that were part of horse-riding equipment or spurs, bear the characteristics of the La Tène culture, an occurrence that can also be recognized in other aspects of the material culture of the Segestan community. On the other hand, Pritoka - Bela Cerkev type knives have been recorded over the territory covering the southeastern Alps, the northeastern Adriatic and its hinterland, and the western Balkans, and represent an autochthonous element in the armament of Segestan warriors of the 1st cent. BC. Ključne riječi: mlađe željezno doba, latenska kultura, Segest(ik)a, oružje, konjska oprema Key words: Late Iron Age, La Tène culture, Segest(ic)a, weapons, horse-riding equipment Uvod Introduction Drugu polovicu posljednjega tisuljeća prije Krista na prostoru zapadne i središnje Europe prepoznatljivom materijalnom ostavštinom obilježila je latenska kultura koja se pripisuje brojnim zajednica keltskoga porijekla. Prvi importi ranolatenskih predmeta, prije svega fibula, na prostoru sjeverne Hrvatske, pa tako i u Sisku, zabilježeni su u završnoj fazi razvoja starijega željeznog doba, te svjedoče o uspostavljenim kontaktima sa sjevernim dijelovima Karpatske kotline gdje je ova kultura potvrđena već početkom 4. stoljeća. pr. Kr. Throughout western and central Europe, the second half of the first millenium BC saw the permeation of recognazible material legacy of the La Tène culture that is ascribed to numerous communities of Celtic origin. The first imports of Early La Tène objects, primarily fibulae, within the territory of northern Croatia, including Sisak, were recorded in the final phases of the Early Iron Age. These finds testify to the pre-established connections with the northern parts of the Carpathian basin where the La Tène culture was present at the beginning of the 4th cent. BC. Tijekom druge polovice 4. st. pr. Kr. dolazi do naseljavanja zajednica kojima se pripisuje keltsko porijeklo i na područje južne Panonije, čime započinje razdoblje mlađega željeznog doba. Pri- During the second half of the 4th cent. BC, communities that are ascribed of Celtic origin began to settle into the southern Pannonian territory, thereby marking the beginning of the Late Iron 63     stiglo je stanovništvo ondje zateklo brojne lokalne zajednice. Iz njihovog susreta tijekom daljnjega kontinuiranog razvoja nastaju novi politički i etnički entiteti čija će se imena od 2. stoljeća pr. Kr. početi pojavljivati u antičkim pisanim izvorima, najčešće tijekom njihovih sukoba s nadolazećim rimskim vojnim snagama.1 Tako su prema antičkim pisanim izvorima prostor sjeverozapadne Hrvatske naseljavali Taurisci, dok su istočno i južno od njih kontinuirani kulturni razvoj nastavile panonske zajednice, primjerice Breuci u srednjoj Posavini te Kolapijani naseljeni u Pokuplju i južnom dijelu Bele Krajine. U antičkim se izvorima navodi da su područje Siska naseljavali panonski Segestani, koje vjerojatno možemo prepoznati u stanovnicima istaknutoga mlađeželjeznodobnog naselja Segest(ik)e, smještenoga na sjeveroistočnom dijelu položaja Pogorelac na desnoj obali Kupe, kao i nedavno otkrivenoga naselja s lijeve strane rijeke. Age. The new population encountered diverse local communities, and their encounters during the continual development created new political and ethnic entities whose names would appear in Roman written sources from the 2nd cent. BC, mostly due to their their conflicts with the oncoming Roman military troops.1 According to the written sources, northwestern Croatia was settled by the Taurisci, while to the east and south, the Pannonian communities, for example Breuci in the central Sava River valley, and the Colapiani on the Kupa River valley and the southern parts of White Carniola, continued their cultural development. Ancient sources report that the territory of Sisak was settled by the Pannonian Segestans, whom can probably be recognized as the inhabitants of the noted Late Iron Age settlement of Segest(ic)a, situated on the northeastern part of the Pogorelac position on the right bank of the Kupa River, as well as of the recently discovered settlement of the left riverbank. S keltskim naseljavanjem i nastupom latenske kulture zabilježena je pojava novih oblika u materijalnoj kulturi: oružane i konjske opreme, predmeta nošnje i nakita, a šire se i nova, dotad nepoznata tehnološka znanja kao što su uporaba lončarskoga kola i kovanje novca. The Celtic settlement and the emergence of the La Tène culture brought new forms of material culture: military and horse-riding equipment, attire and jewelry, and new technological knowledge such as the use of a potter’s wheel and the minting of coins. S područja grada Siska poznati su brojni predmeti koji se mogu pripisati tradiciji latenske kulture iz svih faza njenoga razvoja od 4. do 1. stoljeća pr. Kr., od kojih se brojem ističu različiti oblici fibula, posebno onih kasnolatenskih. U ovome radu detaljnije će biti obrađeni poznati mlađeželjeznodobni primjerci naoružanja tipični za srednjoeuropsku latensku kulturu, iako se među naoružanjem nalaze i određeni autohtoni elementi, primjerice noževi tipa Pritoka - Bela Cerkev, karakteristični za prostor između zapadnoga Balkana, sjevernoga dijela istočnojadranske obale te jugoistočnoalpskoga područja. Prisutnost ovih predmeta na području današnjega grada Siska potvrđuje kontakte koje su stanovnici mlađeželjeznodobnoga naselja ostvarili sa susjednim, ali i udaljenim zajednicama. The territory of Sisak yielded numerous finds that can be ascribed to the La Tène culture tradition from all of its phases of development between the 4th and the 1st cent. BC, including different types of fibulas, especially those dated to the Late La Tène phase. This paper discusses known Late Iron Age finds of weapons typical of the central European La Tène culture, although the finds also include certain autochthonous elements, such as Pritoka - Bela Cerkev type knives, characteristic of the territory between the western Balkans, the northern part of the eastern Adriatic coast, and the southeastern Alpine region. The presence of these finds within modern Sisak confirms the contacts that the inhabitants of the Late Iron Age settlement had with the neighbouring and indeed more distant communities. Ranolatenski predmeti naoružanja i konjske opreme sa sisačkog područja zasad su nepoznati, ali iz toga vremena potječu rijetki oblici brončanih fibula ili nakita kao što su dvije zoomorfne fibule koje u relativno-kronološkome smislu datiraju u LT B1 stupanj iako u lokalnom, južnopanonskom kontekstu, pripadaju kraju starijega željeznog doba.2 Jednako su malobrojni i oblici karakteristični za stupanj LT B2, odnosno vrijeme kada je već došlo do keltskoga naseljavanja južnih dijelova Panonske nizine te razvoja materijalne ostavštine koja pripada srednjoeuropskoj latenskoj kulturi. Tako se ovom vremenu mogu pripisati slučajni nala- There are, so far, no Early La Tène weapons and horse-riding equipment from Sisak, but there are some rare finds of bronze fibulas and jewelry from the same period, such as two zoomorphic fibulas that can be relatively dated to the LT- B1 phase, although, in the local southern Pannonian context, they belong to the end of the Early Iron Age.2 Equally rare are the forms typical of the LT B2 phase, i.e. a time when the Celts had already settled the southern parts of the Pannonian plain and when the material culture ascribed to the central European La Tène culture appeared. The chance find of an iron Duchcov type fibu- 1 Za podatke o protopovijesnim zajednicama na jugoistočnoalpskom i jugozapadnopanonskom prostoru u antičkim pisanim izvorima vidjeti: Šašel 1976; 1984; Šašel-Kos 1986; 2000; 2005; 2005a; Božič 1987. Potrebno je naglasiti da se podaci iz antičkih izvora najčešće odnose na razdoblje u kojemu rimska država dolazi u kontakt s autohtonim stanovništvom, kao i na razdoblje neposredno nakon uključivanja u okvire rimske države, odnosno drugu polovicu 1. stoljeća pr. Kr. i 1. stoljeće. Sama prisutnost rimske države utjecajala je na arhitekture moći te društvenu i političku dinamiku u pograničnoj zoni, pa su kolektivni identiteti koje su zabilježili antički pisci odraz situacije jasno definiranoga vremenskog okvira. Pokušaj povezivanja kolektivnih identiteta (Kolapijani, Breuci itd.) s arheološkim kulturama starijega željeznog i kasnobrončanodobnog razdoblja metodološki je dvojbeno. 1 2 Majnarić-Pandžić 1970, 65, T. XXII: 1; Burkowsky 2004, 58, kat. br. 67. On data about the proto--historic communities on the southeastern Alpine and southwestern Pannonian territories in ancient written sources, see: Šašel 1976; 1984; Šašel-Kos 1986; 2000; 2005; 2005a; Božič 1987. It s necessary to point out that the data from ancient sources mostly refers to the period when the Roman state came into contact with the indigenous population, as well as to the period right before they were included into the Roman territory, i.e. to the 2nd half of the 1st cent. BC and the 1st cent. AD. Roman presence itself influenced the architecture of power, as well as the social and political dynamics in the bordering zones, therefore the collective identities recorded by Roman authors are a reflection of a situation in a clearly defined time frame. Attempting to connect the collective identities (the Colapiani, the Breuci, etc.) with archaeological Early Iron and Late Bronze Age cultures is methodologically questionable. 2 Majnarić-Pandžić 1970, 65, Pl. XXII: 1; Burkowsky 2004, 58, cat. no. 67. 64 Marko DizDar, ivan Drnić zi željezne fibule tipa Duchcov,3 kao i ulomak brončane narukvice s okomitim rebrima koja je ukrašena tehnikom pseudofiligrana.4 la,3 as well as a fragment of a bronze bracelet with vertical ribs decorated by pseudo-filigree4 can be dated to the same period. Među predmetima iz Siska srednjem se latenu (LT C = 280. – 150. godina pr. Kr.) može pripisati manja brončana fibula s dvije veće kuglice i spiralom sastavljenom od četiri navoja povezanih izvana, koja predstavlja karakterističan oblik ženske nošnje stupnjeva LT C1 – LT C2,5 kao i plava staklena narukvica s pet rebara kao istaknuti predmet ženskoga srednjolatenskog nakita.6 Zbog nedostatka arheološkog konteksta za opisane rano- i srednjolatenske nalaze nije moguće izvoditi pouzdanije zaključke, osim da ti nalazi upućuju na kontakte s područjima na kojima je prevladavala latenska materijalna kultura. Oni su također i jasan dokaz naseljenosti područja današnjega Siska u početnoj fazi mlađega željeznog doba, što su, uostalom, potvrdili i recentni rezultati sustavnih iskopavanja na Pogorelcu.7 The Middle La Tène (LT C = 280-150 BC) finds from Sisak include a smaller bronze fibula with two larger knobs and a spiral comprised of four coils connected with external chord, and which is characteristic of female attire of the LT C1-LT C2 phases,5 as well as a blue glass bracelet with five ribs, a noted example of Middle La Tène jewelry.6 Due to the lack of archaeological context for the described Early and Middle La Tène finds, it is not possible to draw reliable conclusions, but only to say that the finds point to contacts with territories where the La Tène material culture prevailed. They are also clear pieces of evidence of the settlement in the area of modern Sisak during the first phase of the Late Iron Age, as additionally attested to by the results of recent systematic excavations done at Pogorelac.7 Arheološka slika znatnije se promijenila s početkom kasnoga latena. U to se razdoblje datira najveći broj dosad poznatih slučajnih nalaza latenske kulture s područja Siska koji su najvećim dijelom prikupljeni tijekom jaružanja rijeke Kupe. To su različiti oblici fibula,8 zatim kopče tipa Laminci koje predstavljaju karakterističan dio ženske kasnolatenske nošnje, posebno kod Skordiska i u susjednom istočnom dijelu Karpatske kotline,9 ulomci staklenih narukvica,10 itd. Za razliku od prethodnih stupnjeva razvoja, kasnolatenska materijalna ostavština na prostoru južne Panonije najvećim je dijelom poznata iz istraživanja naselja. Upravo se jedno od takvih istaknutih naselja u južnopanonskoj komunikacijskoj mreži nalazilo na prostoru današnjeg Siska, s poznatim ostacima na obje strane rijeke Kupe.11 Iz Siska potječu i nalazi koji se mogu datirati u posljednju fazu razvoja latenske kulture (LT D2 = 80. – 15. godina pr. Kr.), odnosno u vrijeme koje u svojim završnim desetljećima već obuhvaća i fazu rimskoga osvajanja i uspostave novoga političkog i administrativnog poretka. To su pojedini oblici fibula kao što su one tipa Alezija,12 tipa Idrija,13 tipa Jezerine14 ili tipa Gorica.15 The archeological image changed more significantly at the beginning of the Late La Tène. The largest number of known chance finds of the La Tène culture from Sisak, mostly collected from the Kupa riverbed, is dated to this period. These include different forms of fibulas,8 Laminci type buckles that are characteristic of the Late La Tène female attire, especially of the Scordisci and the neighboring eastern part of the Carpathian basin,9 glass bracelet fragments,10 and so on. Unlike the previous phases, the Late La Tène of southern Pannonia is mostly known from excavating settlements. Precisely one such noted settlement in the southern Pannonian communication network was situated in today’s Sisak, on both banks of the Kupa River.11 Sisak also yielded finds that can be dated to the last phase of the La Tène culture (LT D2 = 80-15 BC), that is, to a period that in its last decades had already encompassed the Roman conquest and thus the creation of a new political and administrative order. These finds include certain forms of fibulas like the Alesia,12 Idria,13 Jezerine,14 and Gorica15 types. Sukladno znatno većem broju kasnolatenskog materijala, i broj predmeta naoružanja i konjske opreme osjetno je veći nego u prijašnjem razdoblju. Najbrojniji su različiti oblici vrhova kopalja, slijede već spomenuti noževi tipa Pritoka - Bela Cerkev, ali i nekoliko pojasnih kopči i predmeta konjske opreme. Accordingly, the quantity of Late La Tène material and the number of finds of weapons and horse-riding equipment is significantly larger than before. The most numerous finds include different kinds of spearheads, the aforementioned Pritoka - Bela Cerkev type knives, as well as several belt buckles and pieces of horse-riding equipment. 3 Burkowsky 2004, 58, kat. br. 68. 3 Burkowsky 2004, 58, cat. no. 68. 4 Burkowsky 2001, 8, T. I: 4; 2004: 62, kat. jed. 83. 4 Burkowsky 2001, 8, Pl. I: 4; 2004: 62, cat. no. 83. 5 Majnarić-Pandžić 1970, 65, sl. 3: 1; Bieger 2003, 4-16, Sl. 2-3; Dizdar 2013, 235-241. 5 Majnarić-Pandžić 1970, 65, Fig. 3: 1; Bieger 2003, 4-16, Fig. 2-3; Dizdar 2013, 235-241. 6 Dizdar 2006, 85-86, T. 6: 3. 6 Dizdar 2006, 85-86, Pl. 6: 3. 7 Drnić 2015a; Drnić, Groh 2018. 7 Drnić 2015a; Drnić, Groh 2018. 8 Majnarić Pandžić 1970, 102, T. 55: 1-2, 5; Burkowsky 2004, kat. br. 64-66, 69, 73, 77-78; Balen, Drnić, Mihelić 2012; Burkowsky 2015, 18, kat. br. 18-21. 8 Majnarić Pandžić 1970, 102, Pl. 55: 1-2, 5; Burkowsky 2004, cat. no. 64-66, 69, 73, 77-78; Balen, Drnić, Mihelić 2012; Burkowsky 2015, 18, cat. no. 18-21. 9 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 56, 59, 64, T. I: 9, T. V: 6; 1990; Burkowsky 2004, 62, kat. br. 84; Drnić 2009; Guštin 2011b, 128, Sl. 9; 2011a, 243–249, Sl. 6; Burkowsky 2015, 19, kat. br. 25. 9 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 56, 59, 64, Pl. I: 9, Pl. V: 6; 1990; Burkowsky 2004, 62, cat. no. 84; Drnić 2009; Guštin 2011b, 128, Fig. 9; 2011a, 243–249, Fig. 6; Burkowsky 2015, 19, cat. no. 25. 10 Dizdar 2006, 76, T. 6: 1-2. 10 Dizdar 2006, 76, Pl. 6: 1-2. 11 Drnić, Miletić Čakširan 2014; Drnić 2015a; Drnić, Groh 2018. 11 Drnić, Miletić Čakširan 2014; Drnić 2015a; Drnić, Groh 2018. 12 Dizdar, Tonc 2013, 62-65; Drnić, Tonc 2014, 198-201. 12 Dizdar, Tonc 2013, 62-65; Drnić, Tonc 2014, 198-201. 13 Božič 2008, 87-110; Dizdar, Tonc 2013, 65. 13 Božič 2008, 87-110; Dizdar, Tonc 2013: 65. 14 Drnić 2013; Drnić, Tonc 2014, 192-196, Karta 3. 14 Drnić 2013; Drnić, Tonc 2014, 192-196, Map 3. 15 Dizdar, Tonc 2013, 57-61, Map 1, Figs. 5-6; Drnić, Tonc 2014, 196-197, Karta 4. 15 Dizdar, Tonc 2013, 57-61, Map 1, Figs. 5-6; Drnić, Tonc 2014, 196-197, Map 4. 65     Naoružanje Weapons Korice mača Najstariji predmet naoružanja latenske kulture iz Siska predstavlja ulomak korica s vrhom okova V-oblika koji potječe iz rijeke Kupe, a datiran je u LT C1 stupanj (Sl. 1).16 Ulomak korica pripada skupini GSA 5A1 koja se često pojavljuje u ratničkim grobovima s karakterističnim čakaniranim pojasima te umbima tipa IVC s trapezoidnim krilima i poprečnim rebrom na srednjem dijelu, što ih datira u mlađi dio LT C1 stupnja.17 Istovremeni su nalazi s prostora sjeverozapadne Hrvatske poznati još iz ratničkoga groba u Vojakovcu nedaleko od Križevaca18 te iz uništenih grobova u Malunju kod Jastrebarskog.19 Veći broj istovjetnih korica mačeva zabilježen je u ratničkim grobovima Tauriska. Tako su u grobu 10A s groblja u Dobovi pronađene korice s okovom (njem. Ortband) skupine GSA 5 ukrašene parom zmajeva tipa III, dok ortband ima ravan most sa stražnje strane i okrugle pločice s motivom trojnoga zavoja s prednje strane.20 U ratničkom grobu 6 iz Brežica s ostacima kola pronađene su korice ukrašene motivima vitica i ribljega mjehura. Ortband ima ravan most sa stražnje strane i ukrašene okrugle pločice, dok se sam vrh ortbanda nije sačuvao, no pripada skupini GSA 5.21 Na najvećem do sada istraženom groblju Tauriska na Kapiteljskoj njivi u Novom Mestu u ratničkom grobu 394, s čakaniranim pojasom i umbom, pronađene su slične korice skupine GSA 5B s rebrom po sredini prednje strane. Ortband s prednje strane ima okrugle pločice s ukrasom koncentričnih kružnica, dok je sa stražnje strane ravan most.22 I na području koje su naseljavali Skordisci zabilježene su korice skupine GSA 5 koje, prema lokalnoj kronološkoj podjeli, pripadaju stupnju Beograd 2a, istovremenom sa srednjoeuropskim stupnjem LT C1.23 To potvrđuju nalazi iz uništenih ratničkih grobova iz Dalja odakle su poznati koplje, umbo i čakanirani pojas,24 te s Vučedola u kojemu se uz mač u koricama grupe GSA 5 nalazio i središnji okov štita tipa V.25 Mačevi u koricama s ortbandom skupine GSA 5A1 potječu iz uništenih grobova iz Zemuna26 i Sotina,27 a isti primjerci poznati su iz dvojnog ratničkog groba s Plavinačkoga potoka u Ritopeku. Dugi ortband s okruglim pločicama i ravnim mostom također pripada skupini GSA 5A1.28 Najveći broj ratničkih grobova Skordiska iz LT C1 stupnja poznat je s groblja Beograd-Karaburma, pa su tako u grobu 29 pronađene korice s ortbandom skupine GSA 5B,29 a istovremeni su grobovi 26, 41, 324 s oštećenim koricama te grob 325.30 U gro- Sword scabbard The oldest weapon of the La Tène culture from Sisak is a fragment of sword scabbard with a V-shaped chape-end that was found in the Kupa River and dated to the LT C1 phase (Fig. 1).16 The fragment belongs to the GSA 5A1 group that often appears in warrior graves with characteristic belt chains made out of flat links and type IVC shield bosses with trapezoidal wings and a transversal rib on the central part. These technological stylisations all date to the later part of the LT C1 phase.17 Contemporaneous finds from northwestern Croatia include those from the warrior grave at Vojakovac near Križevci18 and those from the disrupted graves at Malunje near Jastrebarsko.19 A larger number of similar scabbards were noted in the warrior graves of the Taurisci. Grave 10A from the necropolis at Dobova yielded scabbards with a chape-end of the GSA 5 group, decorated with a pair of dragons type III, the chape-end having a straight bridge on the back and round pates with triskel on the front.20 Warrior grave 6 from Brežice, which contained the remnents of a wagon, also included scabbard decorated with vines and fish bladder motifs. The chape-end has a straight bridge on the back and is decorated with rounded plates, and although the tip was not preserved, the find was ascribed to the GSA 5 group.21 At the largest necropolis of the Taurisci excavated so far, the warrior grave 394 of Kapiteljska njiva in Novo Mesto, which yielded a belt made of flat rings and a boss, also included similar scabbard ascribed to the GSA 5B group with a central rib on the front. On its front, the chape-end has round plates decorated with concentric circles, and on the reverse, there is a straight bridge.22 The territory occupied by the Scordisci also yielded GSA 5 type scabbards that are, according to local chronology, ascribed to the Belgrade 2a phase, contemporaneous with the central European LT C1 phase.23 This is attested to by finds from the disrupted warrior graves from Dalj that yielded a boss and belt made of flat rings,24 and by those from Vučedol, where a sword in GSA 5 type scabbard was found alongside a shield boss of a V type.25 Sword scabbards with GSA 5A1 type chap-ends were found in disrupted graves from Zemun26 and Sotin,27 and similar ones were found in the double warrior grave from Plavinački potok in Ritopek. A long chape-end with circular plates and a straight bridge is also ascribed to the GSA 5A1 group.28 The largest number of LT C1 warrior graves of 16 Majnarić-Pandžić 1970, 65, T. LVI: 7. Na T. XXXVI: 2 pod nalazištem Sotin prikazan je spomenuti ulomak korica iz Siska. 16 Majnarić-Pandžić 1970, 65, Pl. LVI: 7. Pl. XXXVI: 2, the aforementioned scabbard from Sisak is represented under site Sotin. 17 Lejars 1994, 23, 35-36, 49. 17 Lejars 1994, 23, 35-36, 49. 18 Majnarić-Pandžić 1970, 49, T. IV: 12, T. XLVI: 1-3, 7, T. XLVII: 2-4. 18 Majnarić-Pandžić 1970, 49, Pl. IV: 12, Pl. XLVI: 1-3, 7, Pl. XLVII: 2-4. 19 Majnarić-Pandžić 1970, 34, T. XX: 1. 19 Majnarić-Pandžić 1970, 34, Pl. XX: 1. 20 Guštin 1981, 225, Sl. 1: 2, T. 47. 20 Guštin 1981, 225, Fig. 1: 2, Pl. 47. 21 Guštin 1984b, 115, T. 4: 1. 21 Guštin 1984b, 115, Pl. 4: 1. 22 Križ 2005, 92, T. 71: 3. 22 Križ 2005, 92, Pl. 71: 3. 23 Božič 1981, 318, Pl. 2; Guštin 1984a, 324; Popović 1994, 53-54, Map 1; Drnić 2015b, 36-37, 125, Karta 3. 23 Božič 1981, 318, Pl. 2; Guštin 1984a, 324; Popović 1994, 53-54, Map 1; Drnić 2015b, 36-37, 125, Map 3. 24 Jenny 1932, 238-240, Fig. 1: 1-2, Sl. 2: 2, Sl. 3: 1-2, 5, Sl. 4. 24 Jenny 1932, 238-240, Fig. 1: 1-2, Fig. 2: 2, Fig. 3: 1-2, 5, Fig. 4. 25 Majnarić-Pandžić 1970, 50, T. XLVIII: 1. 25 Majnarić-Pandžić 1970, 50, Pl. XLVIII: 1. 26 Majnarić-Pandžić 1966, 5-6, T. I, T. III. 26 Majnarić-Pandžić 1966, 5-6, Pl. I, Pl. III. 27 Majnarić-Pandžić 1970, 43, T. XXXII: 1. 27 Majnarić-Pandžić 1970, 43, Pl. XXXII: 1. 28 Todorović 1975, 79, Sl. 1-2. 28 Todorović 1975, 79, Figs. 1-2. 29 Todorović 1972, T. XII, XLI. 30 Todorović 1972, T. X, XVI. 66 Marko DizDar, ivan Drnić the Scordisci was discovered at the Beograd-Karaburma necropolis, where grave 29 yielded a scabbard with a GSA 5B type chapeend,29 and contemporaneous graves include number 26, 41 and 324 with damaged scabbards, as well as grave 325.30 Grave 1 from Brestovik, with a belt made of flat rings, yielded a sword in scabbard decorated with a pair of dragons type III, and a chape-end ascribed to the GSA 5B group.31 Knives Among the Sisak finds, a knife (germ. Hiebmesser) was uncovered, adorning a longer blade and a straight upper side that turns into a curved handle with a semi-sphere at the tip (Fig. 2: 2).32 Knives of this type are defined as the Brežice 6 type that appeared on the southeastern Alpine region and across the entire Carpathian basin throughout the LT B2-C2 phases. Considering their morphological characteristics, and especially the straight upper side of the blade, the finds from Sisak can be approximated to the Middle La Tène. These knives are often found in graves along with food, mainly animal remains, so it can be assumed that they were primarily used to cut meat. An action such as carving meat could have had certain ritual connotations in the context of burial rites.33 Sl. 1. Donji dio korica latenskog mača s okovom tipa GSA 5A1 (crtež: M. Galić; snimio: I. Krajcar) Fig. 1. The lower part of the La Tène sword scabbard of the GSA 5A1 type (drawing: M. Galić; photo: I. Krajcar) A knife with a ring at the end of the handle of rectangular cross-section can be ascribed to the Late La Tène period (Fig. 2: 1).34 These knives, similar to those of the older Dürrnberg type, were probably used to cut meat, as attested to by finds from graves, both of the Taurisci35 and the Scordisci,36 that are dated to the LT D1 phase. The possibility that these knives were used as weapons is suggested by rare finds of bent blades from southeastern Pannonia (the knives from grave 3 at Sotin37 and those from Hrtkovci38), that are interpreted as part of funerary rituals that were mostly conducted with weapons (swords in scabbards, spears, shield bosses). However, the finds from Sotin and Hrtkovci stand alone, and the possibility that these knives could have been a part of military equipment will be disproved by future research. The material from Sisak includes four long knives with slightly curved blades and gauges on the side opposite the blade (socalled Blutrine) (Fig. 3: 1-4; Fig. 5: 1-2),39 that D. Balen-Letunić (2006) 29 Todorović 1972, Pl. XII, XLI. 30 Todorović 1972, Pl. X, Pl. XVI. 31 Popović 1994, 52, Figs. 1-4, 21. 32 Burkowsky 2004, 25, 57, cat. no. 63. 33 Schönfelder 2010; Dizdar 2013, 130-133, 138-142, Figs. 42-43, Map 12; Drnić 2015b, 70-73. 34 Drnić 2015a, 96, cat. no. 8. 35 Božič 1999, 198. 36 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, 67, Pl. IV: 3; Božič 1981, 320, Pl. 3: 35; Drnić 2015b, 74, Pl. 32: 5, and so on. 37 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, 67, Pl. IV: 3. 38 Dautova Ruševljan, Vujović 2006, 49, 87, Fig. 24, cat. no. 32. 39 Two finds are at the Sisak City Museum (Burkowsky 2004, 25, 56, cat. no. 60-61; Burkowsky 2015, 16, cat. no. 6), one is at the Archaeological Museum in Zagreb (Balen-Letunić 2006, 65, Pl. 1: 2) and one is at the Magyar Nemzeti Múzeum (Fig. 3: 4) (Mráv 2010, 214, cat. no. 6). This find has a reconstructed handle with wooden plates attached with two rivets, so it is unclear if there is a third perforation that is characteristic of the Pritoka - Bela Cerkev type. The handle ends with an oval plate, and there is no gauge on the curved blade. 67     Sl. 2. 1. Kasnolatenski nož s obručem na završetku drške; 2. Srednjolatenski nož tipa Brežice 6 (crtež: M. Galić, K. Rončević; snimio: I. Krajcar) Fig. 2. 1. A Late La Tène knife with a ring at the end of the handle; 2. A Middle La Tène knife of the Brežice 6 type (drawing: M. Galić, K. Rončević; photo: I. Krajcar) bu 1 iz Brestovika, s čakaniranim pojasom, pronađen je mač u koricama koje su ukrašene parom zmajeva tipa III, dok ortband pripada skupini GSA 5B.31 defined as the Pritoka - Bela Cerkev type.40 At the transition point between the the blade and the wide plate-like handle are three holes for rivets. These knives have cross hilts made out of iron or a copper alloy (Fig. 5: 1-2), and the handle ends with an oval plate. These finds were recorded on the territory of the southeastern Alps (the Ljubljanica River, Strmec nad Belo Cerkvijo), the northern Adriatic (Osor) and its hinterland (Prozor, Obrovac, the Cetina River spring), the Una River valley (Jezerine, Ribić), and southwestern Pannonia (Sisak, Zagreb, Botovo) (Map 1/list of sites). Noževi Iz Siska potječe nož (njem. Hiebmesser) s duljim sječivom ravnoga hrpta koji prelazi u povijenu dršku koja završava s polukuglicom (Sl. 2: 2).32 Noževi ovoga oblika izdvojeni su kao tip Brežice 6, a rasprostranjeni su na jugoistočnoalpskom prostoru i po cijeloj Karpatskoj kotlini tijekom LT B2-C2 stupnjeva. S obzirom na morfološke karakteristike, osobito ravan hrbat sječiva, sisački se primjerak vjerojatno može datirati u srednji laten. Ovi se noževi če- 31 Popović 1994, 52, sl. 1-4, 21. 32 Burkowsky 2004, 25, 57, kat. br. 63. 68 Several finds were recorded outside the defined, conditionally stated, main distribution area. The first one was found in 40 Božič 1999, 211; Balen-Letunić 2006; Blečić Kavur 2015, 229, Fig. 88. Marko DizDar, ivan Drnić sto nalaze u grobovima uz priloženu hranu, prvenstveno ostatke dijelova životinja, pa se može pretpostaviti da je njihova primarna funkcija vjerojatno bila sječenje mesa, što je u kontekstu pogrebnog rituala moglo imati određene ritualne konotacije.33 Razdoblju kasnog latena može se pripisati masivni nož s obručem na kraju blago povijene drške pravokutnog presjeka (Sl. 2: 1).34 Ovi su noževi, slično onima starijima tipa Dürrnberg, vjerojatno služili za rezanje mesa, o čemu svjedoče nalazi iz grobova datiranih u LT D1 stupanj, kako kod Tauriska35 tako i kod Skordiska.36 Na moguće korištenje spomenutih noževa kao naoružanja upućivali bi rijetki nalazi savijenoga sječiva s prostora jugoistočne Panonije (noževi iz groba 3 iz Sotina37 te iz Hrtkovaca38), što se tumači kao dio pogrebnoga rituala koji je uglavnom bio namijenjen naoružanju (mačevi u koricama, koplja, umba). Ipak, nalazi iz Sotina i Hrtkovaca zasad ostaju usamljeni, a mogućnost da su ovi noževi mogli biti dio ratničke opreme rasvijetlit će neka nova istraživanja. Među sisačkim materijalom nalaze se četiri duga noža s blago zakrivljenim sječivom na kojemu se uz hrbat nalaze žljebovi (tzv. blutrine) (Sl. 3: 1-4; Sl. 5: 1-2),39 a koje je D. Balen-Letunić (2006) definirala kao tip Pritoka - Bela Cerkev.40 Kod ovih se noževa na prijelazu sječiva u široku pločastu dršku s tri rupe za zakovice nalaze poprečno položene križnice izrađene od željeza ili bakrene slitine (Sl. 5: 1-2), dok se na završetku drške nalazi ovalna pločica. Ovi predmeti zabilježeni su na prostoru jugoistočnih Alpa (rijeka Ljubljanica, Strmec nad Belo Cerkvijo), sjevernog Jadrana (Osor) i njegovog zaleđa (Prozor, Obrovac, izvor Cetine), Pounja (Jezerine, Ribić) te u jugozapadnoj Panoniji (Sisak, Zagreb, Botovo) (Karta 1/popis nalazišta). Nekoliko primjeraka zabilježeno je izvan definiranog, uvjetno matičnog prostora rasprostiranja. Prvi je pronađen u Šoderici kod Botova i jedini je primjerak zabilježen u krajevima sjeverno od rijeke Save.41 Nož iz Kupinova u Srijemu potječe iz nepoznate grobne cjeline s uništenog groblja latenske kulture, a jedan objavljeni primjerak pronađen je u kontekstu groblja i kultnog mjesta Kamenjača u Brezi kod Sarajeva.42 Ipak, iako je nož iz Kamenjače oblikom vrlo blizak tipu Pritoka - Bela Cerkev, čini se da pojedini detalji odudaraju od uobičajenog oblika. Primjerice, čini se da je ovalna pločica na završetku drške naknadno pričvršćena na tra- 33 Schönfelder 2010; Dizdar 2013, 130-133, 138-142, sl. 42-43, Karta 12; Drnić 2015b, 70-73. 34 Drnić 2015a, 96, kat. jed. 8. 35 Božič 1999, 198. 36 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, 67, T. IV: 3; Božič 1981, 320, T. 3: 35; Drnić 2015b, 74, T. 32: 5 i dr. 37 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, 67, T. IV: 3. 38 Dautova Ruševljan, Vujović 2006, 49, 87, sl. 24, kat. br. 32. 39 Dva primjerka nalaze se u Gradskom muzeju Sisak (Burkowsky 2004, 25, 56, kat. br. 60-61; Burkowsky 2015, 16, kat. br. 6), po jedan u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Balen-Letunić 2006, 65, T. 1: 2) i Magyar Nemzeti Múzeum-u (Sl. 3: 4) (Mráv 2010, 214, kat. br. 6). Ovaj primjerak ima rekonstruiranu dršku s drvenim pločicama koje su pričvršćene s dvije zakovice pa nije jasno postoji li i treća perforacija karakteristična za tip Pritoka - Bela Cerkev. Na završetku drške ovalna je pločica, a na zakrivljenom sječivu nema žlijeba. 40 Božič 1999, 211; Balen-Letunić 2006; Blečić Kavur 2015, 229, sl. 88. 41 Arheologija Torčeca 2016, 77, kat. br. 28. 42 Božič 1984b, 82, sl. 23: 2. Iz Kamenjače u Brezi potječe ukupno pet vrlo sličnih noževa koji su u postupku restauracije. Na informacijama zahvaljujemo kolegici Ani Marić iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Šoderica near Botovo, and is the only example north of the Sava River.41 The knife from Kupinovo in Syrmia was recovered from an unknown grave unit at the disrupted La Tène necropolis, and one published knife was found in the context of the necropolis and ritual place at Kamenjača in Breza near Sarajevo.42 However, although the knife from Kamenjača resembles the Pritoka - Bela Cerkev type in shape, it appears that certain details diverge from the usual form. For example, it seems that the oval plate at the end of the handle was subsequently fastened to a ribbon-like handle, and there are two narrow parallel gauges on the upper side of the blade. The iron hilt-end is somewhat different from those on the known examples of the Pritoka - Bela Cerkev type, although none of them are completely equal. Due to the state of preservation of the find, it is impossible to establish the number of perforations on the ribbon-like handle. Despite the expressed dilemma, the possibility of the knife from Kamenjača belonging to the Pritoka - Bela Cerkev type should not be discarded, and after the restoration process, which is currently under way, is completed, it will be possible to make a more accurate determination. Sisak probably yielded one damaged find with a curved blade that was recently “discovered” in the Radauš family private collection (Fig. 3: 5). It is shorter than the other finds from Sisak and has no characteristic gauges on the blade. Due to the state of preservation, it cannot be determined if it had a cross hilt-end and an oval plate at the end of the handle. Namely, the territory where Pritoka - Bela Cerkev knives were found also yielded finds with similarly shaped blades and handles, but without the characteristic details (namely the cross hilt-ends and the oval plate on the handle), and the smaller stature, measuring between 30 and 35 cm in length (Jezerine - graves 288 and 400; Ribić - grave 120; Prozor - grave 71/cremation burial 2) (Map 1). An interesting example was found at Novo Mesto - Okrajno glavarstvo. Specifically, the handle is shaped like those on the Pritoka - Bela Cerkev finds, but the blade is only twelve centimeters long.43 When it comes to the context of discovery of the Sisak finds, three were recovered from the Kupa River (Fig. 3: 1-2, 4), a fact that could indicate a certain ritual discarding of weapons in water, that is well attested to on the territory of the southeastern 41 Arheologija Torčeca 2016, 77, cat. no. 28. 42 Božič 1984b, 82, Fig. 23: 2. A total of five very similar knives were found at Kamenjača in Breza, and are currently undergoing restoration. The authors would like to thank colleague Ana Marić from the National Museum of Bosnia and Herzegovina in Sarajevo. 43 Božič 2008, 168, Pl. 20: 2. 69     Sl. 3. Noževi tipa Pritoka – Bela Cerkev iz Siska (crtež: M. Galić, Z. Mráv) Fig. 3. Pritoka - Bela Cerkev type of knives from Sisak (drawing: M. Galić, Z. Mráv) 70 Marko DizDar, ivan Drnić kastu dršku, a uz hrbat se nalaze dva uska, paralelna žlijeba. Željezni graničnik nešto je drugačiji nego na poznatim primjercima tipa Pritoka – Bela Cerkev, iako niti na njima nisu zabilježana dva u potpunosti istovjetna primjerka. Zbog stanja u kojemu se predmet nalazi, nije moguće utvrditi broj perforacija na trakastoj drški. Unatoč navedenim nedoumicama, ne bi trebalo odbaciti mogučnost da nož iz Kamenjače ipak pripada tipu Pritoka - Bela Cerkev, a nakon provedenog postupka restauracije, koji je trenutačno u tijeku, bit će moguća sigurnija determinacija ovoga predmeta. Iz Siska vjerojatno potječe i jedan oštećeni primjerak savijenog sječiva koji je nedavno „otkriven“ u privatnoj zbirci obitelji Radauš (Sl. 3: 5). On je kraći od ostalih sisačkih primjeraka i nema karakteristične žljebova na sječivu, a zbog stupnja očuvanosti ne može se zaključiti je li imao križnicu i ovalnu pločicu na završetku drške. Naime, na prostoru na kojemu nalazimo noževe Pritoka - Bela Cerkev zabilježeni su i primjerci sličnog oblika sječiva i drške, ali bez karakterističnih detalja (križnica, ovalna pločica na dršci), i manjih dimenzija dužine između 30 i 35 cm (Jezerine - grobovi 288 i 400; Ribić - grob 120; Prozor - grob 71/žarni grob 2) (Karta 1). Zanimljiv primjerak potječe s lokaliteta Novo mesto - Okrajno glavarstvo. Naime, drška mu je oblikovana kao na primjercima Pritoka - Bela Cerkev, ali dužina sječiva iznosi samo dvanaest centimetara.43 Alps and southern Pannonia.44 Further evidence supporting this hypothesis can be found in the four finds collected from the Ljubljanica River, and a knife from an unknown site kept at Archaeological museum in Zagreb that also has the characteristics of a water find (lack of patina on the copper alloy cross hilt-end) (Fig. 5: 2). Additionally, it is possible that another find was recovered from water, the aforementioned Pritoka - Bela Cerkev type knife from the Drava River valley that was discovered while extracting gravel at Šoderica near Botovo. One knife from Sisak (Fig. 3: 3) was supposedly found in the 1912 excavations conducted at Pogorelac by the National Museum45 at the location where the abovementioned Early and Late Iron Age settlement was situated. However, a modern revision of the brief field documentation kept by then curator and head of excavations, Vladimir Tkalčić, did not reveal any mention of this find. The context of the discovery of the knife kept in the private collection of the Radauš family is also unknown. The dating of Pritoka - Bela Cerkev type knives into the LT D2 phase, suggested by D. Božič, is based on several finds from grave units, such as a grave from Strmac nad Belo Cerkvijo46 and grave 237 from Jezerine near Pritoka which, apart from the knife, included a Gorica type fibula.47 However, as already noted by D. Balen-Letunić, most of these finds do not originate from clearly defined archaeological contexts, so it is impossible to neglect the possibility that the knives could have been used in the LT D1 phase as well. An indirect confirmation of this assumption can be found in the fact that conceptually similar knives with triangular blades, which will be discussed below, appeared in the LT D1 phase (Sotin-Zmajevac, grave 348), and stayed in use during the LT D2 phase, until the second half of the 1st cent. BC (Nadleški hrib,49 Ribić - grave 7850). Što se konteksta nalaza sisačkih primjerka tiče, čak tri potječu iz rijeke Kupe (Sl. 3: 1-2, 4) što bi moglo upućivati na određeni ritual polaganja oružja u vodu, dobro posvjedočen na prostoru jugoistočnih Alpa i južne Panonije.44 Kao potvrda ovoj tezi mogla bi poslužiti čak četiri primjerka prikupljena iz rijeke Ljubljanice, a nož s nepoznatoga nalazišta iz AMZ-a također nosi odlike vodenoga nalaza (nedostatak patine na križnici od bakrene slitine) (Sl. 5: 2). Također, moguće je kako je vodeni nalaz bio i spomenuti podravski primjerak tipa Pritoka - Bela Cerkev pronađen prilikom kopanja pijeska na Šoderici kod Botova. Jedan sisački nož (Sl. 3: 3) navodno potječe iz istraživanja koja je 1912. proveo Narodni muzej na položaju Pogorelac,45 gdje se nalazilo spomenuto naselje iz starijeg i mlađeg željeznog doba, ali provjerom prilično oskudne terenske dokumentacije koju je vodio tadašnji kustos i voditelj istraživanja Vladimir Tkalčić, nije pronađen spomen navedenog predmeta. Kontekst nalaza noža iz privatne zbirke Radauš je nepoznat. Although Pritoka - Bela Cerkev type knives make up a very homogenous group, individual finds do display certain morphological differences, primarily in the shape of the blade. For example, most finds have a blade that widens in the center, such as the two differently shaped knives from Sisak and Sotin (Fig. 4), meaning that the striking point is in the center of the blade, while the same is placed at the front of the blade on finds from Sisak (Fig. 3: 1-3) and Jezerine (grave 274) that have a narrower blade. 43 Božič 2008, 168, T. 20: 2. 44 44 Gaspari 2007; Drnić 2014 i dr. Naravno, zbog nepotpunih informacija o detaljnijem kontekstu nalaza ovih noževa, jednako je moguće kako su ovi predmeti dospjeli u rijeku Kupu sasvim slučajno, osobito ako se u obzir uzme neposredna blizina željeznodobnog naselja. Gaspari 2007; Drnić 2014, and so on. Naturally, due to incomplete data on the details surrounding the discovery of these knives, it is equally possible that the finds made their way into the Kupa River accidentally, especially if the close proximity of the Iron Age settlement is taken into consideration. 45 Balen-Letunić 2006, 65. 45 Balen-Letunić 2006, 65. 46 Stare 1973, Pl. 7: 3, Pl. 8: 2; Pl. 11: 6, Pl. 14, Pl. 73; Božič 1999, 211. This is an exceptionally rich find of a luxuriously equipped warrior burial with a bimetal Novo Mesto type helmet, an iron sword in a bronze scabbard decorated by punching, a circular shield boss and an iron knife of the mentioned type. It must have been one of the most significant grave units dated to the LT D2 phase representing the weaponry of the time o the territory of the southeastern Alps and southwestern Pannonia. 47 Radimský 1893, 278-279, Pl. 2: 2, Pl. 12: 7; Pl. 20: 18; Radimský 1895, 116-117, Fig. 274-276. 48 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, Pl. 4: 2. 49 This find was discovered in a Roman military fortress dated to the 2nd half of the 1st cent. BC and to the Augustan period (Laharnar 2016). 50 Čurčić 1900, 638, Fig. 14; Marić 1968, Pl. 21: 37-39. 71     Sl. 4. 1. Nož iz Siska; 2. nož iz Sotina (crtež: M. Galić; snimio: I. Krajcar) Fig. 4. 1. The knife from Sisak; 2. The knife from Sotin (drawing: M. Galić; photo: I. Krajcar) Datacija noževa tipa Pritoka - Bela Cerkev u stupanj LT D2, koju je predložio D. Božič, zasniva se na nekoliko primjeraka iz grobnih cjelina, kao što su grob iz Strmca nad Belo Cerkvijo46 te grob 237 iz Jezerina kod Pritoke u kojemu se, uz nož, nalazila i fibula tipa Gorica.47 Ipak, kao što je već primijetila D. Balen-Letunić, većina ovih predmeta ne potječe iz jasno definiranih arheoloških konteksta, pa stoga ne bi trebalo u potpunosti isključiti njihovu uporabu već i u stupnju LT D1. Kao indirektna potvrda ovoj tezi mogla bi poslužiti činjenica da se koncepcijski bliski noževi s trokutastim sječivom, o kojima će nešto više biti rečeno u nastavku, pojavljuju već od stupnja LT D1 (Sotin-Zmajevac, grob 348), a nastavljaju se koristiti u stupnju LT D2 do u drugu polovicu 1. stoljeća pr. Kr. (Nadleški hrib,49 Ribić - grob 7850). The material from Sisak also includes the previously mentioned knife of a shape that is somewhat different than the typical examples of the Pritoka - Bela Cerkev type (Fig. 4: 1). Namely, its blade widens in the center, and the tongue on the handle has five perforations for rivets, unlike the handles of Pritoka - Bela Cerkev knives that have three. Additionally, the find from Sisak does not have the characteristic oval thickening at the end of the handle. The closest analogy for this find comes from the Middle Danube region, from Sotin, that yielded a similarly shaped knife (Fig. 4: 2).51 A knife with n equal handle, but with a somewhat different blade was recorded with the finds from the disrupted La Tène necropolis at Kupinovo.52 Iako noževi tipa Pritoka - Bela Cerkev čine prilično homogenu skupinu, među pojedinim primjercima ipak postoje određene morfološke razlike, prvenstveno u oblikovanju sječiva. Primjeri- Apart from the Pritoka - Bela Cerkev knives, the territories of the southeastern Alps, southern Pannonia and the western Balkans also yielded knives with triangular blades.53 Some examples of this type were also recorded outside this area, in southern Hungary (Pécs-Hőerőmű, grave 3), and even in Lower Austria (Oberleiser- 46 51 Majnarić-Pandžić 1970, 94, Pl. 36: 8. 52 Majnarić-Pandžić 1970, 83, Pl. 13: 13; Drnić 2015b, 75, cat. no. 138, Pl. 32: 2. 53 Dizdar, Potrebica 2014, 363-365, Fig. 4-6. Stare 1973, T. 7: 3, T. 8: 2; T. 11: 6, T. 14, T. 73; Božič 1999, 211. Radi se o izuzetnome nalazu bogato opremljenoga ratničkog groba s bimetalnom kacigom tipa Novo mesto, željeznim mačem u brončanim koricama s ukrasom izrađenim na proboj, okruglim umbom te željeznim nožem spomenutoga tipa. To je zasigurno jedna od najznačajnijih grobnih cjelina iz faze LT D2 koja predstavlja naoružanje toga vremena na jugoistočnoalpskom i jugozapadnopanonskom prostoru. 47 Radimský 1893, 278-279, T. 2: 2, T. 12: 7; T. 20: 18; Radimský 1895, 116-117, Sl. 274-276. 48 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, T. 4: 2. 49 Ovaj primjerak potječe iz rimske vojne utvrde koja je datirana u drugu polovicu 1. stoljeća pr. Kr. i u augustovsko razdoblje (Laharnar 2016). 50 Čurčić 1900, 638, Sl. 14; Marić 1968, T. 21: 37-39. 72 Marko DizDar, ivan Drnić ce, većina primjeraka ima prošireno sječivo u središnjem dijelu, kao kod dva oblikom nešto drugačijih noževa iz Siska i Sotina (Sl. 4), što udarno težište postavlja u sredinu oštrice, dok se kod pojedinih primjeraka s nešto užim sječivom iz Siska (Sl. 3: 1-3) i Jezerina (grob 274) ono nalazi u prednjem dijelu sječiva. Među sisačkim materijalom nalazi se i jedan već prije spomenuti nož koji ponešto odudara od tipičnih primjeraka tipa Pritoka - Bela Cerkev (Sl. 4: 1). Naime, njegovo se sječivo proširuje u središnjem dijelu, a na jezičcu za dršku nalazi se pet rupa za zakovice, za razliku od drški noževa Pritoka - Bela Cerkev koji ih imaju tri. Također, na sisačkom primjerku nedostaje karakteristično ovalno zadebljanje na završetku drške. Najbližu analogiju ovome predmetu nalazimo na prostoru srednjeg Podunavlja, u nožu iz Sotina koji je slično oblikovan (Sl. 4: 2),51 dok je ista drška, ali s nešto drugačije izvedenim sječivom, zabilježena na primjerku s uništenog latenskog groblja u Kupinovu.52 Osim noževa tipa Pritoka - Bela Cerkev, na prostoru jugoistočnih Alpa, južne Panonije i zapadnog Balkana korišteni su i noževi s trokutasto oblikovanim sječivom,53 a pojedini primjerci zabilježeni su i izvan ovoga prostora, u južnoj Mađarskoj (Pécs - Hőerőmű, grob 3) te čak Donjoj Austriji (Oberleiserberg) (Karta 1).54 Njihova sječiva nisu zakrivljena, budući da im je oštrica ravna (osim na primjerku iz Oberleiserberga), a trakasto oblikovan jezičac za dršku koso je postavljen u odnosu na sječivo, što stvara dojam zakrivljenosti. Način oblikovanja sječiva na ovim noževima sličan je onome na navedenim primjercima zabilježenima na prostoru između istočne jadranske obale i srednje Posavine (tip III prema Parović-Pešikan s primjercima iz Gostilja, Mahrevića i Donje Doline), no njihove su drške ravne i ponekad s masivnim okruglim zadebljanjima na završetku. Primjerak pronađen u grobu 75 s groblja u Prozoru ima nešto drugačije oblikovan nastavak za nasad drške koji je uzak i pravokutnog presjeka.55 Kako se rasprava o noževima tipa Pritoka - Bela Cerkev ne bi zadržala isključivo na morfologiji predmeta i njihovoj dataciji, potrebno je nešto reći i o porijeklu ovog oružja koje sasvim sigurno ne predstavlja utjecaj latenske materijalne kulture. Naime, na širokom prostoru jugoistočnih Alpa, južne Panonije i zapadnog Balkana u razdoblju kasnog latena (LT D) zabilježen je trend korištenja dugih noževa koji se na osnovi pojedinih morfoloških karakteristika mogu podijeliti u nekoliko skupina (Karta 1).56 U okvirima lokalnih manifestacija latenske kulture (mokronoška skupina, grupa Beograd) taj se fenomen poklapa sa smanjenjem broja prilaganih mačeva, koji u stupnju LT D1 postaju uglavnom konjaničko oružje, u odnosu na ukupan broj grobova ratnika. S druge strane, duge noževe nalazimo i u grobovima zajednica koje su egzistirale na periferiji latenskog kompleksa, primjerice Japoda, 51 Majnarić-Pandžić 1970, 94, T. 36: 8. 52 Majnarić-Pandžić 1970, 83, T. 13: 13; Drnić 2015b, 75, kat. br. 138, T. 32: 2. 53 Dizdar, Potrebica 2014, 363-365, Sl. 4-6. 54 Karwowski 2016, 79-82, Fig. 8. Primjerak iz Oberleiserberga nešto je drugačiji jer mu je oštrica konveksno oblikovana, za razliku od ostalih sličnih mu noževa čije su oštrice uglavnom ravne. berg) (Map 1).54 The blades of these knives are not curved, seeing as their cutting edges are straight (apart from the find from Oberleiserberg), and the triangular tongue for the handle is slanted in relation to the blade, creating the impression of curvature. The way in which these blades were shaped resembles the aforementioned examples from the territory between the eastern Adriatic coast and the central Sava River valley (type III according to Parović-Pešikan, with finds from Gostilj, Mahrević and Donja Dolina), but their handles are straight and sometimes havemassive rounded and thickened ends. The find from grave 75 from the necropolis at Prozor has a somewhat different protrusion for the handle which is narrow and has a rectangular cross-section.55 To steer the discussion about the Pritoka - Bela Cerkev type knives away from mere morphology and datation, it is necessary to refer to the origin of these weapons that surely does not represent the influences of the La Tène material culture. Namely, on the wider territory of the southeastern Alps, southern Pannonia and the western Balkans, the Late La Tène (LT D) period was marked by a trend of using long knives that can, based on their morphological characteristics, be divided into several groups (Map 1).56 Within the scope of local manifestations of the La Tène culture (the Mokronog group, the Belgrade group), this phenomenon overlaps with the reduction of swords in graves, weapons that were mostly used by the cavalry in the LT D1 phase, in relation to the total number of warriors. On the other hand, long knives are found in the graves of communities that existed on the periphery of the La Tène complex, for example the Iapodes, who, in earlier periods, mostly did not use weapons as grave goods (Jezerine near Pritoka, Ribić, Golubić, Prozor).57 D. Balen-Letunić emphasizes that the Pritoka - Bela Cerkev type knives represented a continuation of the long tradition of using military knives on the eastern Adriatic coast and its hinterland, not only since the Early Iron, but since the Late Bronze Age.58 Also, there is a similarity between this type and the knives from the sites of Sanski Most and Donja Dolina that M. Parović-Pešikan defined as type II,59 as corroborated by A. Gaspari and M. Mlinar.60 These knives have a triangular forged tongue with holes for rivets and a slightly curved blade. The transition from the handle to the blade has a saddle-like hilt-end the likes of which were recorded on the aforementioned knives from Kupinovo61 and Sotin (Fig. 4: 2). These knives were discovered in graves dated to the 5th cent. BC. On the other hand, certain authors connect most known Pritoka - Bela Cerkev type knives, as well as those with triangular blades, to knives with curved blades known as sica that are characteristic of Dacian and Thracian territories. For example, in a recently published paper, M. Karwowski concludes that all Late La Tène 54 Karwowski 2016, 79-82, Fig. 8. The find from Oberleiserberg is a bit different because its blade is convex, unlike similar knives that mostly have straight blades. 55 Drechsler-Bižić 1972-1973, 41, Pl. 35: 1. 56 Guštin 1984a, 346, Abb. 29, Liste 6. 57 Marić 1968, 34; Drechsler-Bižić 1987, 416, Fig. 25: 11. Balen-Letunić 2006, 65. 55 Drechsler-Bižić 1972-1973, 41, T. 35: 1. 58 56 Guštin 1984a, 346, Sl. 29, Popis 6. 59 Parović-Pešikan 1982, 35-39, Pl. 3. 60 Gaspari, Mlinar 2005, 180. 61 Majnarić-Pandžić 1970, 83, Pl. 13: 13; Drnić 2015b, 75, cat. no. 138, Pl. 32: 2. 73     Karta 1. Rasprostranjenost kasnolatenskih noževa: 1. tip Pritoka - Bela Cerkev (crveni krug); 2. zakrivljenih sječiva manjih dimenzija od tipa Pritoka - Bela Cerkev (crveno- bijeli krug); 3. noževi iz Siska i Sotina (Sl. 4) (crni križić); 4. noževi s trokutastim sječivom (crni krug); 5. tip sica i lokalne jugoistočnopanonske varijante (plavi kvadrat) MaP 1. The distribution of Late La Tène knives: 1. The Pritoka - Bela Cerkev type (red circle); 2. Knives with curved blades smaller than those of the Pritoka - Bela Cerkev type (red-white circle); 3. Knives from Sisak and Sotin (Fig. 4) (black +); 4. Knives with triangular blades (black circle); 5. The sica type and local, southern Pannonian variants (blue square) kod kojih u ranijim razdobljima oružje uglavnom nije predstavljalo grobne priloge (Jezerine kod Pritoke, Ribić, Golubić, Prozor).57 D. Balen-Letunić pretpostavila je kako noževi tipa Pritoka - Bela Cerkev predstavljaju nastavak duge tradicije korištenja bojnih noževa na prostoru istočne jadranske obale i njenog zaleđa, ne samo od starijeg željeznog doba, nego već od kasnog brončanog doba.58 Također, prilično je uočljiva sličnost ovoga tipa s noževima s lokaliteta Sanski Most i Donja Dolina koje je M. Parović-Pešikan definirala kao tip II,59 na što su već upozorili A. Gaspari i M. Mlinar.60 Njih odlikuju trakasto raskovan jezičac s rupama za zakovice i blago savijeno sječivo. Na prijelazu drške u sječivo nalazi se sedlasto oblikovana križnica kakva je zabilježena na spo- knives with curved blades from southern Pannonia, the southeastern Alps and the western Balkans were created under the influence of the Dacian sica62 that appeared as an autochthonous element in the Late Iron Age material culture across southeastern Alpine territories. M. Karwowski infers such as the result of contacts between the warrior elites of the Scordisci and the same social group on the territory of the Padea - Panagjurski Kolonii group. These knives are, apart from a practical function, also ascribed a certain ritual/religious function, seeing as they are often decorated with solar symbols and depictions of birds of prey, and it is possible that they represented a status symbol of the warrior aristocracy that could have been the bearer of certain religious functions in the structure of the Dacian society.63 57 Marić 1968, 34; Drechsler-Bižić 1987, 416, sl. 25: 11. 62 58 Balen-Letunić 2006, 65. Karwowski 2016, 80-81, e.g. describing the Pritoka - Bela Cerkev type: “…stylistically they are reminiscent of type IV sicae of Z. Woźniak”. A similar generalization can be seen on the map depicting the distribution of sica type knives published by D. Topal and V. Bubulić (Топал, Бубулич 2016). 63 Rustoiu 2007, 69-71; Sîrbu, Borangic 2016, 340-343. 59 Parović-Pešikan 1982, 35-39, T. 3. 60 Gaspari, Mlinar 2005, 180. 74 Marko DizDar, ivan Drnić menutim noževima iz Kupinova61 i Sotina (Sl. 4: 2). Prilagani su u grobove datirane u 5. stoljeće pr. Kr. S druge strane, pojedini su autori većinu poznatih noževa tipa Pritoka - Bela Cerkev, ali i one s trokutasto oblikovanim sječivom, doveli u vezu s noževima zakrivljenog sječiva poznatim pod terminom sica, karakterističnima za dački i trački prostor. Primjerice, u nedavno objavljenom radu M. Karwowski zaključuje kako svi noževi zakrivljenih sječiva iz južne Panonije, jugoistočnih Alpa i zapadnog Balkana iz razdoblja kasnog latena nastaju pod utjecajem dačih sica62 koje se u to vrijeme pojavljuju kao alohtoni element u mlađeželjeznodobnoj materijalnoj kulturi jugoistočnopanonskog prostora kao posljedica kontakata ratničkih elita Skordiska s istom društvenom grupacijom na području kulture Padea - Panagjurski Kolonii. Ovim se noževima, osim funkcionalne, pridaje i određena ritualna/religijska funkcija s obzirom na to da su često ukrašeni solarnim simbolima i prikazima ptica grabljivica, a moguće je da su predstavljali i statusni simbol ratničke aristokracije koja je u strukturi dačkog društva mogla biti nositelj i određenih religijskih funkcija.63 It is a fact that, on the territory of the southeastern Alps, southern Pannonia and the central Balkans, including the eastern Adriatic coast, there was a tradition of using single-bladed swords/battle knives since the Early Iron Age (mahaira, falcata).64 The tradition was continued into the Late Iron Age, on a somewhat smaller territory of the western and central Balkans, as attested to by finds that M. Parović-Pešikan. They are defined as type III and dated into the 3rd-2nd cent. BC.65 One such knife with a straight blade and a massive round thicker part at the tip of the handlewas discovered in the Sava River near Donja Dolina, being the northernmost find, alongside several Late La Tène and early Roman finds.66 The unclear picture of the usage of this type between the 4th and the 2nd cent. BC is the result of a lack of warrior graves in the western Balkans and the Adriatic hinterland, seeing as, in phases LT B2-C2, the territory of the southeastern Alps and southern Pannonia yielded typical La Tène sets of weapons (a sword with a belt, a spear, a shield, and sometimes a helmet) that, in that period, did not include battle knives with a curved blade.67 Unatoč navedenim nepoznanicama, stoljetna tradicija korištenja i znatna morfološka različitost upućuju na problematičnost teze o utjecaju dačkih sica na razvoj svih bojnih noževa zakrivlje- Despite the listed unknowns, the cent.-old tradition of use, as well as the significant morphological diversity, points to problems with the hypothesis about the influence the Dacian sica had on the development of all battle knives with a curved blade of the Late La Tène period within the discussed territory. Namely, certain Dacian/Thracian influences in southeastern Pannonia are unquestionable, but they were phased out in the areas west of the Danube, on a territory that was, conditionally speaking, the western territory of the Scordisci - southwestern Pannonia and the western Balkans. It is the geographical area where the influence was reduced to several known objects, such as the, so called, bits of the Thracian type (Werner XVI), and somewhat younger examples with round elements, such as the ones from Sisak68 and Orešac,69 or a silver bracelet from Psarjevo.70 This is supported by the fact that the sica type and its local derivatives were not recorded west of the Croatian-Serbian Danube region valley (where there are records of knives with triangular blades and a knife of the Pritoka - Bela Cerkev type (Map 1)), with Syrmia as a zone of overlap. Regarding the origin of the find from Slatina in Rožna dolina, the territory of the Mokronog group, that A. Rustuiu and M. Karwowski list as the westernmost example, authors stress the problematic nature of the find and express certain possibilities that it originated from southeastern Panno- 61 Majnarić-Pandžić 1970, 83, T. 13: 13; Drnić 2015b, 75, kat. br. 138, T. 32: 2. 64 62 Karwowski 2016, 80-81, npr. opisujući tip Pritoka - Bela Cerkev navodi “… stylistically they are reminiscent of type IV sicae of Z. Woźniak”. Sličnu generalizaciju nalazimo i na karti rasprostranjenosti noževa tipa sica u nedavno objavljenom radu D. Topal i V. Bubulić (Топал, Бубулич 2016). Guštin 1974; Teržan 1977; Parović-Pešikan 1982; Gaspari, Mlinar 2005; Blečić-Kavur, Miličević Capek 2011, 64-65; Blečić-Kavur 2015, 119-122, Fig. 46. 65 Parović-Pešikan 1982, 39-42, 45, Pl. 4. 66 Drnić 2014, 203-204, Fig. 3. 67 An exception could be seen in the mahaira of the Ljubljanica type that have been recorded on the territory of central and western Slovenia, although the question of their datation into the Late Iron Age has not been completely resolved (Guštin 1974, 81, note 16; Gaspari, Mlinar 2004, 179). Činjenica je kako je na prostorima jugoistočnih Alpa, južne Panonije te zapadnog i srednjeg Balkana, uključujući i istočnu jadransku obalu, postojala tradicija korištenja jednosječnih mačeva/ bojnih noževa još iz starijeg željeznog doba (mahaire, falkate).64 Ta je tradicija nastavljena i u mlađem željeznom dobu, doduše na nešto užem području zapadnog i središnjeg Balkana, što potvrđuju primjerci koje je M. Parović-Pešikan definirala kao tip III i datirala ih u 3.-2. stoljeće pr. Kr.65 Jedan takav nož s ravnim sječivom i masivnim okruglim zadebljanjem na završetku drške, koji je ujedno i najsjeverniji primjerak ovoga tipa, pronađen je u rijeci Savi kod Donje Doline, zajedno s nekoliko predmeta koji potječu iz kasnog latena i početka rimskog razdoblja.66 Nejasna slika o uporabi ovog tipa oružja u razdoblju između 4. i 2. stoljeća pr. Kr. odraz je nedostatka grobova ratnika s prostora zapadnog Balkana i jadranskog zaleđa, dok na prostoru jugoistočnih Alpa i južne Panonije u stupnjevima LT B2-C2 nalazimo tipične latenske setove naoružanja (mač s pojasnom garniturom, koplje, štit i ponekad kaciga) koji u tom razdoblju ne uključuju bojne noževe zakrivljenog sječiva.67 63 Rustoiu 2007, 69-71; Sîrbu, Borangic 2016, 340-343. 64 Guštin 1974; Teržan 1977; Parović-Pešikan 1982; Gaspari, Mlinar 2005; Blečić-Kavur, Miličević Capek 2011, 64-65; Blečić-Kavur 2015, 119-122, sl. 46. 65 Parović-Pešikan 1982, 39-42, 45, T. 4. 66 Drnić 2014, 203-204, Fig. 3. 68 Božič 2018, in this volume. 67 Iznimka bi mogle biti mahaire tipa Ljubljanica zabilježene na prostoru srednje i zapadne Slovenije, iako njihovo datiranje u mlađe željezno doba nije još adekvatno riješeno (Guštin 1974, 81, note 16; Gaspari, Mlinar 2004, 179). 69 Most finds from Orešac, mostly parts of wagons, that are being kept at the Archaeological Museum in Zagreb were pubished in Alföldi, Radnóti 1940, 312, Pl. 24, 316, Pl. 28: 1-2 and later in Schönfelder 2001, but not the bit with characteristic round elements with four spikes each (Božič 2018, in this volume). 70 Majnarić-Pandžić 2008; Drnić, Franjić 2014, 88, Pl. 1: 7. 75   Sl. 5. Različiti tipovi noževa iz kasnolatenskog razdoblja: 1-2. tip Pritoka - Bela Cerkev (Sisak, nepoznato nalazište), 3. nož s trokutastim sječivom (Sotin), 4-5. sice (Kupinovo, Zemun) (snimio: I. Krajcar, B. Suntešić) Fig. 5. Different types of Late La Tène knives: 1-2. The Pritoka - Bela Cerkev type (Sisak, unknown site), 3. A knife with a triangular blade (Sotin), 4-5. Sice (Kupinovo, Zemun) (photo: I. Krajcar, B. Suntešić) 76   Marko DizDar, ivan Drnić nog sječiva iz kasnolatenskog razdoblja na navedenom prostoru. Naime, određeni dački/trački utjecaji u jugoistočnoj Panoniji su neosporni, ali ti utjecaji prilično blijede u krajevima zapadno od Dunava, na prostoru koji, uvjetno rečeno, predstavlja zapadni teritorij Skordiska, dok se na prostoru jugozapadne Panonije i zapadnog Balkana svode na nekoliko poznatih predmeta, kao što su žvale tzv. tračkog tipa (Werner XVI) ili nešto mlađi primjerci s okruglim obrazinama iz Siska68 i Orešca,69 te srebrna narukvica iz Psarjeva.70 S ovom slikom u potpunosti korelira i činjenica da sice ili njihove lokalne izvedenice nisu zabilježene zapadno od hrvatsko-srpskog Podunavlja (gdje nalazimo noževe s trokutastim sječivom i jedan primjerak tipa Pritoka - Bela Cerkev (Karta 1), sa Srijemom kao zonom preklapanja. U vezi porijekla primjerka iz Slatine u Rožnoj dolini, s prostora mokronoške skupine, koji A. Rustuiu i M. Karwowski navode kao najzapadniji primjerak, već su i autori upozorili na problematičnost nalaza i iznijeli određenu mogućnost da potječe iz jugoistočne Panonije.71 Stoga, određene pojavnosti koje se manifestiraju u drugoj polovici 2. i 1. st. pr. Kr., a čije ishodište možemo potražiti na istoku Karpatske kotline, mogle su predstavljati impuls, ali nikako i novost u kulturnom krugu čije su ratničke elite stoljećima koristile koncepcijski slično oružje. Za kraj, usporedimo li tri opisane skupine noževa, vidljivo je kako su noževi tipa Pritoka - Bela Cerkev u prosjeku najduži, dok su sice i njihove lokalne izvedenice znatno kraće, što ih u komparativno/funkcionalnom smislu čini manje učinkovitim oružjem u odnosu na prve dvije grupe koje su korištene u kulturnom krugu kojemu pripada i sisačka željeznodobna zajednica (Sl. 5-6). Još jedna razlika između noževa tipa Pritoka - Bela Cerkev i onih s trokutasto oblikovanim sječivom u odnosu na sice jest potpuni nedostatak bilo kakvog ukrasa na njihovim sječivima. nia.71 Therefore, certain indications that manifested in the second half of the 1st cent. BC can be traced back to the east of the Carpathian basin. These incidences could have represented an impulse, but certainly not a novelty within cultural circles where warrior elites had been using conceptually similar weapons for centuries. Finally, if the three described groups of knives are compared, it becomes clear that the Pritoka - Bela Cerkev type knives are, on average, the longest, while the sice and their local derivatives are significantly shorter. In the sense of comparisons and functions, this makes the sica knives less efficient weapons in relation to the first two groups that were used by the same cultural circle that included the Iron Age population of Sisak (Fig. 5-6). Another difference between the Pritoka - Bela Cerkev type knives and knives with a triangular blade in relation to sice is the complete lack of decorations on the blades. Even though their pointy tips suggest that they might have been used for stabbing, the basic function of the described knives, as indicated by the curvature of the blade, was cutting. A length of between 35 and 55 cm is not suitable for cavalry weapons, defining these knives primarily as weapons used by the infantry in close combat. Of course, due to their multi-functionality, they could have also been used in everyday life as tools, as suggested by some ethnological and modern examples, as is the case with the morphologically very similar Kukri knives from Nepal.72 Iako njihovi zašiljeni vrhovi upućuju da su mogli biti korišteni i za ubadanje, osnovna namjena opisanih noževa, na što ukazuje zakrivljenost hrpta, bila je sječenje. Dužina između 35 i 55 cm nije prikladna za konjaničko oružje što ove noževe definira prvenstveno kao pješačko oružje korišteno u bliskoj borbi. Naravno, zbog svoje multifunkcionalnosti mogli su biti korišteni i u svakodnevnom životu u svojstvu Spears Spearheads, especially those without a clear archaeological context, are often regarded as simple utilitarian objects that cannot, due to their morphological characteristics, be typologically and chronologically analyzed in detail. However, it is a fact that most finds do provide enough information for chronological and cultural attribution (the material used, the shape, relations between individual constructive elements like the blade and the socket, decorations). spearheads and javelins from Sisak that are kept at the Archaeological Museum in Zagreb and the Sisak City 68 Božič 2018 (u ovoj knjizi). 71 69 Veći dio predmeta iz Orešca, uglavnom dijelovi kola, koji se čuvaju u fundusu Arheološkog muzeja u Zagrebu, objavljen je u Alföldi, Radnóti 1940, 312, Pl. 24, 316, Pl. 28: 1-2 i kasnije u Schönfelder 2001,, ali ne i žvale s karakterističnim okruglim elementima s po četiri trna (Božič 2018, u ovoj knjizi). 70 Majnarić - Pandžić 2008; Drnić, Franjić 2014, 88, Pl. 1: 7. 71 Gaspari, Krempuš, Brišnik 2004, 268-269, 274, 277, karta 2, T. 2: 4; Rustoiu 2007, 69. Potreban je i određeni oprez pri definiranju pojedinih predmeta kao sice, uzimajući u obzir samo jedan element – zakrivljenost sječiva i zanemarujući ostale, uključujući i kronološke odrednice. Postoje slučajevi kada su noževi od petnaestak centimetara, iz grobova datiranih u stupnjeve LT B2 i LT C1, okarakterizirani kao sice (Łuczkiewicz, Schönfelder 2010, 170, Tab. 2). Naime, ako se nakratko vratimo definiciji A. Rustoiua koji ove predmete određuje kao oružje s izvjesnom simboličkom i ritualnom funkcijom, postaje jasno kako primjerci od petnaestak centimetara zasigurno nisu bili oružje, osobito u kontekstu kasnog latena kada mačevi dosežu dužinu od metra, a vrhovi kopalja nerijetko i preko pola metra. Nadalje, većina tih noževa manjih dimenzija ne nosi nikakav ukras koji bi upućivao na njihovu simboličku ulogu kao pokazatelja statusa ili potecijalne uloge u ritualu. Činjenica je kako postoji nekoliko primjeraka manjih dimenzija koji sadrže pojedine elemente koji potvrđuju da su predlošci za njihovu izradu zaista bile sice u pravom smislu te riječi, kao što su to jednostavan ukras na nožu iz Dalja (Majnarić-Pandžić 1970, 89, T. XXIV: 10) i karakteristični narebreni graničnik na sotinskom primjerku (Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, T. 4: 4; Božič 1981, T. 9: 9). Gaspari, Krempuš, Brišnik 2004, 268-269, 274, 277, Map 2, Pl. 2: 4; Rustoiu 2007, 69. It is necessary to define certain finds as sice with caution, considering only one element - blade curvature, and neglecting the others, including chronological indicators. In some cases, knives that are about fifteen centimeters long, from graves dated to phases LT B2 and LT C1, had been characterized as sice (Łuczkiewicz, Schönfelder 2010, 170, Tab. 2). Namely, briefly going back to A. Rustoiu’s definition of these finds as weapons with a certain symbolic and ritual function, it becomes clear that fifteen-centimeter-long pieces were certainly not weapons, especially in Late La Tène when swords reached a meter in length, and spearhead often half a meter. Furthermore, most of these smaller knives do not have any decorations indicating their symbolic role as a marker of status symbols or their ritualistic role. It is a fact that there are several examples of smaller knives that do have some elements confirming that they were modeled based on the sice in the full sense of the word, such as the simple decorations found on the knife from Dalj (Majnarić-Pandžić 1970, 89, Pl. XXIV: 10) and the characteristic ribbed delimiter on the find from Sotin (Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, Pl. 4: 4; Božič 1981, Pl. 9: 9). 72 https://www.academia.edu/8835205/Kukri_101_-_What_is_a_Kukri_ Khukuri_Knife(20.04.217). 77     Sl. 6. Odnos dužina pojedinih tipova kasnolatenskih noževa Fig. 6. The relation of length between individual types of Late La Tène knives oruđa, što nam potvrđuju pojedini etnološki i suvremeni primjeri, kao što je slučaj s morfološki vrlo bliskim nepalskim Kukrijima.72 Museum make up a large heterogeneous group that can be dated to a period spanning over 3000 years, from the Bronze Age to the Early Modern Period, and most of them are, understandably, Roman.73 Most of these were discovered in the Kupa River, and unfortunately, there is no accurate archaeological context for a certain number of spearheads. A group was selected among these finds that can, by their morphological characteristics, be dated to the Late Iron Age period, based on a series of analogous finds from the southeastern Alpine and southern Pannonian regions that were then on the border of the La Tène cultural complex (the Mokronog group, the Belgrade group), or were under its strong influences, as is the case with the Iron Age Segest(ic)a. A relatively large number of spearheads from this region that has a clearly defined contexts, mostly graves, allows for well-founded typological and chronological analyses for the period between the second half of the 4th and the end of the 1st cent. BC (phases LT B2-LT D2).74 Koplja Iako se vrhovi kopalja, osobito oni bez jasnog arheološkog konteksta, nerijetko smatraju jednostavnim, utilitarnim predmetima, čije morfološke karakteristike uglavnom ne dozvoljavaju detaljnije tipološko-kronološke analize, činjenica je da većina primjeraka ipak sadrži dovoljno informacija na osnovi kojih je moguća njihova vremenska i kulturna determinacija (vrsta materijala, oblik, odnosi pojedinih konstrukcijskih elemenata kao što su list i nasadnik, ukras). Vrhovi kopalja i sulica koji potječu iz Siska, a čuvaju se u fundusima Arheološkog muzeja u Zagrebu i Gradskog muzeja Sisak, čine veliku i heterogenu skupinu koja vremenski pokriva razdoblje od gotovo 3000 godina, od kasnog brončanog doba do ranog novog vijeka, s najvećim brojem primjeraka, razumljivo, iz rimskog razdoblja.73 Većina ovih predmeta potječe iz rijeke Kupe, a za određeni broj vrhova kopalja arheološki kontekst, nažalost, nije poznat. Među ovim predmetima izdvojena je skupina koja se na osnovi morfoloških karakteristika može datirati u razdoblje mlađeg željeznog doba, s nizom analognih predmeta na jugoistočnoalpskom prostoru i u južnoj Panoniji kada su ovi krajevi činili graničnu zonu latenskog kompleksa (mokro- At first glance of the material from Sisak, the lack of the earliest forms used in the LT B2 phase (second half of the 4th and the beginning of the 3rd cent. BC) becomes clear. These forms have a wide blade with a pronounced central rib of rhombic cross-section. There are also no forms characteristic of the LT C1 phase that have a slightly narrower blade, and were used during the 72 https://www.academia.edu/8835205/Kukri_101_-_What_is_a_Kukri_ Khukuri_Knife (20.04.217). 73 Vinski Gasparini 1973, 184, Pl. 74C: 4; Burkowsky 2004, cat. no. 57-59; Radman-Livaja 2004, 27-32, Pl. 2: 8-9, Pl. 3-9; Radman-Livaja, Drnić 2016. 73 Vinski Gasparini 1973, 184, T. 74C: 4; Burkowsky 2004, kat. br. 57-59; Radman-Livaja 2004, 27-32, T. 2: 8-9, T. 3-9; Radman-Livaja, Drnić 2016. 74 Božič 1981; Božič 1987; Božič 1999; Dizdar 2013, 142-152; Drnić 2015c, etc. 78 Marko DizDar, ivan Drnić Sl. 7. Vrhovi kopalja iz Siska (crtež: M. Galić) Fig. 7. The spearheads from Sisak (drawing: M. Galić) noška skupina, grupa Beograd) ili su bili pod njegovim snažnim utjecajem, kao što je slučaj i sa željeznodobnom Segest(ik)om. Relativno veliki broj vrhova kopalja s navedenog prostora s dobro definiranim kontekstima, prvenstveno iz grobova, dozvoljava dobro utemeljene tipo-kronološke analize za razdoblje od druge polovice 4. do kraja 1. st. pr. Kr. (stupnjevi LT B2 – LT D2).74 3rd cent. BC. The spearhead shown on Fig. 7: 1 could have been used until the end of the 3rd and in the first half of the 2nd cent. BC, in the LT C2 phase. It has a short socket and a long, forged blade with a central rib of rhombic cross-section. It is 51.8 cm long - a basic difference between spearheads of the LT C2-LT D phases and the earlier, as well as the younger (Roman) finds. During the defined period, there was a significant increase in length and, proportionally, the mass of spearheads, which is definitely a reflection of certain changes in the way in which wars were Ono što je među sisačkim materijalom na prvi pogled uočljivo jest nedostatak ranijih oblika korištenih u stupnju LT B2 (druga 74 Božič 1981; Božič 1987; Božič 1999; Dizdar 2013, 142-152; Drnić 2015c i dr. 79     polovica 4. i početak 3. stoljeća pr. Kr.), koje odlikuje širok, raskovan list s naglašenim središnjim rebrom rombičnog presjeka. Nedostaju i oblici karakteristični za LT C1 stupanj s nešto užim listovima, korišteni tijekom 3. stoljeća pr. Kr. Vrh koplja koji je mogao biti u uporabi od kraja 3. i u prvoj polovici 2. stoljeća pr. Kr., odnosno u stupnju LT C2, primjerak je prikazan na Sl. 7: 1. On ima kratak nasadnik i dugi, raskovan list sa središnjim rebrom rombičnog presjeka. Dužina mu iznosi 51,8 cm, što je osnovna karakteristika koja razlikuje vrhove kopalja LT C2 – LT D stupnjeva od starijih, ali i mlađih (rimskodobnih) primjeraka. U navednom razdoblju dolazi do znatnog povećanja dužine, a proporcionalno i mase vrhova kopalja, što zasigurno odražava određene promjene u načinu ratovanja koje su, među ostalim, uključivale i naglašeniju uporabu konjice, o čemu će nešto više biti rečeno u poglavlju o predmetima konjske opreme. Primjerci slični sisačkom vrhu koplja zabilježeni su na nizu jugoistočnoalpskih i južnopanonskih lokaliteta, kao što su grobovi LT 12 na Velikom polju u Zvonimirovu75 te grob 9 iz Slatine u Rožnoj dolini76 koji su datirani u LT C2 stupanj, dok su mu morfološki još bliskiji nešto mlađi primjerci iz stupnja LT D1 iz groba 13 s beogradske Karaburme77 i groba 3 s položaja Sotin-Zmajevac.78 Stoga smo skloniji sisački primjerak datirati u kasnolatensko razdoblje, odnosno drugu polovicu 2. i 1. stoljeća pr. Kr. waged that must have, among other things, included a more pronounced use of cavalry, as will be shown in the chapter on finds of horse-riding equipment. Finds similar to the spearhead from Sisak have been recorded on a series of southeastern Alpine and southern Pannonian sites, such as LT 12 graves at Veliko polje in Zvonimirovo75 and grave 9 from Slatina in Rožna dolina76 that have been dated to the LT C2 phase. Morphologically even more similar, although somewhat younger, examples from the LT D1 phase were recorded in grave 13 from Belgrade Karaburma77 and grave 3 from Sotin-Zmajevac.78 Therefore, the authors are more prone to date the find from Sisak into the Late La Tène period, i.e. to the second half of the 2nd and the 1st cent. BC. Na dva prilično oštećena primjerka (Sl. 7: 2-3) nalazi se slabije naglašeno rebro, odnosno prijelaz između središnjeg rebra i lista nešto je blaži nego kod prethodno opisanog vrha koplja, što bi moglo predstavljati razvojni oblik prema kopljima s rombičnim presjekom lista.79 Primjerci slično oblikovanog lista zabilježeni su u nekoliko grobnih cjelina mokronoške skupine, primjerice u grobu 239 s Kapiteljske njive u Novome mestu80 te grobu LT 4 iz Zvonimirova.81 Slabije naglašena središnja rebra nalaze se i na pojedinim primjercima iz kasnolatenskog razdoblja (LT D1-D2), a veći broj potječe iz grobova s položaja Beletov vrt u Novome mestu.82 Iako su nešto kraći, kao vrlo bliske sisačkim primjercima možemo istaknuti vrhove kopalja iz grobova 140 i 187 s trokutasto oblikovanim listovima (s najvećom širinom u prvih 10-20% dužine) i slabo naglašenim središnjim rebrima.83 Važno je istaknuti kako se slabo naglašeno središnje rebro pojavljuje i na vrhovima kopalja kakva je koristila rimska vojska,84 što je važno uzeti u ob- Two significantly damaged finds (Fig. 7: 2-3) have a less pronounced rib, i.e. the transition between the central rib and the blade is somewhat less noticeable than those on the previously described spearhead type, a feature that could be a transitional form into spears with a blade of rhomic cross-section.79 Finds with a similarly shaped blade were recorded in several grave units of the Mokronog group, for example grave 239 at Kapiteljska njiva in Novo Mesto,80 and grave LT 4 at Zvonimirovo.81 Less pronounced central ribs are also found on some finds dated to the Late La Tène period (LT D1-D2), and a larger number was found in graves from Beletov vrt in Novo Mesto.82 Although they are shorter, finds similar to those from Sisak, with triangular blades and a poorly pronounced central ribs, were recorded in graves 140 and 187 (the largest width in the first 10-20% of the length).83 It is important to note that poorly pronounced central ribs also appear on spearheads used by the Roman army,84 which is especially important when studying the material from Sisak, seeing as the city housed large numbers of Roman troops over certain periods.85 However, the difference between the described finds and the younger Roman spearheads is their length. Namely, the length of the better-preserved find (Fig. 7: 2) is 45 cm (blade length of 31.5 cm), while the length of the blade on the spearhead that has no mount is 5 cm greater (Fig. 7: 3), making it is possible to conclude that this spearhead was of equal, or even greater length than the first find. The listed lengths, ranging between 45 and 50 cm, are not characteristic of Roman spearheads and seldom appear in contexts that can be connected to 75 Dizdar 2013, 451, T. 21: 3. 75 Dizdar 2013, 451, Pl. 21: 3. 76 Pirkmajer 1991, Sl. 18, T. 8: 51. 76 Pirkmajer 1991, Fig. 18, Pl. 8: 51. 77 Todorović 1972, 14, T. 5, grob 13: 4. 77 Todorović 1972, 14, Pl. 5, grave 13: 4. 78 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, T. 4: 8. 78 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, Pl. 4: 8. 79 Nažalost, često je teško jasno odrediti pojedine konstrukcijske detalje (jače/slabije naglašeno rebro, slabo naglašeno rebro/rombičan presjek), osobito kada je riječ o oštećenim primjercima. Problem nastaje i u interpretacijama koje su zasnovane na predmetima objavljenim na lošim crtežima i fotografijama, pa dio materijala, osobito onaj iz starijih objava, nije prikladan za detaljnije tipološke analize. Naravno, u obzir je potrebno uzeti i određenu subjektivnost prilikom interpretacija koje nisu zasnovane na metričkim ili jasno definiranim parametrima. 79 80 Križ 2005, 88, T. 64: 5. Unfortunately, it is often difficult to clearly define individual details of construction (more/less pronounced ribs, poorly represented ribs/ rhombic cross-section), especially when dealing with damaged finds. A problem also appears with interpretations that were based on finds published on poorly-executed drawings and photographs, so some of the material, especially those from older publications, is not suitable for more detailed typological analyses. Naturally, it is necessary to consider a certain level of subjectivity applied to interpretations that are not based on metric or clearly defined parameters. 81 Dizdar 2013, 145, T. 7. 80 Križ 2005, 88, Pl. 64: 5. Knez 1992. 81 Dizdar 2013, 145, Pl. 7. Knez 1992, 54, 63, T. 51: 1, T. 67: 2. 82 Knez 1992. Luik 2002, 227, Sl. 180:131-132; Bishop, Coulston 2006, sl. 24: 2-3, sl. 38: 12-13, i dr. 83 Knez 1992, 54, 63, Pl. 51: 1, Pl. 67: 2. 84 Luik 2002, 227, Abb. 180:131-132; Bishop, Coulston 2006, Fig. 24: 2-3, Fig. 38: 12-13, and so on. 85 Radman-Livaja 2004; Radman-Livaja 2018 (in this volume). 82 83 84 80 Marko DizDar, ivan Drnić zir pri analizi materijala iz Siska gdje je u pojedinim razdobljima bio stacioniran velik broj rimskih trupa.85 Ipak, ono što razlikuje opisane primjerke od mlađih, rimskih vrhova kopalja jest njihova dužina. Naime, dužina bolje sačuvanog primjerka (Sl. 7: 2) iznosi 45 cm (dužina lista 31,5 cm), dok je dužina lista drugog vrha koplja kojemu nedostaje nasadnik veća za 5 cm (Sl. 7: 3), na osnovi čega se može zaključiti kako je ovaj vrh koplja bio jednake ili čak veće dužine od prvog primjerka. Navedene dužine, između 45-50 cm, nisu karakteristične za vrhove rimskih kopalja i rijetko se pojavljuju u kontekstima koje možemo dovesti u vezu s rimskom vojskom (grobovi s oružjem, logori). Komparativni materijal iz grobova s prostora Slovenije (Verdun pri Stopičah,86 LjubljanaKongresni trg),87 Hrvatske (Sveta Trojica) i Srbije (Beograd-Karaburma88) pokazuje da dužina većine vrhova kopalja iznosi između 20 i 35 cm, iako je nekoliko primjeraka većih dimenzija (40-50 cm) zabilježeno u Verdunu (grobovi 84, 228 i 246)89 te grobu 44 s Karaburme, što bi upućivalo na nastavak željeznodobne tradicije koja se, uostalom, odražava u samom grobnom ritualu polaganja oružja. Slična situacija poznata je s drugih lokaliteta, primjerice na Magdalensbergu gdje dužina najdužeg primjerka iznosi 37,5 cm,90 dok prosječna dužina poznatih vrhova kopalja iz nekoliko vojnih logora iz 1. st. i prve polovice 2. stoljeća s rajnskog i dunavskog limesa, kao što su primerice Rheingönheim,91 Haltern,92 Aislingen i Burghöfe,93 iznosi 20 – 30 cm. Skupinu od pet primjeraka čine vrhovi kopalja s dugim listom rombičnog presjeka, karakteristični za kasnolatensko razdoblje (LT D) (Sl. 8: 1, Sl. 9). Velik broj sličnih predmeta, definiranih kao tip 2,94 prisutan je u grobovima ratnika s prostora jugoistočne Panonije u koje je polagano od jednog do četiri komada tipološki često različitih vrhova kopalja. U kasnolatenskom razdoblju (LT D1) nastavlja se trend produžavanja vrhova kopalja, započet u stupnju LT C2, pa pojedini primjerci nerijetko dosežu dužinu veću od 50 cm i težinu između 500 i 700 grama (Karaburma - grob 13, Kupinovo i dr.).95 Dva sisačka primjerka vrlo su oštećena. Prvi ima duži nasadnik i izduženo oblikovan list kojemu nedostaje gornja polovica (Sl. 9: 2), a drugom primjerku, nešto kraćeg nasadnika i (vjerojatno) trokutasto oblikovanog lista, također nedostaje vrh (Sl. 9: 4). the Roman army (graves with weapons, camps). Comparative material from graves in Slovenia (Verdun pri Stopičah,86 Ljubljana-Kongresni trg87), Croatia (Sveta Trojica) and Serbia (BeogradKaraburma88) shows that the length of most spearheads is between 20 and 35 cm, although some longer finds (40-50 cm) were recorded at Verdun (graves 84, 228 and 246),89 as well as grave 44 at Karaburma, indicating a continuation of Iron Age traditions that was, among other things, reflected in the burial ritual of depositing weapon as grave goods. A similar situation was recorded at other sites, for example at Magdalensberg, where the longest find measures 37.5 cm,90 while the average length of known spearheads from several military camps dated to the 1st and the first half of the 2nd cent. along the Roman limes on the Rhine and the Danube, such as Rheingönheim,91 Haltern,92 Aislingen and Burghöfe,93 is 20-30 cm. One group of finds includes five spearheads with long blades of rhombic cross-section, characteristic of the Late La Tène period (LT D) (Fig. 8: 1, Fig. 9). A large number of similar finds, defined as type 2,94 were recorded in warrior graves from southeastern Pannonia that included between one and four, often typologically very dissimilar, spearheads. The Late La Tène period (LT D1) displays a continuation of the trend of increasing spearhead length that started in the LT C2 phase, so some finds often exceed 50 c in length, weighing between 500 and 700 grams (Karaburma grave 13, Kupinovo, etc.).95 The two finds from Sisak are significantly damaged. The first one has a longer socket and an elongated blade that is missing the upper half (Fig. 9: 2), and the other, with a somewhat shorter socket and (probably) a triangular blade, is also missing the tip (Fig. 9: 4). Ostali vrhovi kopalja uglavnom su dobro očuvani i morfološki su komparativni s opisanim jugoistočnopanonskim primjercima, a i Other spearheads are mostly well-preserved and are morphologically comparable to the described southern Pannonian finds, and their dimensions (Fig. 8: 1– 57.1 cm, Fig. 9: 3-61 cm, Fig. 9: 1-48.2 cm) also fit into the described group of finds. Spearheads with a rhombic cross-section were also recorded on the territory of the Mokronog group (grave 71 at Beletov vrt, Strmec nad Bela Cerkev, Malunje),96 but most do not exceed 40 cm in length. Therefore, it seems that the origin, or at least influences on the production of the described finds from Sisak should be sought in southeastern Pannonia.97 85 Radman-Livaja 2004; Radman-Livaja 2018 (u ovoj knjizi). 86 Breščak 2015. 86 Breščak 2015. 87 Gaspari 2015. 87 Gaspari 2015. 88 Todorović 1972. 88 Todorović 1972. 89 Breščak 2015, 88, 91-92, Pl. 17: 10, Pl. 28: 1, Pl. 29: 5. 89 Breščak 2015, 88, 91-92, T. 17: 10, T. 28: 1, T. 29: 5. 90 Dolenz 1998, 64-66, Pl. 5-6. 90 Dolenz 1998, 64-66, T. 5-6. 91 Ulbert 1969, Pl. 46. 91 Ubert 1969, T. 46. 92 Harnecker 1997, 90, Pl. 75-76. 92 Harnecker 1997, 90, T. 75-76. 93 Ulbert 1959, Pl. 27, 53. 93 Ulbert 1959, T. 27, 53. 94 Drnić 2015b, 49-50, Fig. 11; Drnić 2015c, 116-118, Fig. 2, 4. 94 Drnić 2015b, 49-50, sl. 11; Drnić 2015c, 116-118, Sl. 2, 4. 95 95 Todorović 1972, 14, T. V, grob 13: 5-6; Drnić 2015b, 49, kat. br. 72, 75-76, T. 20: 1, T. 21: 1-2. Todorović 1972, 14, Pl. V, grave 13: 5-6; Drnić 2015b, 49, cat. no. 72, 75-76, Pl. 20: 1, Pl. 21: 1-2. 96 Majnarić-Pandžić 1970, Pl. 20: 3; Dular 1991; Knez 1992, Pl. 27: 4. 97 The connections between the Iron Age settlemen t in today’s Sisak and southeastern Pannonia are attested to by other finds, e.g. Syrmian type coins (Bilić 2018, in this volume), Osijek type belt buckle (Balen, Drnić, Mihelić 2012, cat. no.15) and three belt buckles of the Laminci type (Majnarić-Pandžić 1990; Burkowsky 2004, 27; cat. no. 84; Balen, Drnić, Mihelić 2012, cat. no.13). 81     Sl. 8. Vrhovi kopalja iz Siska: 1. rombičnog presjeka lista, 2. raskovanih rubova lista (crtež: M. Galić; snimio: I. Krajcar) Fig. 8. Spearheads from Sisak: 1. With a blade of rhombic cross-section, 2. With forged blade ends (drawing: M. Galić; photo: I. Krajcar) 82 Marko DizDar, ivan Drnić njihove se dimenzije (Sl. 8: 1– 57,1 cm, Sl. 9: 3 – 61 cm, Sl. 9: 1 – 48,2 cm) također uklapaju u opisanu grupu predmeta. Vrhovi kopalja rombičnog presjeka prisutni su i na prostoru mokronoške skupine (grob 71 s Beletovog vrta, Strmec nad Belo cerkvijo, Malunje),96 ali njihova dužina uglavnom ne prelazi 40 cm. Stoga se čini da porijeklo ili barem utjecaj na proizvodnju opisanih sisačkih primjerka treba tražiti na prostoru jugoistočne Panonije.97 Zanimljiv detalj nalazi se na primjerku prikazanom na Sl. 8: 1. Naime, na prijelazu nasadnika u list nalazi se žig u obliku tri okomito postavljene točke. Iako su žigovi znatno brojniji na latenskim mačevima, osobito onima iz LT C2 stupnja, u nekoliko su slučajeva zabilježeni i na vrhovima kopalja. Tako se na primjercima iz groba 3 s lokaliteta Sotin–Zmajevac98 te na slučajnom nalazu iz Zemuna nalaze žigovi u obliku dva mlada mjeseca.99 Interpretacije tih žigova variraju kod pojedinih autora, a za razdoblje mlađeg željeznog doba najvjerojatnija se čini ona o apotropejskoj funkciji ovih znakova.100 Posljednji vrh koplja također je znatno oštećen i nedostaje mu završetak nasadnika (Sl. 8: 2). List mu ima raskovane rubove, što je karakteristika grupe predmeta s prostora jugoistočne Panonije (tip 4.1 i 4.2). Ovaj se oblik smatra karakterističnim za materijalnu ostavštinu Skordiska koju rijetki nalazi iz grobnih cjelina datiraju u LT D stupanj,101 pa stoga sisački primjerak predstavlja najzapadniji nalaz ovog tipa vrha kopalja. Iako oštećen, može se ustvrditi da je njegov nasadnik blago fasetiran, što je zabilježeno i na primjercima iz Brestovika102 i Kupinova.103 Taj se detalj dovodi u vezu s primjercima korištenim na samom kraju mlađeg željeznog (stupanj LT D2) doba i početkom rimske vladavine na ovom prostoru. Čak desetak vrhova kopalja s uskim listovima rombičnog presjeka i fasetiranih nasadnika poznato je iz Siska104 s komparativnim materijalom na prostoru od Švicarske i sjeverne Italije, preko Slovenije do srednjeg Podunavlja, datiranim od sredine 1. stoljeća pr. Kr. do sredine 1. stoljeća.105 Pojasne kopče Srednjolatenskoj fazi razvoja materijalne ostavštine iz Siska može se pripisati brončana kopča s trokutastim presjekom obruča i širim ovalnim produžetkom ukrašenim s dvije koncentrične kružnice (Sl. 10: 1). Na kraju ovoga produžetka nalazi se kuglica sa žljebovima na vrhu, dok je s unutrašnje strane ukras u obliku motiva trokuta koji sa svake strane ima po jednu koncentričnu kružnicu. Ova kompozicija shematizirani je prikaz ljudskoga lica, nezabilježen na poznatim latenskim kopčama ovoga tipa, sa žljebovima koji predstavljaju kosu, širokim trokutastim nosom i očima ispod kojih se naziru usta. An interesting detail was noted on the find shown on Fig. 8: 1. Namely, the transition between the socket and the blade has a stamp in the form of three perpendicularly positioned dots. Although stamps are significantly more frequent on La Tène swords, especially those from the LT C2 phase, several cases were also recorded on spearheads. Finds from grave 3 at Sotin-Zmajevac,98 and the chance find from Zemun have stamps if the form of two crescents.99 Interpretations of these stamps vary among authors, and, for the Late Iron Age period, it seems that the one about the apotropaic function of these markings seems most probable.100 The last spearhead is also significantly damaged and lacks the end of the socket (Fig. 8: 2). Its blade has forged edges characteristic of southern Pannonian finds (types 4.1 and 4.2). This form is considered to be characteristic of the material culture of the Scordisci that was dated to the LT D phase based on rare grave finds,101 so the one from Sisak is the westernmost find of this type of spearhead. Although damaged, it can be defined as having a slightly faceted socket, a feature also noted on finds from Brestovik102 and Kupinovo.103 This detail is connected to finds used at the very end of the Late Iron Age (the LT D2 phase) and the beginning of Roman rule on this territory. About ten spearheads with thin rhombic blades and faceted sockets were recorded in Sisak,104 and comparative material, dated to between the middle of the 1st cent. BC and the middle of the 1st cent., was recorded on the area spanning from Switzerland and northern Italy, across Slovenia and into Middle Danube region.105 Belt buckles A bronze buckle with a ring of triangular cross-section and a wider oval extension decorated with two concentric circles (Fig. 10: 1) can be ascribed to the Middle La Tène phase of the material legacy from Sisak. The end of this extension has a knob with gauges at the tip, while the inner side is decorated with a triangular motif that has one concentric circle on each side. This composition is a schematic depiction of a human face that has never before been recorded on La Tène buckles of this type, with the gauges representing a wide triangular nose and eyes under which there is a barely detectable mouth. The closest comparison for the find from Sisak is a bronze buckle from the Dvorišče SAZU position in Ljubljana, discovered in mixed archaeological layers. The ring of this buckle has a rhombic cross-section, and its tongue-like extension is decorated with two concentric circles, with a third one on the knob at the end of the hook of the clasp.106 A similar bronze buckle was discovered 98 Božič 1981, Pl. 9: 3. 99 Majnarić-Pandžić 1966, 6, 8, Pl. 5: 2, Pl. 6: 1-3; Drnić 2015c, Fig. 8: 5. 100 Dulęba 2009; Deutscher 2012, 305-318; Dizdar 2013, 83-89; Drnić 2015b, 24-28. 101 Drnić 2015b, 51, Map 5; Drnić 2015c, 118-120, Fig. 7. 102 Popović 1994, 52, Fig. 23. Majnarić-Pandžić 1966, 6, 8, T. 5: 2, T. 6: 1-3; Drnić 2015c, Sl. 8: 5. 103 Drnić 2015b, 52, cat. no. 90-91, Pl. 24: 4-5. 100 Dulęba 2009; Deutscher 2012, 305-318; Dizdar 2013, 83-89; Drnić 2015b, 24-28. 104 Radman-Livaja, Drnić 2016. 101 Drnić 2015b, 51, karta 5; Drnić 2015c, 118-120, Sl. 7. 105 102 Popović 1994, 52, Sl. 23. Pernet, Schmid-Sikimić 2008; Breščak 2015, grave 14-86, Pl. 14: 1, grave 84-88-89, Pl. 84: 10, grave 131-90, Pl. 24: 2, grave 228-91-92, Pl. 28: 1. 103 Drnić 2015b, 52, kat. br. 90-91, T. 24: 4-5. 106 Puš 1977, 122, Fig. 2. 104 Radman-Livaja, Drnić 2016. 105 Pernet, Schmid-Sikimić 2008; Breščak 2015, grob 14 - 86, T. 14: 1, grob 84 - 88-89, T. 84: 10, grob 131 - 90, T. 24: 2, grob 228 - 91-92, T. 28: 1. 97 O vezama željeznodobnog naselja na prostoru današnjeg Siska s jugoistočnom Panonijom svjedoče i drugi nalazi, primjerice novac srijemskog tipa (Bilić 2018, u ovoj knjizi), pojasna kopča tipa Osijek (Balen, Drnić, Mihelić 2012, kat. br.15) i čak tri pojasne kopče tipa Laminci (Majnarić-Pandžić 1990; Burkowsky 2004, 27; kat. br. 84; Balen, Drnić, Mihelić 2012, kat. br.13). 98 Božič 1981, T. 9: 3. 99 83     4 Sl. 9. Vrhovi kopalja iz Siska rombičnog presjeka lista (crtež: M. Galić) 84 Fig. 9. Spearheads with rhombic cross-sections from Sisak (drawing: M. Galić) Marko DizDar, ivan Drnić Najbliža usporedba sisačkom primjerku brončana je kopča iz Ljubljane, iz Dvorišča SAZU, pronađena u pomiješanim arheološkim slojevima. Obruč ove kopče ima rombičan presjek, a jezičasti produžetak ukrašen je dvjema koncentričnim kružnicama, dok se još jedna nalazi na kuglici kojom završava kukica za zakopčavanje.106 Slična brončana kopča je otkrivena je i u Forminu, ali njen je obruč više srcoliko oblikovan.107 Brončana kopča potječe i iz jednoga, vjerojatno uništenoga, groba ratnika datiranog u LT C2 iz Amara u Karniji. Na kuglici se također nalazi motiv trokuta, izveden žljebljenjem.108 S obzirom na oblik produžetka, kopča iz Siska nalikuje primjercima koje je G. Bataille definirao kao tip 4C i datirao u stupanj LT C2.109 Ove kopče, koje se znatno češće izrađuju od željeza, predstavljaju dijelove pojasnih garnitura sastavljenih od različitoga broja obruča te se u velikom broju pojavljuju na grobljima Tauriska tijekom stupnja LT C2.110 Posebno su brojne na groblju u Zvonimirovu u srednjoj Podravini gdje su prisutne različite kombinacije kopči i obruča.111 Stoga nalaz brončane kopče iz Siska upućuje na moguće nošenje mačeva u koricama i tijekom mlađe faze srednjeg latena, o čemu svjedoči i ulomak nešto starijih korica pronađen u rijeci Kupi (Sl. 1). Razdoblju kasnog latena mogu se pripisati dvije brončane pojasne kopče u obliku palmete (Sl. 11: 1-2).112 S obzirom na podjelu na dvije varijante, prva se kopča (Sl. 11: 1) pripisuje tipu Vinji Vrh za koji je karakteristično da palmeta počinje odmah iza ušice za završetak remena. Kopče ovoga tipa najčešće se nalaze južno od Dunava.113 Palmetaste kopče prvi je detaljno opisao J. Werner smatrajući da predstavljaju sjevernoitalski import.114 Ipak, nedavno se pojavilo i mišljenje da ove kopče mogu biti dio konjske opreme, budući da se u paljevinskom grobu 20 na groblju Hoppstädten-Weiserbach pojavljuju u paru.115 Analiza nalaza s opiduma u Manchingu pokazala je kako su palmetaste kopče prvenstveno rasprostranjene kod istočnih Kelta, ali i zapadno od Alpa, pri čemu se prepoznaje jedna inačica za koju je karakterističan ukras s koncentričnim kružnicama ispunjenim emajlom, koja je poznata s njemačkih i čeških nalazišta.116 at Formin, but it has a more heart-shaped ring.107 Another bronze buckle was found in a, probably disrupted, grave dated to the LT C2 phase in Amara in Carnia. The knob also has a gauged triangular motif.108 Considering the shape of the extension, the buckle from Sisak resembles the finds that G. Bataille defined as type 4C dated to the LT C2 phase.109 These buckles, significantly more often made out of iron, represent parts of belts composed of a different number of rings, and often appear in the necropolises of the Taurisci of the LT C2 phase.110 They are especially frequent at the Zvonimirovo necropolis in the central Drava Valley, where they appear in different combinations of buckles and rings.111 Therefore, the bronze buckle from Sisak indicates the possibility of carrying scabbarded swords during the later phase of the Middle La Tène, a suggestion additionally attested to by a find of somewhat older scabbard discovered in the Kupa River (Fig. 1). Two bronze buckles shaped as palmette (Fig. 11: 1-2) can be ascribed to the Late La Tène period.112 Considering the division into two variants, the first buckle (Fig. 11: 1) was ascribed to the Vinji Vrh type, characterized by the palmette starting right behind the hoop at the end of the belt. Buckles of this type are most often found south of the Danube.113 Palmette-shaped buckles were first described by J. Werner who saw them as imports from northern Italy.114 Recently, the opinion appeared that these buckles could be parts of horse-riding equipment, seeing as a pair of them was found in incineration grave 20 at the Hoppstädten-Weiserbach necropolis.115 The analysis of finds from the oppidum at Manching showed that the palmette-shaped buckles were primarily used by the eastern Celts, but also west of the Alps, with a variant discovered at sites in Germany and the Czech Republic116 that is characterized by decorative concentric circles filled with enamel. Detaljnu podjelu palmetastih kopči predložio je D. Božič. On ih datira u LT D1 te, s obzirom na nalaz samo jedne kopče u Akvileji, zaključuje kako one nisu proizvod s prostora sjeverne Italije, već im porijeklo treba tražiti tražiti u srednjoj Europi, odakle je poznat najveći broj primjeraka. Kopče varijante Vinji Vrh u najvećem su broju zabilježene na nalazištima u jugoistočnim Alpama A more detailed division of palmette-shaped buckles was suggested by D. Božič. He dated them to the LT D1 phase and, seeing as only one was found in Aquileia, concluded that they were not produced in northern Italy, but somewhere in central Europe where most of them were discovered. Buckles of the Vinji Vrh variant were mostly discovered at sites in the southeastern Alps and the upper Sava River valley, from where the aforementioned buckle probably made its way to Aquileia.117 The study of bronze palmetto-like buckles conducted by R. Gleser confirmed the existence of three groups, so they were, based on the finds in the previously mentioned grave 20 from the Hoppstädten- 106 Puš 1977, 122, sl. 2. 107 Pahič 1966, 287, Pl. 15: 11. 107 Pahič 1966, 287, T. 15: 11. 108 Righi 2001, 114, 122, Fig. 6: 8. 108 Righi 2001, 114, 122, sl. 6: 8. 109 Bataille 2001, 454, Fig. 3. 109 Bataille 2001, 454, sl. 3. 110 Guštin 1984a, 331; Božič 1987, 875; 1999, 210; 2011, 452. 110 Guštin 1984a, 331; Božič 1987, 875; 1999, 210; 2011, 452. 111 Dizdar 2013, 177-182. 111 Dizdar 2013, 177-182. 112 Majnarić-Pandžić 1970, 65, Pl. XXX: 7-8; Božič 1998, 149, Fig. 13: 2. 112 Majnarić-Pandžić 1970, 65, T. XXX: 7-8; Božič 1998, 149, sl. 13: 2. 113 113 Božič 1998, 148-149, sl. 13, sl. 19; 2001, 183-184, sl. 4; Gleser 2004, 232-237, Sl. 4. Božič 1998, 148-149, Fig. 13, Fig. 19; 2001, 183-184, Fig. 4; Gleser 2004, 232-237, Fig. 4. 114 Werner 1979, 157. 114 Werner 1979, 157. 115 Sievers 2013, 167. 115 Sievers 2013, 167. 116 van Endert 1991, 25-26, Fig. 2. 116 van Endert 1991, 25-26, Abb. 2. 117 Božič 1993, 145; Božič 1998, 148-148; Božič 1999, 211; Božič 2001, 183-184. Finds of buckles of the Vinji Vrh variant: Sisak, Vinji Vrh, Aquileia, Gracarca, Magdalensberg, Uttendorf, Devín and Villenuve. 85     Sl. 10. Pojasne kopče iz Siska (crtež: M. Galić; snimio: I. Krajcar) Fig. 10. Belt buckles from Sisak (drawing: M. Galić; photo: I. Krajcar) i gornjoj Posavini, odakle je spomenuta kopča vjerojatno došla do Akvileje.117 Studija brončanih palmetastih kopči koju je proveo R. Gleser, pokazala je postojanje tri skupine, pa su na osnovi nalaza u spomenutom grobu 20 s groblja Hoppstädten-Weiserbach one datirane u LT D1b.118 Posljednja istraživanja pokazuju kako se palmetaste kopče u najvećem broju nalaze na područjima Boja, Norika i Tauriska te se zadržava njihova datacija u LT D1, pri čemu se smatra kako se njihova produkcija odvijala u istaknutim centrima na istočnokeltskom području (npr. Hrazany, Stradonice, Manching).119 Predmetima iz Siska prostorno su bliski nalazi s Magdalensberga odakle potječu dvije kopče, od kojih je jedna kraća s palmetom koja ide odmah iz ušice i pripada spomenutom tipu Vinji Vrh, dok je druga kopča dulja i ima srednji neukrašeni dio.120 S Devína u Slovačkoj potječe jedna palmetasta kopča tipa Vinji Vrh, slična onoj iz Siska s palmetom koja ide odmah iza uši- Weiserbach necropolis, dated to the LT D1b phase.118 The latest research shows that palmette-shaped buckles are most often found on the territory of the Boii, Norici, and Taurisci, and that they should be dated to the LT D1 phase, meaning that they were produced in the noted centers on eastern Celtic territories (e.g. Hrazany, Stradonice, Manching).119 The finds from Sisak closely resemble those from Magdalensberg where two buckles were discovered, one shorter with a palmette that starts right behind the hoop and is ascribed to the Vinji Vrh type, and the other, longer, with no decorations on its central part.120 The Devín site in Slovakia yielded only one palmette-shaped buckle of the Vinji Vrh type, similar to that from Sisak, with a palmette that starts right behind the hoop, but with a longer lowest petal.121 Similar buckles were found at Drösing122 and Jedenspeigen.123 House 16 from the Gellérthegy oppidum yielded a buckle with an un- 117 Božič 1993, 145; Božič 1998, 148-148; Božič 1999, 211; Božič 2001, 183-184. Nalazišta kopči varijante Vinji Vrh: Sisak, Vinji Vrh, Aquileia, Gracarca, Magdalensberg, Uttendorf, Devín i Villenuve. 118 Gleser 2004, 232-237, Fig. 4. 119 Čambal 2004, 32-33, Fig. 3; Pierrevelcin 2009, 225-226, Fig. 1; Lauber 2012, 726-727, Fig. 5; Schulze-Forster 2015, 51, Pl. 10: 222. 118 Gleser 2004, 232-237, Sl. 4. 120 Deimel 1987, 269, Pl. 71: 2-3. 119 Čambal 2004, 32-33, Sl. 3; Pierrevelcin 2009, 225-226, Sl. 1; Lauber 2012, 726-727, Sl. 5; Schulze-Forster 2015, 51, T. 10: 222. 121 Pieta, Zachar 1993, 197, Fig. 115: 10. 122 Stuppner 1990, 199, Fig. 463. 123 Allerbauer, Jedlicka 2001, 617, Fig. 568. 120 86 Deimel 1987, 269, T. 71: 2-3. Marko DizDar, ivan Drnić ce, samo je najdonja latica nešto jače izvučena.121 Slične su kopče poznate iz Drösinga122 i Jedenspeigena.123 S opiduma Gellérthegy iz kuće br. 16 potječe kopča sa srednjim neukrašenim dijelom,124 kakva je pronađena i na lokalitetu Velemszentvid.125 S Oberleiserberga potječe kopča s neukrašenim srednjim dijelom, dok je druga ukrašena motivom koncentrične kružnice,126 a takva je poznata i s oppiduma u Bratislavi.127 Upravo su s Manchinga poznate opisane palmetaste kopče s kraćom palmetom i okruglim središnjim dijelom koji je ukrašen motivom koncentrične kružnice i okruglim udubljenjem u sredini koji su ispunjeni crvenim emajlom.128 Na lokalitetu Staré Hradisko pronađena je kopča s neukrašenim srednjim dijelom, dok se ušica za remen nije sačuvala. S istog nalazišta ima i drugih oblika kopči.129 I na opidumu Stradonice brojni su nalazi palmetastih kopči, od kojih jedna ima srednji neukrašeni dio,130 dok dvije kopče također imaju neukrašeni srednji dio i kratku palmetu.131 Kopča s neukrašenim srednjim dijelom potječe i s naselja Chorvátsky Grob i na ušici za remen ima vodoravni žlijeb.132 Na osnovi navedenih usporedbi, za palmetaste kopče iz Siska može se ustvrditi kako pripadaju sastavnom dijelu ostavštine latenske kulture. decorated central part, similar to the one found at Velemszentvid. Oberleiserberg yielded a buckle with an undecorated central part,124 similar to the one found at Velemszentvid.125 Oberleiserberg yielded a buckle with an undecorated central part, and one decorated with a concentric circle,126 similar to the one from the Bratislava oppidum.127 Precisely Manching yielded the described palmette-shaped buckles with a shorter palmette and a round central part decorated with concentric circle and circular gauges in the middle that are filled with enamel.128 The site of Staré Hradisko yielded a buckle with an undecorated central part and an unpreserved hoop for the belt. The same site also yielded other types of buckles.129 The oppidum of Stradonice yielded many palmette-shaped buckles, one with an undecorated central part,130 and two with undecorated centrals part and short palmette.131 A buckle with an undecorated central part and a horizontal gauge on the belt hoop was also found at the Chorvátsky Grobi settlement.132 Based on the given comparisons, it is possible to claim that the palmette-shaped buckles from Sisak are an integral part of the La Tène culture. Jedan od karakterističnih oblika LT D2 stupnja predstavlja slučajan nalaz brončane prstenaste kopče s duljim i uskim jezičastim produžetkom koji na kraju ima okomito postavljen trn koji završava s kuglicom, dok se sa strane nalaze po dva spojena krilca koja čine srcolike praznine od kojih je jedna strana oštećena (Sl. 10: 2). Po sredini obruča, u ravnini s jezičastim produžetkom, nalazi se žlijeb u kojem je nisko rebro.133 Kopče ovoga oblika datirane su u LT D2 stupanj i pojavljuju se u grobovima s naoružanjem.134 One of the characteristic forms of the LT D2 phase is represented by a chance find of a bronze ring-like buckle with a longer narrow tongue-like extension that has a perpendicularly positioned spine with a small knob at its tip, and two connected wings at the sides that create heart-shaped cavities, one of which is damaged (Fig. 10: 2). The middle of the hoop, in line with the tonguelike extension, has a gauge with a short rib running through it.133 Buckles of this type were dated to the LT D2 phase and appear in graves alongside military equipment.134 Dosad su izdvojene dvije varijante kopči za koje je zajedničko da se dugme nalazi na kraju dugoga i uskog jezička. Za prvu su varijantu karakteristična krilca jako savijena prema unutra (npr. Mihovo 1657/5, Magdalensberg), dok kopče druge varijante imaju još jedan par krilaca koji se spaja s prvim tako da nastaje srcolika šupljina (npr. Verdun 37, Sisak). Kopče iz Zemplína i jedna kopča s Magdalensberga pripadaju zasebnoj podvarijanti. Ove se kopče pojavljuju na nalazištima od jugoistočnoalpskog područja do istočne Njemačke, odnosno sve do Baltika, te su datirane u LT D2.135 Za spomenuto datiranje važan je nalaz brončane kopče u ratničkome grobu 37 na groblju iz Verduna. Obruč ima žlijeb po sredini s vanjske strane, a krilca na mjestu spajanja imaju So far, two variants of buckles sharing a common trait have been defined - a knob at the end of a long narrow tongue. The first variant is characterized by very inward-facing wings (e.g. Mihovo 1657/5, Magdalensberg), while the second variant has an additional pair of wings that connects the first pair, creating a heartshaped cavity (e.g. Verdun 37, Sisak). The buckles from Zemplín and one from Magdalensberg are ascribed to a special sub-variant. These buckles appear on sites spanning from the southeastern Alpine regions to eastern Germany and the Baltic, and were dated to the LT D2 phase.135 The bronze buckle from warrior grave 37 at the Verdun necropolis is especially important for this datation. Its hoop has a gauge in the middle of the outer surface, and 121 Pieta, Zachar 1993, 197, Sl. 115: 10. 124 Bónis 1969, 144, 197, Fig. 100: 1. 122 Stuppner 1990, 199, Sl. 463. 125 Miske 1908, Pl. XLV: 24. 123 Allerbauer, Jedlicka 2001, 617, Sl. 568. 126 Kern 1996, 388, Fig. 8. 124 Bónis 1969, 144, 197, Sl. 100: 1. 127 Pieta, Zachar 1993, 170, Fig. 96: 4; Čambal 2004, 32, Pl. LXXVI: 1. 125 Miske 1908, T. XLV: 24. 128 van Endert 1991, 25, Pl. 7: 198-199. 126 Kern 1996, 388, Sl. 8. 129 Meduna 1961, 4, Pl. 9: 1. 127 Pieta, Zachar 1993, 170, Sl. 96: 4; Čambal 2004, 32, T. LXXVI: 1. 130 Píč 1903, Pl. XIX: 20. 128 van Endert 1991, 25, T. 7: 198-199. 131 Píč 1903, Pl. XIX: 18, 28. 129 Meduna 1961, 4, T. 9: 1. 132 Pieta 2010, 46, Fig. 18: 14. 130 Píč 1903, T. XIX: 20. 133 Majnarić-Pandžić 1970, 65, Pl. XXX: 2; Werner 1979, 147, Fig. 4: 14. 131 Píč 1903, T. XIX: 18, 28. 134 Božič 1999, 211-212; 2008, 122-123. 132 Pieta 2010, 46, Sl. 18: 14. 135 133 Majnarić-Pandžić 1970, 65, T. XXX: 2; Werner 1979, 147, Sl. 4: 14. Böhme-Schönberger 1998, 244, Fig. 9; Schulze-Forster 2015, 56, Pl. 11: 257, Fig. 35. 134 Božič 1999, 211-212; 2008, 122-123. 135 Böhme-Schönberger 1998, 244, Sl. 9; Schulze-Forster 2015, 56, T. 11: 257, Sl. 35. 87     Sl. 11. Palmetaste pojasne kopče iz Siska (crtež: M. Galić; snimio: I. Krajcar) Fig. 11. Palmette-shaped belt buckles from Sisak (drawing: M. Galić; photo: I. Krajcar) manje zadebljanje.136 Kopča iz groba 1657/5 iz Mihova, pronađena s naoružanjem, ima krilca uz obruč, spojena s jezičastim produžetkom, pri čemu je na krajevima krilaca kružni završetak. Na kraju produžetka je trn s kuglicom, a po sredini tijela je, čini se, žlijeb.137 S Magdalensberga su poznate dvije brončane kopče s glatkim obručima. Jedna kopča sa svake strane ima po jedno krilce, jezičasti dio nešto je širi, dok druga kopča ima uži ježičasti produžetak i sačuvan sam početak oba krilca uz obruč, no čini se kako se s jedne strane uz dugme nazire manje izbočenje.138 Slična je i kopča iz istovremenoga paljevinskog groba 108 iz Zemplína s ostacima korica mača. Kopča ima nešto širi jezičasti produžetak koji završava kuglicom. Sa svake strane je po jedno krilce koje se na kraju račva. Kod dugmeta se nalazi po jedno malo izbočenje sa svake strane, odnosno krilca se ne spajaju.139 Kopča iz muškoga groba 136 s istoga groblja ima nešto dulji ježičasti produžetak, kraća krilca i uz dugme sa svake strane mala izbočenja. U grobu su pronađeni i obruči, vjerojatno od pojasne garniture.140 S obzirom na spomenute usporedbe, za kopču iz Siska možda se može pretpostaviti kako je služila za zakopčavanje pojasa o ko- the wings are slightly thicker at the point where they connect.136 The buckle from grave 1657/5 at Mihovo, discovered alongside weapons, has wings with circular ends right along the hoop that connect to the tongue-like extension. The end of the extension has a tang with a knob, and the central part of the body appears to have a gauge.137 Magdalensberg yielded two bronze buckles with smooth hoops. One has a singular wing on both sides, and a somewhat wider tongue, while the other has a longer tonguelike extension and only the beginning of the two wings close to the hoop, but it seems that there is a small protrusion next to the knob on one side.138 A similar buckle was found in the contemporaneous incineration grave 108 at Zemplín, along with the remains of a sword scabbard. This buckle has a somewhat wider tongue-like protrusion that ends in a knob. It has a single wing on either side that bifurcates at the end. Next to the knob there is a small protrusion on either side, meaning that the wings were not connected.139 The buckle from male grave 136 from the same necropolis has a longer tongue-like extension, shorter wings and small protrusions on either side of the knob. The grave also yielded hoops, probably from a belt.140 136 Božič 2008, 122-123, sl. 25: 6; Breščak 2015, 78, T. 11: 3. 136 Božič 2008, 122-123, Fig. 25: 6; Breščak 2015, 78, Pl. 11: 3. 137 Windl 1975, 58, 274, T. XXV: 9. 137 Windl 1975, 58, 274, Pl. XXV: 9. 138 Deimel 1987, 92, T. 79: 13-14. 138 Deimel 1987, 92, Pl. 79: 13-14. 139 Budinský-Krička, Schmiedlová 1990, 261, T. XV: 32; Böhme-Schönberger 1998, 226, Sl. 3: 3. 139 Budinský-Krička, Schmiedlová 1990, 261, Pl. XV: 32; Böhme-Schönberger 1998, 226, Fig. 3: 3. 140 Budinský-Krička, Schmiedlová 1990, 267, T. XVIII: 26. 140 Budinský-Krička, Schmiedlová 1990, 267, Pl. XVIII: 26. 88 Marko DizDar, ivan Drnić jem je visio mač, ali s obzirom na dataciju u stupanj LT D2 (80. -15. godina pr. Kr.), pitanje je tko je mač mogao nositi – ratnik iz segestanske zajednice koji je sudjelovalo u obrani svoga naselja ili netko tko se nalazio na strani napadača, možda pripadnik rimskih savezničkih snaga koje su pristigle s jugoistočnoalpskoga prostora? Konjska oprema Iz Siska potječe i nekoliko karakterističnih kasnolatenskih predmeta koji se pripisuju konjskoj opremi, dok zasad nisu pronađeni dijelovi kola ili predmeta konjske opreme iz ranijih faza razvoja latenske kulture. U razdoblju mlađeg željeznog doba na području rasprostiranja latenske kulture u pojedinim su istaknutim grobovima ratnika bili prisutni predmeti koji pripadaju dijelovima kola i konjskoj opremi. Najčešće se radi o grobovima iz ranog i srednjeg latena, pri čemu Sisku prostorno najbliže primjere predstavljaju dva groba (6 i 55) s groblja u Brežicama koja su datirana u LT C1 stupanj.141 S područja rasprostiranja Skordiska izdvaja se grob s ostacima kola i konjske opreme iz Odžaka u južnoj Bačkoj koji se, na osnovi priloga naoružanja, datira u LT C2 stupanj.142 Tijekom kasnoga latena (LT D1) na naseljima, posebno na istaknutim srednjoeuropskim opidima, zabilježena je pojava brojnih dijelova konjske opreme, dok je znatno manji broj poznat iz istovremenih grobova na jugoistočnopanonskom te jugoistočnoalpskom prostoru. Zanimljivo je kako se uglavnom ne radi o prilozima cjelovite konjske opreme, već su u grobove, poput groba 92 s Karaburme, položeni samo pojedini predmeti koji na simboličkoj razini (pars pro toto) predstavljaju pokopanog ratnika kao konjanika. Na istom groblju istražen je i oštećeni ukop konja (grob 16) s brončanim obručastim i željeznim žvalama tračkoga tipa.143 O kasnolatenskoj konjskoj opremi svjedoče brojni nalazi naoružanja i konjske opreme vjerojatno kultnoga karaktera s Velikog Vetrena u Srbiji.144 Pored opisanog razvoja u naoružanju koji se, među ostalim, odražava i u produžavanju mačeva, što upućuje na istaknutu ulogu ratnikakonjanika unutar ratničke strukture kasnolatenskih zajednica, na isti zaključak navode i nalazi ostruga, primjerice iz groba 1 s položaja Sotin-Zmajevac.145 Considering the given comparisons, it can be assumed that the belt buckle from Sisak was used to fasten a belt used to fasten a sword, but seeing as it was dated to the LT D2 phase (80-15 BC), the question of who swung the sword remains unanswered - a warrior from the Segestan community who participated in the defense of his settlement, or someone who was on the side of the attackers, possibly a member of the Roman alliance that arrived from the southeastern Alpine territory? Horse-riding equipment Sisak also yielded several typical Late La Tène finds that are defined as parts of horse-riding equipment, with no confirmed finds of wagons or parts of horse-riding equipment from earlier phases of the La Tène culture. On the territory of the La Tène culture, the Late Iron Age yielded some notable warrior graves with parts of wagons and horseriding equipment uncovered. Most often, these are Early and Middle La Tène graves, whereby two graves (6 and 55) from the Brežice necropolis, dated to the LT C1 phase,141 are the closest to Sisak. On territory of the Scordisci, a grave with the remains of a wagon and horse-riding equipment from Odžaci in southern Bačka stands out, and can be, based on weapons, dated to the LT C2 phase.142 Numerous pieces of horse-riding equipment were recorded in Late La Tène (LT D1) settlements, while a notably smaller number was recorded in contemporaneous graves on southeastern Alpine and southeastern Pannonian territories. It is interesting that these mostly do not include complete sets of horse-riding equipment, but only individual finds, like the one in grave 92 at Karaburma, that, on a symbolic level (pars pro toto) symbolize the buried warrior as a horse rider. The same necropolis yielded a damaged burial of a horse (grave 16) with bronze hoop-like bits, and iron bits of the Thracian type.143 Late La Tène horse-riding equipment is attested to by many finds of weapons and horse-riding equipment of probable cultural character from Veliki Vetren in Serbia.144 Apart from the described development of weaponry that is, among other things, reflected through the elongation of swords, indicating a more pronounced role of warriors-riders within the military structure of the Late La Tène community. The same conclusion is indicated by finds of spurs, for example those from grave 1 at Sotin - Zmajevac.145 Kasnolatenskoj konjskoj opremi iz Siska pripisuje se brončana kopča s pravokutnim okvirom i zoomorfno oblikovanim trnom (Sl. 12: 1).146 Za ovu se kopču, s obzirom na tipološke karakteristike, pretpostavlja da pripada konjskoj opremi147 te je pripisana tipu A s jednostavnim trnom i svrstana je u istu skupinu s kopčama koje su najčešće izrađene od željeza.148 Kod Skordiska se po- A bronze buckle with a rectangular frame and a zoomorphic spine (Fig. 12: 1)146 is also defined as Late La Tène horse-riding equipment,147 and was ascribed to type A with a simple spine, the same group with buckles that were often made out of iron.148 The Scordisci used similar, contemporaneous, bronze and iron buck- 141 Guštin 1984b, 115-120, sl. 1, 2-4, T. 2-3; Guštin 1985; Božič 1987, 875, 888; Božič 1999, 210. U najnovijim istraživanjima u Brežicama otkriven je novi nalaz groba ratnika s ostacima kola: Černe, Črešnar 2014. 141 Guštin 1984b, 115-120, Fig. 1, 2-4, Pl. 2-3; Guštin 1985; Božič 1987, 875, 888; Božič 1999, 210. The latest excavations at Brežice yielded a new find of a warrior grave with the remains of a wagon: Černe, Črešnar 2014. 142 Guštin 1984b, 121-127, sl. 3, T. 5-7. 142 Guštin 1984b, 121-127, Fig. 3, Pl. 5-7. 143 Todorović 1972, 15-16, 30-31, T. VI, T. XXVI-XXIX; Božič 1984a, 133-136. Za nalaze kasnolatenske konjske opreme na jugoistočnoalpskom prostoru npr. groblje Roje kod Moravčah: Knez 1977; Werner 1984. 143 Todorović 1972, 15-16, 30-31, Pl. VI, Pl. XXVI-XXIX; Božič 1984a, 133-136. For finds of Late La Tène horse-riding equipment in the southeastern Alps, e.g. the Roje kod Moravčah necropolis: Knez 1977; Werner 1984. 144 Stojić 2003. 144 Stojić 2003. 145 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 57, T. III: 2; Božič 1984a, 137-139, sl. 3. 145 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 57, Pl. III: 2; Božič 1984a, 137-139, Fig. 3. 146 Werner 1979, 142, Fig. 2: 7; Drnić 2015a, 96, kat. jed. 10. 146 Werner 1979, 142, Fig. 2: 7; Drnić 2015a, 96, cat. no. 10. 147 Božič 2001, 185; Schönfelder 2002, 239-240, Sl. 149. 147 Božič 2001, 185; Schönfelder 2002, 239-240, Fig. 149. 148 Bockius 1991, 284-286, Sl. 2; Łuczkiewicz, Schönfelder 2011, 162-165, Sl. 4-5. 148 Bockius 1991, 284-286, Fig. 2; Łuczkiewicz, Schönfelder 2011, 162-165, Fig. 4-5. 89     javljuju slične i istovremene brončane i željezne kopče koje na uglovima okvira imaju izbočenja, a datirane su u stupanj LT D1. Takve su kopče pronađene u Dalju149 te u već spomenutom najbogatijem ratničkom grobu 92 na Karaburmi u kojem željezna zoomorfna kopča s izbočenjima u uglovima i dva mala spojena dugmeta kao pars pro toto predstavlja konjsku opremu.150 S Velikog Vetrena potječu brojne željezne kopče i samo jedna brončana koja na uglovima također ima spomenuta kuglasta izbočenja, od kojih su dva ukrašena motivom križa.151 les with protrusions on the edges of the frame that were dated to the LT D1 phase. Such buckles were discovered at Dalj,149 and in the aforementioned rich warrior grave 92 at Karaburma, where an iron zoomorphic buckle with protrusions on the corners and two small linked knobs represent pars pro toto horseriding equipment.150 Veliki Vetren yielded numerous iron buckles, and one bronze one that also has the mentioned circular protrusions at the angles, two of which have decorative crosses.151 Konjskoj opremi pripada i trolisni razvodnik s punim srednjim dijelom (Sl. 12: 2). Tom su razvodniku slična dva trolisna razvodnika s trokutastom šupljinom u sredini, pronađena na Velikom Vetrenu.152 Trolisni razvodnik s dugmetom na središnjem dijelu pronađen je i u Donjoj Dolini.153 S opiduma Velemszentvid potječu dva razvodnika s trokutastom šupljinom,154 dok su na lokalitetu Staré Hradisko zabilježena oba oblika; dva razvodnika s punom sredinom i četiri s trokutastom prazninom.155 I na opidumu Stradonice pronađen je razvodnik s trokutastim šupljim dijelom u sredini.156 Potrebno je spomenuti kako se slični trolisni privjesci pojavljuju na prostoru od istočne Francuske, preko sjeverne Italije i jugoistočnoalpskoga područja sve do Slovačke, s većim brojem primjeraka na grobljima Este i Most na Soči koji se datiraju od kasnoga halštata do kasnoga latena.157 The horse-riding equipment from Sisak also includes a threefoilshaped strap separator with a full central part (Fig. 12: 2). This find is similar to two threefoil-shaped strap separators with triangular cavities from Veliki Vetren.152 A threefoil-shaped separator with a knob in the center was also found at Donja Dolina.153 The Velemszentvid oppidum yielded two strap separators with triangular cavities,154 and the site of Staré Hradisko yielded two forms: two strap separators with a full center and four with triangular cavities.155 The Stradonice oppidum also yielded a strap separator with a central triangular cavity.156 It is necessary to mention that similar triangular pendants appear on the territory spanning from eastern France, over northern Italy and the southeastern Alps, all the way to Slovakia, with larger numbers recorded at the Este and Most na Soči necropolises that were dated to a period between the Late Hallstatt and the Late La Tène.157 Na srednjoeuropskim su opidumima zabilježeni slični trolisni razvodnici s izbočenjem u središnjem dijelu koje može biti ukrašeno različitim motivima ispunjenima crvenim emajlom: trojnog zavoja, mreže, trokrake zvijezde, tri polukruga. Razlika se može primijetiti ovisno o tome nalazi li se okrugla pločica u ravnini s polukružnim izbočenjima ili je postavljena na mjestu njihova dodira.158 Isto tako, s nalazišta iz sjeverne Srbije potječe brojna konjska oprema poput dugmadi s ravnim obodom i izbočenim središnjim dijelom koji je najčešće ukrašen motivom trojnoga zavoja, kao i trolisni razvodnici s tri perforirana lista polukružnog oblika i središnjom okruglom izbočenom pločicom ukrašenom motivom trojnoga zavoja. Središnja pločica postavljena je na mjestima gdje se listovi dodiruju.159 Central European oppida yielded similar threefoil-shaped strap separators with protrusions on the central part that are sometimes decorated with different motifs filled with red enamel: a triskele, net, three-pointed star, three semicircles. A difference can be seen depending on whether the circular plate is in line with the semicircular protrusions or if it is at the point where they meet.158 Additionally, sites in northern Serbia yielded various parts of horse-riding equipment: buttons with a straight edge and a convex central part that is most often decorated with triskele motifs, and threefoil-shaped strap separators with three semicircular perforated blades and a central round convex plate decorated with a triskele. The central plate is at the spot where the blades connect.159 Konjskoj opremi iz Siska pripadaju i različiti oblici dugmadi. Jedno dugme ima širi obod i neukrašenu izbočenu bradavicu, dok su s donje strane dvije ušice, pri čemu se sa svake strane žlijeba nalazi nisko rebro (Sl. 12: 5). Slična dugmad šireg oboda i s manjim izbočenjem, koje može biti ukrašeno motivom mreže, datirana je The horse-riding equipment from Sisak also includes different forms of buttons. One button has a wider edge and an undecorated smaller nipple, with two small hoops on the underside, and a short rib on either side of the gauge (Fig. 12: 5). Similar buttons with a wider edge and a small protrusion, sometimes decorated with a 149 Majnarić-Pandžić 1970, 22, T. VIII: 8. 149 Majnarić-Pandžić 1970, 22, Pl. VIII: 8. 150 Todorović 1972, 31, T. XXVII: 14. 150 Todorović 1972, 31, Pl. XXVII: 14. 151 Stojić 2003, 33-34, sl. 32. 151 Stojić 2003, 33-34, Fig. 32. 152 Stojić 2003, 49, sl. 184-185. 152 Stojić 2003, 49, Fig. 184-185. 153 Truhelka 1904, 75, T. XXXVII: 18. 153 Truhelka 1904, 75, Pl. XXXVII: 18. 154 Miske 1908, T. XXXVIII: 20-21. 154 Miske 1908, Pl. XXXVIII: 20-21. 155 Meduna 1961, 5, T. 3: 6-7; 1970, T. 4: 9; Čizmař 2002, 217, Sl. 22: 5-8. 155 Meduna 1961, 5, Pl. 3: 6-7; 1970, Pl. 4: 9; Čizmař 2002, 217, Fig. 22: 5-8. 156 Píč 1903, T. XIII: 42. 156 Píč 1903, Pl. XIII: 42. 157 Warneke 1999, 86-89. Usp. trolisni predmet s rupicom u središnjem dijelu iz ženskog kosturnog groba XXXIV s grede M. Petrovića ml., koji je datiran u horizont zmijolikih fibula: Truhelka 1904, 97, T. XLVII: 14. 157 158 Božič 1993, 140-141 sl. 3, sl. 6; 2001, 184-185, sl. 8; Schönfelder 2002, 268-270, Sl. 169; Čizmař 2002, 216, Sl. 18, 20. Warneke 1999, 86-89. A comparable threefoil-shaped item with a hole in the middle originates from the female skeletal grave XXXIV from M. Petrovića Jr, field, that was dated to the phase of serpentine fibulae: Truhelka 1904, 97, Pl. XLVII: 14. 158 159 Stojić 2001, 51-55, sl. 1-36. Božič 1993, 140-141 Fig. 3, Fig. 6; 2001, 184-185, Fig. 8; Schönfelder 2002, 268-270, Fig. 169; Čizmař 2002, 216, Fig. 18, 20. 159 Stojić 2001,51-55, Fig. 1-36. 90 Marko DizDar, ivan Drnić u LT D1 i predstavlja široko rasprostranjen oblik. Dugmad većeg promjera s donje strane ima obično po dvije ušice, dok ona manja imaju samo jednu. Inače, mrežasti motiv može biti ispunjen emajlom.160 Radi se o čestom obliku konjske opreme na istočnokeltskom području,161 pa tako i kod Tauriska, o čemu svjedoči nalaz iz Savinje u Celju odakle potječe dugme s manjom bradavicom koja je ukrašena motivom mreže, dok su s donje strane dvije ušice.162 Takvo je dugme pronađeno i na nekropoli Novo mesto– Okrajno glavarstvo.163 Dugme s opiduma Trenčianske Bohuslavice ima malu neukrašenu bradavicu, dok se s donje strane nalazi samo jedna asimetrično postavljena mala ušica.164 Drugo je dugme ukrašeno motivom reže i ima dvije ušice s donje strane.165 net motif, were dated to the LT D1 phase and represent a widely distributed form. Larger buttons usually have two small hoops on the underside, and the smaller ones only have one. The net motif can be filled with enamel.160 This is a common form of horse-riding equipment on eastern Celtic territories,161 including that of the Taurisci, as attested to by the find from Savinja in Celje that has a smaller button decorated with a net and two hoops on the underside.162 Such a button was discovered at the Novo Mesto-Okrajno glavarstvo necropolis.163 The button from the Trenčianske Bohuslavice oppidum has a small undecorated protrusion, and one asymmetrically placed hoop on the underside.164 Another button is decorated with a net motif and has two hoops on the underside.165 Iz Siska potječu i dva dugmeta s duljom ušicom s donje strane, od kojih je jedno ukrašeno motivom trojnoga zavoja (Sl. 12: 3).166 Iz Savinje u Celju su dva dugmeta koja na izbočenom srednjem dijelu imaju motiv trokrake zvijezde i uski obod, kao i dulju ušicu s donje strane.167 Dugmad s Velikoga Vetrena također ima uski obod, zatim malu ušicu s donje strane, dok je središnji dio ukrašen motivom trojnoga zavoja.168 Brojni su nalazi dugmadi u sjevernoj Srbiji s izbočenim srednjim dijelom koji je najčešće ukrašen motivom trojnoga zavoja te užim ili širim obodom uz čiji rub može biti žlijeb, dok su s donje strane dvije ušice ili jedna dulja ušica s rupicom.169 I s opiduma Staré Hradisko potječe dugme ukrašeno motivom trojnoga zavoja na srednjem izbočenom dijelu i sa širim obodom, dok je s donje strane dulja ušica.170 Drugo dugme na srednjem dijelu ima ukras trokrake zvijezde i nešto uži obod, a s donje strane je također dulja ušica s rupicom.171 Sisak also yielded two buttons with longer hoops on the underside, one of which is decorated with a triskele motif (Fig. 12: 3).166 Savinja in Celje yielded two buttons with three-pointed star motifs on the convex central part and longer hoops on the underside.167 The buttons from Veliki Vetren also have a narrow edge, a small hoop on the underside and triskele motifs on the central part.168 Northern Serbia yielded numerous finds of buttons that have a convex central part most often decorated with triskele motif, a wide or narrow edge with or without a gauge, and two or one longer hoops with a hole on the underside.169 The Staré Hradisko oppidum also yielded a button decorated with a triskele motif on the central convex part, with a longer hoop on the underside.170 Another button has a three-pointed star on the central part, a somewhat narrower edge and a longer hoop with a hole on the underside.171 Inače, znatno su češća dugmad s polukružno izbočenim srednjim dijelom, užim ili širim obodom te dvije ušice s donje strane. Jedno takvo dugme potječe s Kuzelina i ukrašeno je na srednjem izbočenom dijelu.172 Opisana dugmad često ima srednji dio ukrašen motivom trojnoga zavoja, trokrake zvijezde ili mreže. S donje strane su dvije polukružne ušice. Ovakva je dugmad zabilježena na nalazištima Tauriska i Skordiska kao i sjeverno i istočno od Alpa, posebno na oppidima srednje Europe.173 Usually, buttons with a semicircular convex central part, a narrow or wide edge and two hoops on the underside are significantly more common. One such button, with decorations the central convex part, was found at Kuzelin.172 The described buttons often have central parts decorated with triskele motif, three-pointed stars, or nets, with two semicircular hoops on the underside. Such buttons were recorded at sites of both the Taurisci and the Scordisci, as well as north and east of the Alps, especially at central European oppida.173 Dijelu opreme konjanika pripada i nalaz željezne ostruge iz jaružanja Kupe u Sisku (Sl. 13). Radi se ostrugi s polukružnim lukom poluovalnoga presjeka, kratkim šiljastim trnom te masivnom dugmadi okrugloga i pločastoga oblika. Ostruga je u prvoj objavi datirana u drugu polovicu 1. st. pr. Kr. do sredine 1. st., odnosno The iron spur discovered during the cleaning of the Kupa riverbed in Sisak is also a part of horse-riding equipment (Fig. 13). The spur has a semicircular arch of a semi-oval cross-section, a short pointy spine and massive round and plate-like knobs. In the first publication, the spur was dated to the period between the sec- 160 Božič 1993, 139-140, sl. 2, sl. 5; 2001, 184, sl. 5. 160 Božič 1993, 139-140, Fig. 2, Fig. 5; 2001, 184, Fig. 5. 161 Čizmař 2002, 216, Sl. 21; Schönfelder 2002, 268, Sl. 168. 161 Čizmař 2002,216, Fig. 21; Schönfelder 2002, 268, Fig. 168. 162 Lazar 1996, 281, T. 2: 10. 162 Lazar 1996, 281, Pl. 2: 10. 163 Božič 2008, 169, T. 20: 14. 163 Božič 2008, 169, Pl. 20: 14. 164 Pieta 2010, 46, Sl. 16: 4. 164 Pieta 2010, 46, Fig. 16: 4. 165 Pieta 2010, 255, Sl. 113: 6. 165 Pieta 2010, 255, Fig. 113: 6. 166 Drnić 2015, 100, kat. jed. 29. 166 Drnić 2015, 100, cat. no. 29. 167 Lazar 1996, 281, T. 2: 6-7. 167 Lazar 1996, 281, Pl. 2: 6-7. 168 Stojić 2003, 47, sl. 168-177. 168 Stojić 2003, 47, Fig. 168-177. 169 Stojić 2001, 51-55. 169 Stojić 2001, 51-55. 170 Meduna 1961, 9, T. 7: 17; Čizmař 2002, 216, Sl. 19: 6. 170 Meduna 1961, 9, Pl. 7: 17; Čizmař 2002, 216, Fig. 19: 6. 171 Meduna 1961, 9, T. 7: 21; Čizmař 2002, 216, Sl. 19: 5. 171 Meduna 1961, 9, Pl. 7: 21; Čizmař 2002, 216, Fig. 19: 5. 172 Sokol 2001, 17, Sl. 1: 4. 172 Sokol 2001, 17, Fig. 1: 4. 173 Božič 1993, 139-141, sl. 2, sl. 5; 2001, 184-185, sl. 2: 2, sl. 5; Čizmař 2002, 216, Sl. 21. 173 Božič 1993, 139-141, Fig. 2, Fig. 5; 2001, 184-185, Fig. 2: 2, Fig. 5; Čizmař 2002, 216, Fig. 21. 91     Sl. 12. Elementi konjske opreme iz Siska (crtež: M. Galić; snimio: I. Krajcar) Fig. 12. Elements of horse-riding equipment from Sisak (drawing: M. Galić; photo: I. Krajcar) 92 Marko DizDar, ivan Drnić u kasni laten do u ranorimsko razdoblje.174 Opisana ostruga iz Siska oblikom odgovara kasnolatenskim oblicima, o čemu svjedoče i nalazi iz grobova u kojima se uvijek nalazi po jedna ostruga, primjerice grob 1 s pozicije Sotin–Zmajevac.175 Na osnovi oblika, ostruga iz Siska može se pripisati tipu 1 varijanti 1 koji je široko rasprostranjen tijekom kasnoga latena, posebno u jugoistočnom dijelu Karpatske kotline.176 Nalaz željezne ostruge u rijeci Kupi u Sisku, s obzirom na brojne usporedbe, može datirati u kasni laten (LT D), kada se istovremeno pojavljuje i veći broj predmeta konjske opreme, što ukazuje na istaknutu ulogu ratnika-konjanika u južnopanonskim zajednicama tijekom druge polovice 2. i u 1. st. pr. Kr. Kasnolatenskoj materijalnoj ostavštini iz Siska može se pripisati i brončana zakovica s niskom polukuglastom glavicom koja je podijeljenja na četiri polja, pri čemu su po dva nasuprotna ukrašena na isti način, žljebovima unutar kojih je bio crveni emajl (Sl. 12: 4). S donje strane nalazila se željezna zakovica oko čijega se korijena sačuvalo zadebljanje. Zakovica se, prema tipologiji V. Challet, može pripisati varijanti 1a, s glavicom podjeljenom na četiri ukrašena polja koja je datirana u LT D1 stupanj.177 Prema podjeli M. Schönfeldera sisački primjerak pripada tipu 2d,178 dok se prema posljednjoj tipološkoj podjeli J. Laubera može uvrstiti u tip 5, odnosno tip 2b s obzirom na presjek, koji je karakterističan za kasnolatensko razdoblje na prostoru srednje Europe.179 Primjerice, ukrašena brončana zakovica potječe iz Savinje u Celju,180 a u većem su broju poznate iz Manchinga gdje često imaju sačuvani trn, a također su datirane u kasni laten.181 Brojne usporedbe za zakovicu iz Siska zabilježene su i na opidumu Stradonice.182 Ove zakovice nalazimo na dijelovima konjske opreme i kola, ali i na predmetima ženske nošnje ili naoružanja. Primjerice, na kacigi tipa Novo mesto iz rijeke Save kod Donje Varoši nalaze se brojne zakovice s križnim udubljenjima,183 dok su na zatiljnom štitniku kacige iz Save kod Sesveta sačuvane zakovice koje imaju ukras poput zakovice iz Siska.184 Zaključak Osim opisanih slučajnih nalaza naoružanja, konjske opreme i dijelova nošnje, o važnosti sisačkog prostora u razdoblju mlađeg željeznog doba svjedoče i rezultati novih zaštitnih istraživanja koja su posljednjih godina provedena na položaju naselja smještenoga na lijevoj obali rijeke Kupe, kao i sustavna istraživanja koja su započela na Pogorelcu. Sve dosad prikupljene spoznaje upućuju na izniman karakter ovoga naselja smještenog na sjecištu važnih komunikacija koje su prolazile južnim dijelom Panonske nizine i vodile prema sjevernom Jadranu i zapadnom Balkanu. ond half of the 1st cent. BC and the middle of the 1st cent., that is between the Late La Tène and the Early Roman period.174 The described spur from Sisak has a shape resembling that of the Late La Tène, as attested to by finds from graves that always contain one spur, for example grave 1 from Sotin-Zmajevac.175 Based on its shape, the spur from Sisak can be ascribed to type 1, variant 1, that was widely distributed during the Late La Tène, especially in the southeastern part of the Carpathian basin.176 The find of an iron spur in the Kupa River in Sisak can, based on numerous analogies, be dated to the Late La Tène (LT D), contemporaneous with the appearance of an increasing number of horse-riding equipment, pointing to the important role of warriors-riders in the southern Pannonian communities during the second half of the 2nd and the 1st cent. BC. The Late La Tène material remains from Sisak also include a bronze rivet with a short semi-spherical head divided into four fields, whereby pairs of opposite ones are equally decorated, and gauges filled with red enamel (Fig. 12: 4). The underside of the find contained an iron rivet, preserved only in the thicker part around the root. The rivet can, according to V. Challet’s typology, be ascribed to variant 1a, dated to the LT D1 phase, with a head divided into four decorated fields.177 Based on M. Schönfelder’s division, the find from Sisak belongs to type 2d,178 and, based on the latest typological division by J. Lauber, can be ascribed to type 5, that is, type 2b, based on the cross-section that is characteristic of the Late La Tène period in central Europe.179 For example, a decorated bronze rivet was found at Savinja in Celje,180 and many are known from Manching, where they often have a preserved spine, and that were also dated to the Late La Tène.181 Numerous analogies for the rivet from Sisak were also recorded at the Stradonice oppidum.182 These rivets are found on parts of horse-riding equipment and wagons, but also on items of female attire or weapons. For example, the Novo Mesto type helmet found in the Sava River near Donja Varoš has many rivets with cross-like gauges,183 and the back part of the helmet discovered in the Sava River near Sesvete has rivets that are decorated in the same fashion as those from Sisak.184 Conclusion Apart from the described chance finds of weapons, horse-riding equipment and parts of attire, the importance of the Sisak territory during the Late Iron Age is attested to by the results of new rescue excavations that were conducted in the last few years 174 Radman-Livaja 2004, 102, 104, T. 55: 389. 174 Radman-Livaja 2004, 102, 104, Pl. 55: 389. 175 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 57, 65, T. III: 2; Božič 1984a, 138-139, sl. 3. 175 Majnarić-Pandžić 1972-1973, 57, 65, Pl. III: 2; Božič 1984a, 138-139, Fig. 3. 176 Filipović 2009, 178-179, sl. 8, Karta 1. 176 Filipović 2009, 178-179, Fig. 8, Map 1. 177 Challet 1992, 121, Sl. 76. 177 Challet 1992, 121, Fig. 76. 178 Schönfelder 2002, 216-218, Sl. 135 178 Schönfelder 2002, 216-218, Fig. 135 179 Lauber 2012, 736, Sl. 20: 527. 179 Lauber 2012, 736, Fig. 20: 527. 180 Lazar 1996, 281, T. 2: 9. 180 Lazar 1996, 281, Pl. 2: 9. 181 van Endert 1991, 102-103, T. 37: 611-613. 181 van Endert 1991, 102-103, Pl. 37: 611-613. 182 Píč 1903, T. IX: 14, 21. 182 Píč 1903, Pl. IX: 14, 21. 183 Mihaljević, Dizdar 2007, 122, 126, sl. 1-8. 183 Mihaljević, Dizdar 2007, 122, 126, Figs. 1-8. 184 Sokol 2001, 17, sl. 2. 184 Sokol 2001, 17, Fig. 2. 93     S obzirom na zapise u antičkim povijesnim vrelima, mlađeželjeznodobnim nalazima oduvijek se pridavala određena pozornost te ih se pokušavalo povezati sa zajednicama koje ti izvori spominju. Tako se za nalaze latenske kulture iz Siska pretpostavilo kako se mogu pripisati autohtonom panonskom stanovništvu,185 odnosno zajednici Segestana, bliskoj većoj zajednici Kolapijana koji su, uz opće prihvaćene latenske oblike nakita, nošnje i oružja, očuvali određene elemente vlastite autohtone materijalne kulture.186 To se prvenstveno odražava u produkciji keramičkoga posuđa među kojim prevladavaju oblici koji upućuju na ostavštinu lokalnog panonskog naslijeđa. Sve to potvrđuje složenost odnosa autohtonog panonskog stanovništva i pridošlih ‘nositelja’ latenske kulture kojima se pripisivalo keltsko porijeklo. Naime, u srednjoj je Posavini, kamo se može smjestiti i područje Siska, proces latenizacije trajao tijekom čitavoga mlađeg željeznog doba, dok do neke snažnije keltizacije, odnosno naseljavanja većih skupina keltskoga porijekla, vjerojatno nikada nije niti došlo. U svoju materijalnu kulturu stanovnici Segest(ik)e uključivali su pojedine tehnološki ili vizualno dojmljive predmete latenske kulture, poput nekih dijelova naoružanja, konjske opreme te predmeta koji su činili žensku nošnju i nakit. Ipak, ne može se u potpunosti isključiti mogućnost dolaska pridošlica u jedno tako važno naselje koje je predstavljalo istaknuti centar trgovine i proizvodnje u koji su se slijevala dobra iz susjednih, ali i udaljenih područja i preko kojega se odvijala dinamična razmjena ljudi, dobara i ideja. on the settlement situated on the left bank of the Kupa River, as well as the systematic excavations at Pogorelac. All of the insight gained points to the exceptional character of this settlement, situated on the intersection of important communication routes that passed through southern Pannonia and went towards the northern Adriatic and the western Balkans. Važno je istaknuti da su na prostoru Siska zabilježeni predmeti iz svih faza razvoja latenske kulture, pri čemu su oni kasnolatenski najbrojniji. Zanimljivo je da veći broj opisanih predmeta potječe iz vodenoga konteksta, odnosno iz rijeke Kupe te se na osnovi usporedbi, prije svega s nalazima iz rijeke Ljubljanice,187 barem za neke od njih može pretpostaviti da su u vodu dospjeli kao dio rituala. Ipak, pri ovakvim interpretacijama nužan je oprez jer je u sisačkom slučaju kod nalaza iz Kupe mogućnost slučajnog deponiranja predmeta u vodu znatno veća (budući da Kupa teče uz samo željeznodobno naselje) nego kod nalaza iz Ljubljanice, gdje su mjesta nalaza izrazito udaljena od naselja. Novija istraživanja pokazuju kako se, pored dominantnih keramičkih oblika, pojedini dijelovi nošnje i predmeti nakita, ali i novca mogu očekivati i unutar dobro datiranih naseobinskih slojeva i struktura, što će imati veliku važnost u budućim proučavanjima kronostratigrafskoga razvoja istaknutog mlađeželjeznodobnog naselja smještenoga na području današnjeg Siska.188 Considering the notes in Roman historical sources, Late Iron Age finds were always given certain attention and were connected to the communities mentioned in the sources. That is how it was assumed that the finds of the La Tène culture from Sisak could be attributed to the autochthonous Pannonian inhabitants,185 that is to the Segestan community that was close to the, larger, community of the Colapiani who, along with the generally accepted La Tène forms of jewelry, attire and weapons, preserved certain elements of their own autochthonous material culture.186 This was primarily reflected in the production of pottery, dominated by forms that reflect local Pannonian heritage. All of this attests to the complexity of the relations between the autochthonous Pannonian communities and the newcomers who ‘carried’ the La Tène culture and who were considered to be of Celtic origin. Namely, in the central Sava River valley, including Sisak, the process of attaining the La Tène culture lasted throughout the entire Late Iron Age, while a stronger Celtization, i.e. the settling of larger groups of Celtic origin, probably never even occurred. The inhabitants of Segest(ic)a included certain technologically or visually impressive elements of the La Tène culture, such as parts of weaponry, horse-riding equipment and objects that made up the female attire and jewelry, into their material legacy. However, the possibility that some newcomers arrived into such an important settlement, a notable trade and production center, cannot be excluded, as goods from the neighboring and more distant lands arrived to this place marked by a dynamic exchange of people, goods and ideas. Unatoč znatnom napretku u istraživanju ovoga naselja, socijalna struktura njegovih stanovnika u pojedinim fazama razvoja ostaje nam još prilično nepoznata, osim povijesnog podataka koji navodi Apijan o postojanju plemstva (prôteúontes) i naroda (demos),189 ali on se odnosi samo na završno razdoblje života željeznodobne zajednice u drugoj polovici 1. stoljeća pr. Kr. Također, ovaj podatak treba promatrati u kontekstu antičke historiogra- It is important to highlight that the territory of Sisak yielded finds from all phases of the La Tène culture, whereby Late La Tène ones are the most numerous. It is interesting that the largest number of the described finds were found in water context making comparisons possible with specific regard to finds from the Ljubljanica River,187 to assume that were discarded as part of a ritual. However, such interpretations require caution because, in the case of Sisak and the finds from the Kupa River, there is a larger possibility that the finds accidentally made their way into the water (seeing as the Kupa flows right along the Iron Age settlement) than in Ljubljanica where the finds were discovered far from the settlements. More recent excavations revealed that, apart from the dominant pottery forms, certain parts of attire and jewelry, as well as coins, can be expected within well-dated settlement layers and structures, a fact that will play a major part in the future research and the chronological and strati- 185 Majnarić-Pandžić 1970, 65. 185 Majnarić-Pandžić 1970, 65. 186 Šašel 1984; Božič 2001. 186 Šašel 1984; Božič 2001. 187 Gaspari 2002; Gaspari 2007. 187 Gaspari 2002; Gaspari 2007. 188 Primjerice, novac na položaju Frankopanska b.b. (Škrgulja 2018, u ovoj knjizi), šuplja čunjasta fibula i fibule tipa Beletov vrt, Gorica i Podzemelj na položaju Željeznički kolodvor (Jerončić, Paro, Kristović 2018, u ovoj knjizi) 189 Appian, Ill. 22. 94 Marko DizDar, ivan Drnić Sl. 13. Željezna ostruga iz Siska (?) (crtež: M. Galić) Fig. 13. Iron spur from Sisak (?) (drawing: M. Galić) graphic studies of the development of the important Late Iron Age settlement situated in today’s Sisak.188 fije, odnosno etnografije koja ima tendenciju stereotipiziranja i pojednostavljenje društvene stvarnosti. Stoga o položaju ratničke elite u segestanskoj zajednici možemo samo nagađati na osnovi paralela u susjednim mlađeželjeznodobnim zajednicama, primjerice onoj mokronoškoj gdje se ratnički status često iskazivao i u pogrebnom ritualu prilaganjem oružja u grobove. S druge strane, na japodskom prostoru s kojim je segestanska zajednica dijelila određene elemente materijalne kulture taj se običaj, i to u prilično reduciranom obliku, pojavljuje tek u 1. stoljeću prije Krista, vjerojatno kao posljedica utjecaja latenske kulture. Na području Siska dosad, nažalost, nisu pronađeni grobovi ili kultna mjesta, kakvi su poznati na susjednim područjima gdje je pronađena velika količina oružja i konjske opreme, iz čega bi bilo moguće detaljnije rekonstruirati naoružanje segestanske ratničke elite iz razdoblja mlađeg željeznog doba. Poznati primjerci naoružanja potječu iz rijeke Kupe ili im u potpunosti nedostaju precizniji podaci o kontekstu nalaza. Iz sporadičnih nalaza može se zaključiti kako su tipični latenski mačevi korišteni od stupnja LT C1, što potvrđuje nalaz dijela korica Lejarsove grupe 5, dok indirektnu potvrdu o korištenju mačeva i u mlađim stupnjevima LT C2 – LT D2 predstavljaju kopče pojasnih garnitura koje su služile za nošenje korica mača (Sl. 10). Nešto su brojniji vrhovi kopalja koji odražavaju sličnosti s primjercima zabilježenim u grobovima stupnjeva LT C2 – D2 s prostora mokronoške skupine te grupe Beograd u jugoistočnoj Panoniji. Među kasnolatenskom materijalnom ostavštinom brojni su noževi tipa Pritoka – Bela Cerkev, kao uostalom i kod susjednih japodskih i mokronoških zajednica, a nekoliko predmeta koji pripadaju konjskoj opremi predstavljaju tipične latenske izrađevine iz stupnja LT D1. Tada se znatno povećao broj tih predmeta u srednjoj Europi, što bi moglo upućivati na veću ulogu konjanika u društvenoj strukturi, kao i na veću ulogu konjice u ratovanju. Iz dostupnih nam arheoloških podataka, naoružanje segestanskih ratnika koji su se 35. godine pr. Kr., kako nam navode pisani izvori, suprotstavili nadirućim rimskim legijama činili su noževi zakrivljenog sječiva tipa Pritoka - Bela Cerkev, Despite the significant advances in the study of this settlement, the social structure of its inhabitants in certain phases remain pretty unclear despite the historical data listed by Appian about the existence of nobility (prôteúontes) and the commons (demos).189 However, he only refers to the final phases of life in the Iron Age community in the second half of the 1st cent. BC. Additionally, this data should be studied in the context of Roman historiography, in which ethnography has a tendency to stereotype and simplify social reality. Therefore, the position of the warrior elite in the Segestan community can only be speculated about based on parallels in the neighboring Late Iron Age communities, for example the Mokronog group where the warrior status was often emphasized in burial rituals by depositing weapons as grave goods. On the other hand, on the Iapodian territory, with which the Segestan community shared certain elements of material culture, this custom appeared in a pretty reduced form, only in the 1st cent. BC, probably as the result of influences from the La Tène culture. The territory of Sisak, unfortunately, did not yield any graves or ritual places that would allow for a more detailed reconstruction of the weaponry used by the Segestan warrior elite of the Late Iron Age, unlike the neighboring regions that yielded large amounts of weapons and horse-riding equipment. Known examples of weapons were retrieved from the Kupa River or lack precise data about the place of discovery. The sporadic finds lead to the conclusion that typical La Tène swords were used from the LT C1 phase, as suggested by the find of the scabbard ascribed to Lejar’s group 5, with indirect confirmations of swords use in the younger LT C2-LT D2 phases in the form of belts used to fasten scabbards (Fig. 10). Somewhat more numerous are finds of spearheads similar to those from graves of the LT C2-D2 phases from the territory of the Mokronog and Belgrade groups in southeastern Pannonia. The Late La Tène material remains include numerous knives of the Pritoka - Bela Cerkev type, also common in the neighboring Iapodian and Mokronog groups, and several finds that were parts of horse-riding equipment that can be seen as typical La Tène products of the LT D1 phase, a time when the number of such finds rose significantly in Central Europe, possibly pointing to an increasing role of cavalry in the social structure and war. The available archaeological data suggests that the weapons used by Segestan warriors, who, in 35 BC, as listed in the written sources, opposed the invading Roman legions, included knives with curved blades of the Pritoka - Bela Cerkev type, spears with long tips on narrow blades of rhombic 188 For example, the coins from the Frankopanska b.b. position (Škrgulja 2018, in this volume), a hollow boat-shaped fibula and fibulas of the Beletov vrt, Gorica and Podzemelj types from the Railway station position (Jerončić, Paro, Kristović 2018, in this volume) 189 Appian, Ill. 22. 95     koplja s dugim vrhovima uskog lista s rombičnim presjekom ili blago naglašenim središnjim rebrom, a možda i latenski mačevi oblika karakterističnog za LT D2 stupanj. Izvori koji opisuju tijek opsade, nažalost, ne sadrže detalje o ratničkoj opremi i naoružanju ratnika koji su sudjelovali u obrani Segest(ik)e. cross-sections or a slightly pronounced central rib, and possibly La Tène swords typical of the LT D2 phase. The sources that describethe siege, unfortunately, do not contain details on the military equipment and weapons used by the warriors who participated in the defense of Segest(ic)a. 96 Marko DizDar, ivan Drnić popis nalazišta (karta 1): list oF sites (map 1): 1. Nalazišta noževa Pritoka – Bela Cerkev 1. Finds of the Pritoka - Bela Cerkev type knives 1 Bela Cerkev–Vinji vrh (Stare 1973, 77, inv. br. 4584, 4586, 4587, T. 50: 7-8, T. 51: 9, T. 52: 2) 1. Bela Cerkev-Vinji vrh (Stare 1973, 77, inv. no. 4584, 4586, 4587, Pl. 50: 7-8, Pl. 51: 9, Pl. 52: 2) 2. Jezerine kod Pritoke, grob 99 (Radimský 1893, 242, sl. 49); grob 237 (Radimský 1893, 278-279, T. 2: 2, T. 12: 7, T. 20: 18; Radimský 1895, 116-117, sl. 274-276); grob 400 (Radimský 1893, 410-411, T. 2: 1-4, T. 3: 1; Radimský 1895, 156, sl. 468, 470-471) 2. Jezerine near Pritoka, grave 99 (Radimský 1893, 242, Fig. 49); grave 237 (Radimský 1893, 278-279, Pl. 2: 2, Pl. 12:7, Pl. 20: 18; Radimský 1895 116-117, Fig. 274-276); grave 400 (Radimský 1893, 410-411, Pl. 2: 1-4, Pl. 3:1; Radimský 1895, 156, Fig. 468, 470-471) 3. Kamenjača kod Breze (Božič 1984b, 82, sl. 23: 2) 3. Kamenjača near Breza (Božič 1984b, 82, Fig. 23: 2) 4. Kupinovo (Jovanović 1987, 835, sl. 42: 18; Drnić 2015b, 75, kat. br. 139, T. 32: 3) 4. Kupinovo (Jovanović 1987, 835, Fig. 42: 18; Drnić 2015b, 75, cat. no. 139, Pl. 32: 3) 5. Ljubljanica-Vrhnika, Bevke (Gaspari 2002, 290-291, T. 10: 4-6) 5. Ljubljanica-Vrhnika, Bevke (Gaspari 2002, 290-291, Pl. 10: 4-6) 6. Obrovac (Stipčević 1960, 88-90, sl. 1-2) 6. Obrovac (Stipčević 1960, 88-90, Figs. 1-2) 7. Osor (Blečić Kavur 2015, 229, sl. 88) 7. Osor (Blečić Kavur 2015, 229, Fig. 88) 8. Prozor (Drechsler-Bižić 1956, 47, T. 1: 3; Balen-Letunić 2006, 65, 69, T. 2: 2) 8. Prozor (Drechsler-Bižić 1956, 47, Pl. 1: 3; Balen-Letunić 2006, 65, 69, Pl. 2: 2) 9. Ribić, grob 12 (Ćurčić 1898, 631, sl. 4; Ćurčić 1900, 7, sl. 4; Marić 1968, T. 10: 13-16; T. 7: 57-58) 9. Ribić, grave 12 (Ćurčić 1898, 631, Fig. 4; Ćurčić 1900, 7, Fig. 4; Marić 1968, Pl. 10: 13-16; Pl. 7: 57-58) 10. Sisak (Burkowsky 2004, 25, 56, kat. br. 60-61; Burkowsky 2015, 16, kat. br. 6; Balen-Letunić 2006, 65, T. 1: 2; Mráv 2010, 214, kat. br. 6) 10. Sisak (Burkowsky 2004, 25, 56, cat. no. 60-61; Burkowsky 2015, 16, cat. no. 6; Balen-Letunić 2006, 65, Pl. 1: 2; Mráv 2010, 214, cat. no. 6) 11. Zagreb (Majnarić-Pandžić 1970, 87, T. 21: 3; Balen-Letunić 2006, 65, 69, T. 2: 1) 11. Zagreb (Majnarić-Pandžić 1970, 87, Pl. 21: 3; Balen-Letunić 2006, 65, 69, Pl. 2: 1) 12. nepoznato nalazište (Balen-Letunić 2006, 65, 69, T. 1: 1) 12. unknown site (Balen-Letunić 2006, 65, 69, Pl. 1: 1) 38. izvor Cetine, gomila 14/grob 41 (Marović 1959, 52, sl. 32: 1) 38. Cetina River spring, tumulus 14/grave 41 (Marović 1959, 52, Fig. 32: 1) 39. Botovo-Šoderica (Arheologija Torčeca 2016, 77, kat. br. 28) 39. Botovo-Šoderica (Arheologija Torčeca 2016, 77, cat. no. 28) 2. Noževi zakrivljenog sječiva manjih dimenzija 2. Finds of knives with a smaller curved blade 13. Jezerine, grob 288 (Radimský 1893, 379-380, T. 2: 3; Radimský 1895, 133, sl. 358); grob 400 (Radimský 1893, 410-411) 13. Jezerine, grave 288 (Radimský 1893, 379-380, Pl. 2: 3; Radimský 1895, 133, Fig. 358); grave 400 (Radimský 1893, 410-411) 14. Novo mesto-Okrajno glavarstvo (Božič 2008, 168, T. 20: 2) 14. Novo Mesto-Okrajno glavarstvo (Božič 2008, 168, Pl. 20: 2) 15. Prozor, grob 71 (Drechsler-Bižić 1972-1973, T. 34: 3) 15. Prozor, grave 71 (Drechsler-Bižić 1972-1973, Pl. 34: 3) 16. Ribić, grob 120 (Čurčić 1900, 640, sl. 19) 16. Ribić, grave 120 (Čurčić 1900, 640, Fig. 19) 17. Sisak (zbirka obitelji Radauš) 17. Sisak (the Radauš family collection) 97     3. Nalazišta noževa s trokutasto oblikovanim sječivom 3. Finds of knives with triangular blades 18. Donji Laminci (Truhelka 1901, 901, 27–28, T. 6: 1) 18. Donji Laminci (Truhelka 1901, 901, 27–28, Pl. 6: 1) 19. Ljubljanica (Gaspari 2002, 290, T. 10: 3; Gaspari 2007, 150, Fig. 2: 2; Gaspari 2009, 254, cat. no. 37b) 19. Ljubljanica (Gaspari 2002, 290, Pl. 10: 3; Gaspari 2007, 150, Fig. 2: 2; Gaspari 2009, 254, cat. no. 37b) 20. Golubić, grob 40 (Raunig 1968, 88, T. 3: 8) 20. Golubić, grave 40 (Raunig 1968, 88, Pl. 3: 8) 21. Oberlaiserberg (Karwowski 2016, 79-80, Fig. 8) 21. Oberlaiserberg (Karwowski 2016, 79-80, Fig. 8) 22. Nadleški hrib (Laharnar 2016, 87, Fig. 27: 24) 22. Nadleški hrib (Laharnar 2016, 87, Fig. 27: 24) 23. Paka (Dizdar, Potrebica 2014, 263, Fig. 4) 23. Paka (Dizdar, Potrebica 2014, 263, Fig. 4) 24. Pécs-Hőerőmű (Maráz 2008, Fig. 10: 1) 24. Pécs-Hőerőmű (Maráz 2008, Fig. 10: 1) 25. Prozor, grob 75 (Drechsler-Bižić 1972-1973, 41, T. 35: 1) 25. Prozor, grave 75 (Drechsler-Bižić 1972-1973, 41, Pl. 35: 1) 26. Podzemelj (Dular 1978, T. 22: 1; Božič 2001, 187, Fig. 17: 1). 26. Podzemelj (Dular 1978, Pl. 22: 1; Božič 2001, 187, Fig. 17: 1). 27. Ribić, grob 17 (Čurčić 1900, 632, sl. 6), grob 78 (Čurčić 1900, 638, sl. 14) 27. Ribić, grave 17 (Čurčić 1900, 632, Fig. 6), grave 78 (Čurčić 1900, 638, Fig. 14) 28. Sotin, grob 3 (Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, T. 4: 2; Božič 1981, T. 9: 8) 28. Sotin, grave 3 (Majnarić-Pandžić1972-1973, 58, Pl. 4: 2; Božič 1981, Pl. 9: 8) 4. Sice i lokalne jugoistočnopanonske izvedenice 4. Sicae and local southern Pannonian derivatives 29. Beograd-Karaburma, grob 112 (Todorović 1972, 35, T. 34: 6) 29. Beograd - Karaburma, grave 112 (Todorović 1972, 35, Pl. 34: 6) 30. Dalj (Majnarić-Pandžić 1970, 89, T. XXIV: 10) 30. Dalj (Majnarić-Pandžić 1970, 89, Pl. XXIV: 10) 31. Hrtkovci (Dautova Ruševljan, Vujović 2006, 89, sl. 53, kat. br. 60) 31. Hrtkovci (Dautova Ruševljan, Vujović 2006, 89, Fig. 53, cat. no. 60) 32. Mala Vrbica-Ajmana (Stalio 1986, 33, Fig. 42) 32. Mala Vrbica-Ajmana (Stalio 1986, 33, Fig. 42) 33. Kupinovo (Majnarić-Pandžić 1970, 85, T. XVI: 5-8; Drnić 2015b, 150, T. 32: 4, T. 33: 1) 33. Kupinovo (Majnarić-Pandžić 1970, 85, Pl. XVI: 5-8; Drnić 2015b, 150, Pl. 32: 4, Pl. 33: 1) 34. Sotin-Zmajevac, grob 3 (Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, T. 4: 4; Božič 1981, T. 9: 9) 34. Sotin-Zmajevac, grave 3 (Majnarić-Pandžić 1972-1973, 58, Pl. 4: 4; Božič 1981, Pl. 9: 9) 35. Vasiljevac na planini Rtanj (Milojević, Milanović 2015, 40, T. 1: 11, sl. 2) 35. Vasiljevac at the Rtanj mountain (Milojević, Milanović 2015, 40, Pl. 1: 11, Fig. 2) 36. Veliki Vetren (Stojić 2003, 92, kat. br. 311) 36. Veliki Vetren (Stojić 2003, 92, cat. no. 311) 37. Zemun (Majnarić-Pandžić 1970, 98, T. 46: 6; Drnić 2015b, 73) 37. Zemun (Majnarić-Pandžić 1970, 98, Pl. 46: 6; Drnić 2015b, 73) 98 Marko DizDar, ivan Drnić katalog catalogue 1. Korice mača (AMZ, P-15759) (Sl. 1) 1. Sword scabbards (AMZ, P-15759) (Fig. 1) Opis: Vrh korica mača s okovom u obliku slova V. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 13, 5 cm; šir. 3 cm Objava: Majnarić-Pandžić 1970, T. 56: 7. Kontekst: Sisak-Pogorelac, slučajni nalaz (?) Description: The tip of a sword scabbard with a V-shaped hoop. Material: iron Dimensions: l. 13.5 cm; w. 0.7 cm Bibliography: Majnarić-Pandžić 1970, Pl. 56: 7. Context: Sisak-Pogorelac, stray find 2. Nož (AMZ, A-2253) (Sl. 2: 1) 2. Knife (AMZ, A-2253) (Fig. 2: 1) Opis: Masivni nož trokutastog sječiva i blago povijene drške pravokutnog presjeka koja završava ovalnim obručem. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 44,5 cm; šir. sječiva 6,8 cm. Objava: Drnić 2015a, 96. kat. br. 9. Kontekst: Sisak-Kupa, slučajni nalaz Description: A massive knife with a triangular blade and a slightly bent handle of rectangular cross-section that ends in an oval hoop. Material: iron Dimensions: l. 44.5 cm; blade w. 6.8 cm Bibliography: Drnić 2015a, 96, cat. no. 9. Context: Sisak-Pogorelac, stray find 3. Nož (GMS, AZN 3136) (Sl. 2: 2) 3. Knife (GMS, AZN 3136) (Fig. 2: 2) Opis: Nož inačice Brežice 6 tipa Dürrnberg trokutasto oblikovanog sječiva ravnog hrpta koji prelazi u povijenu dršku s kuglicom na završetku. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 25 cm; šir. sječiva 3,7 cm Objava: Burkowsky 2004, 57, kat. br 63; Burkowsky 2015, 95, kat. br. 8. Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: A knife of the Brežice 6 variant of the Dürnberg type with a triangular blade with a straight upper part that curves towards the handle that has a sphere at the end. Material: iron Dimensions: l. 25 cm; blade w. 3.7 cm Bibliography: Burkowsky 2004, 57, cat. no. 63; Burkowsky 2015, 95, cat. no. 8. Context: Sisak-Kupa River, stray find 4. Nož (GMS, 510:SIK 3158) (Sl. 3: 1) 4. Knife (GMS, 510:SIK 3158) (Fig. 3: 1) Opis: Dugi nož tipa Pritoka - Bela Cerkev zakrivljenog sječiva na kojemu se uz hrbat nalaze žlijebovi. Na prijelazu sječiva u široku pločastu dršku s tri rupe za zakovice nalazi se željezni graničnik, a na završetku ovalna pločica. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 52 cm; šir. sječiva 4 cm Objava: Burkowsky 2004, kat. br. 60; Burkowsky 2015, kat. br. 6. Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz 5. Nož (GMS, AZP 160) (Sl. 3: 2) Opis: Dugi nož tipa Pritoka - Bela Cerkev zakrivljenog sječiva na kojemu se uz hrbat nalaze žlijebovi. Na prijelazu sječiva u široku pločastu dršku s tri rupe za zakovice nedostaje graničnik, a na završetku se nalazi ovalna pločica. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 50 cm; šir. sječiva 3,5 cm Objava: Burkowsky 2004, kat. br. 61; Burkowsky 2015, kat. br. 6. Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: A long knife of the Pritoka - Bela Cerkev type with a curved blade and gauges along the upper part. There is a cross hilt at the transition between the blade and the wide plate-like handle that has three holes for rivets, and an oval plate at the end. Material: iron Dimensions: l. 52 cm; blade w. 4 cm Bibliography: Burkowsky 2004, 57, cat. no. 63; Burkowsky 2015, 95, cat. no. 8. Context: Sisak-Kupa River, stray find 5. Knife (GMS, AZP 160) (Fig. 3: 2) Description: A long knife of the Pritoka - Bela Cerkev type with a curved blade and gauges along the upper part. The cross hilt is missing at transition between the blade and the wide plate-like handle that has three holes for rivets. There is an oval plate at the end of the handle. Material: iron Dimensions: l. 50 cm; blade w. 3.5 cm Bibliography: Burkowsky 2004, cat. no. 61; Burkowsky 2015, cat. no. 6. Context: Sisak-Kupa River, stray find 99     6. Nož (AMZ, P-15765) (Sl. 3: 3) 6. Knife (AMZ, P-15765) (Sl. 3: 3) Opis: Dugi nož tipa Pritoka - Bela Cerkev zakrivljenog sječiva na kojemu se uz hrbat nalaze žlijebovi. Na prijelazu sječiva u široku pločastu dršku s tri rupe za zakovice nedostaje graničnik, a na završetku se nalazi ovalna pločica. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 43 cm; šir. sječiva 3, 5 cm Objava: Balen- Letunić 2006. Kontekst: Sisak, slučajni nalaz Description: A long knife of the Pritoka - Bela Cerkev type with a curved blade and gauges along the upper part. The cross hilt is missing at transition between the blade and the wide plate-like handle that has three holes for rivets. There is an oval plate at the end of the handle. Material: iron Dimensions: l. 43 cm; blade w. 3.5 cm Bibliography: Balen-Letunić 2006, Pl. 1: 2. Context: Sisak-Kupa River, stray find 7. Nož (MNM, RR 62.11.1) (Sl. 3: 4) 7. Knife (MNM, RR 62.11.1) (Fig. 3: 4) Opis: Dugi nož tipa Pritoka - Bela Cerkev zakrivljenog sječiva. Na prijelazu sječiva u dršku nedostaje graničnik, a zbog recentne drvena obloge nije moguće utvrditi točan izgled drške. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 43 cm; šir. sječiva 3,1 cm Objava: Mráv 2010, 214, kat. br. 6. Kontekst: Sisak, slučajni nalaz Description: A long knife of the Pritoka - Bela Cerkev type with a curved blade. The cross hilt is missing at the transition between the blade and the handle. It is impossible to determine the shape of the handle due to the recent wooden plates. Material: iron Dimensions: l. 43 cm; blade w. 3.1 cm Bibliography: Mráv 2010, 214, cat. no. 6. Context: Sisak, stray find 8. Nož (AMZ) (Sl. 3: 5) Opis: Nož zakrivljenog sječiva i trakaste drške na kojoj su sačuvane dvije zakovice. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 30,5 cm; šir. sječiva 3,6 cm Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak (?), Zbirka Radauš 8. Knife (AMZ) (Fig. 3: 5) Description: A knife with a curved blade and a ribbon-like handle with two preserved rivets. Material: iron Dimensions: l. 30.5 cm; blade w. 3.6 cm Bibliography: unpublished Context: Sisak, Radauš family collection 9. Nož (GMS, AZN 176) (Sl. 4: 1) Opis: Nož zakrivljenog sječiva proširenog u središnjem dijelu na kojemu se uz hrbat nalaze žlijebovi. Na trakastoj drški nalazi se pet perforacija za zakovice od kojih su tri sačuvane. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 38 cm; šir. sječiva 3,7 cm Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak–rijeka Kupa, slučajni nalaz 9. Knife (CMS, AZN 176) (Fig. 4: 1) Description: A knife with a blade that curves at the middle part that also has gauges along the upper side. The ribbon-like handle has five perforations for rivets. Three rivets are preserved. Material: iron Dimensions: l. 38 cm; blade w. 3.7 cm Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 10. Nož (AMZ, P-5097) (Sl. 4: 2) Opis: Nož s konkavno oblikovanim hrptom ispod kojeg se nalazi široki žlijeb i ovalnom oštricom te trakasto oblikovanim jezičkom na kojem su sačuvane tri zakovice za pričvršćivanje drške. Na prijelazu sječiva i drške na obje strane se nalazi graničnik. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 39; šir. sječiva 3,4 cm Objava: Majnarić-Pandžić 1970, T. 36: 8. Kontekst: Sotin, slučajni nalaz 100 10. Knife (AMZ, P-5097) (Sl. 4: 2) Description: Nož s konkavno oblikovanim hrptom ispod kojeg se nalazi široki žlijeb i ovalnom oštricom te trakasto oblikovanim jezičkom na kojem su sačuvane tri zakovice za pričvršćivanje drške. Na prijelazu sječiva i drške na obje strane se nalazi graničnik. Material: iron Dimensions: l. 39 cm; blade w. 3.4 cm Bibliography: Majnarić-Pandžić 1970, Pl. 36: 8. Context: Sotin, stray find Marko DizDar, ivan Drnić 11. Vrh koplja (AMZ, A-2291) (Sl. 7: 1) 11. Spearhead (AMZ, A-2291) (Fig. 7: 1) Opis: Dugi vrh koplja s raskovanim, u donjem dijelu oštećenim listom i središnjim rebrom rombičnog presjeka. Na kraćem nasadniku se nalazi jedna perforacija u kojoj je sačuvana zakovica s polukuglastom glavicom. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 51,8 cm; šir. lista 7,2 cm; duž. nasadnika 9,8 cm. Objava: Drnić 2015a, Fig. 6: 5. Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz. Description: A long spearhead with a forged sheet and a central rib of rhombical cross-section. The lower part of the sheet is damaged. The shorter mount has one perforation with a preserved rivet that has a semispherical head. Material: iron Dimensions: l. 51.8 cm; blade w. 7.2 cm; socket l. 9.8 cm. Bibliography: Drnić 2015a, Fig. 6: 5. Context: Sisak-River Kupa, stray find 12. Vrh koplja (AMZ, A-2269) (Sl. 7: 2) 12. Spearhead (AMZ, A-2269) (Fig. 7: 2) Opis: Dugi vrh koplja s raskovanim, oštećenim listom s blago naglašenim središnjim rebrom rombičnog presjeka. U oštećenom nasadniku su vidljivi ostatci drvene drške. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 44,8 cm; šir. lista 5 cm; duž. nasadnika 13,6 cm. Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: A long spearhead with a forged sheet and a central rib of rhombical cross-section. The lower part of the sheet is damaged. The shorter mount has one perforation with a preserved rivet that has a semispherical head. Material: iron Dimensions: l. 51,8 cm; blade w. 7,2 cm; socket l. 9,8 cm. Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 13. Vrh koplja (AMZ, A-2266) (Sl. 7: 3) 13. Spearhead (AMZ, A-2266) (Fig. 7: 3) Opis: Vrh koplja s raskovanim, oštećenim listom s blago naglašenim središnjim rebrom rombičnog presjeka. Nasadnik nedostaje. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 35,7 cm; šir. lista 4,8 cm. Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: A spearhead with a damaged forged sheet with a slightly accentuated central rib of rhombical cross-section. The mount is missing. Material: iron Dimensions: l. 35.7 cm; blade w. 4.8 cm Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 14. Vrh koplja (AMZ, P-21550) (Sl. 8: 1) Opis: Dugi vrh koplja s listom rombičnog presjeka koje prelazi u kraći nasadnik. Vrh lista nedostaje, a na prijelazu lista u nasadnike se nalazi žig u obliku tri okomito položene točke. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 57 cm; šir. lista 5,9 cm; duž. nasadnika 14,2 cm Objava: Drnić 2015a, Fig. 6: 5. Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz 15. Vrh koplja (GMS, AZN 105) (Sl. 8: 2) Opis: Vrh koplja trakastog presjeka lista raskovanih stranica. Oštećeni nasadnik je fasetiran Materijal: željezo Dimenzije: duž. 25,5 cm; šir. lista 4,5 cm. Objava: Burkowsky 2004, kat. br. 57 Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz 16. Vrh koplja (AMZ, A-2270) (Sl. 9: 1) 14. Spearhead (AMZ, P-21550) (Fig. 8: 1) Description: A long spearhead with a sheet of rhombical crosssection and a shorter mount. The tip of the sheet is missing. The transition between the mount and the sheet has a stamp in the form of three perpendicularly positioned dots. Material: iron Dimensions: l. 57 cm; blade w. 5.9 cm; socket l. 9.8 cm. Bibliography: Drnić 2015a, Fig. 6: 5. Context: Sisak-River Kupa, stray find 15. Spearhead (CMS, AZN 105) (Fig. 8: 2) Description: A spearhead of ribbon-like cross-section and a forged sheet. The damaged mount is facetted. Material: iron Dimensions: l. 25.5 cm; blade w. 4.5 cm. Bibliography: Burkowsky 2004, cat. no. 57. Context: Sisak-River Kupa, stray find Opis: Dugi vrh koplja uskog lista rombičnog presjeka. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 47,8 cm; šir. lista 4 cm. Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz 101     17. Vrh koplja (AMZ, A-2268) (Sl. 9: 2) 16. Spearhead (AMZ, A-2270) (Fig. 9: 1) Opis: Vrh koplja s listom rombičnog presjeka kojemu nedostaje gornji dio i dugačkim nasadnikom. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 24,7 cm; šir. lista 4,2 cm. Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak, slučajni nalaz Description: A long spearhead with a narrow sheet of rhombical cross-section. Material: iron Dimensions: l. 47.8 cm; blade w. 4 cm. Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 18. Vrh koplja (GMS, 510: SIK 29777) (Sl. 9: 3) 17. Spearhead (AMZ, A-2268) (Fig. 9: 2) Opis: Dugi vrh koplja uskog lista rombičnog presjeka raskovanih stranica. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 61 cm; šir. lista 4,1 cm. Objava: Burkowsky 2015, kat. br. 1 Kontekst: Sisak-Pogorelac, slučajni nalaz Description: A spearhead with a sheet of rhombical cross-section and a long mount. The upper part is missing. Material: iron Dimensions: l. 24.7 cm; blade w. 4.2 cm. Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 19. Vrh koplja (GMS) (Sl. 9: 3) 18. Spearhead (CMS, 510: SIK 29777) (Fig. 9: 3) Opis: Vrh koplja uskog lista rombičnog presjeka kojemu nedostaje vrh i kratkog nasadnika. Materijal: željezo Dimenzije: duž. 25,2 cm; šir. lista 3,9 cm. Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: A long spearhead with a narrow sheet of rhombical cross-section and forged sides. Material: iron Dimensions: l. 25.2 cm; blade w. 3.9 cm. Bibliography: Burkowsky 2015, cat. no. 1 Context: Sisak-River Kupa, stray find 20. Pojasna kopča (AMZ, P-20642) (Sl. 10: 1) 19. Spearhead (CMS) (Fig. 9: 4) Opis: Pojasna kopča s obručem trokutastog presjeka na kojega se nastavlja ovalno oblikovani nastavak ukrašen dvjema koncentričnim kružnicama koji završava trokutastim proširenjem i kukicom za zakapčanje sa stiliziranim prikazom ljudske glave. Materijal: bakrena slitina Dimenzije: duž. 5,1 cm; šir. 3 cm. Objava: neobjavljena. Kontekst: Sisak, slučajni nalaz Description: A spearhead with a short mount and a sheet that has a rhombical cross-section and is missing the tip. Material: iron Dimensions: l. 25.2 cm; blade w. 3.9 cm. Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 20. Belt buckle (AMZ, P-18925) (Fig. 10: 1) 21. Pojasna kopča (AMZ, P-18925) (Sl. 10: 2) Opis: Pojasna kopča s obručem ovalnog presjeka i rebrom na gornjoj strani. Nastavak je oblikovan s dvije srcoliko oblikovane perforacije te trnom za zakapčanje koji završava kuglastim zadebljanjem. Materijal: bakrena slitina Dimenzije: duž. 4,6 cm; šir. 2,9 cm. Objava: Majnarić-Pandžić 1970, T. 30: 3. Kontekst: Sisak, slučajni nalaz Description: A belt buckle with hoops that have a triangular cross-section. The rest of it is oval and is decorated with two concentric circles that end in a triangular expansion and a hook for fastening that is shaped as a stylized human head. Material: copper alloy Dimensions: l. 5.1 cm; w. 3 cm. Bibliography: unpublished Context: Sisak, stray find 21. Belt buckle (AMZ, P-18925) (Fig. 10: 2) Description: A belt buckle with a hoop that has an oval cross-section and a rib on the upper side. The rest of it is composed of two heart-shaped perforations and a tang for fastening that has a thicker spherical end. Material: copper alloy Dimensions: l. 4.6 cm; w. 2.9 cm. Bibliography: Majnarić-Pandžić 1970, Pl. 30: 3. Context: Sisak, stray find 102 Marko DizDar, ivan Drnić 22. Pojasna kopča (AMZ, P-18923) (Sl. 11: 1) 22. Belt buckle (AMZ, P-18923) (Fig. 11: 1) Opis: Pojasna kopča s pravokutnom ušicom za pričvršćivanje organskog dijela pojasa na koju se izravno nastavlja palmetasto oblikovani dio na čijem se stražnjem dijelu nalazi kukica za zakapčanje pojasa. Materijal: bakrena slitina Dimenzije: duž. 6,7 cm. Objava: Majnarić-Pandžić 1970, 65, T. 30: 7; Božič 1998, 149, Fig. 13: 2. Kontekst: Sisak, slučajni nalaz Description: A belt buckle with a rectangular loop for fastening the organic part of the belt that is connected to a palmetteshaped part with a hook for fastening at the back. Material: copper alloy Dimensions: l. 6.7 cm; w. 1.8 cm. Bibliography: Majnarić-Pandžić 1970, 65, T. 30: 7; Božič 1998, 149, Fig. 13: 2. Context: Sisak, stray find 23. Belt buckle (AMZ, P-18923) (Fig. 11: 2) 23. Pojasna kopča (AMZ, P-18924) (Sl. 11: 2) Opis: Pojasna kopča s pravokutnom ušicom za pričvršćivanje organskog dijela pojasa na koju se nastavlja zvonoliko proširenje koje prelazi u masivniju palmetu na čijem se stražnjem dijelu nalazi kukica za zakapčanje pojasa. Materijal: bakrena slitina Dimenzije: duž. 6,1 cm. Objava: Majnarić-Pandžić 1970, 65, T. 30: 8; Gleser 2004, Abb. 3: 2. Kontekst: Sisak, slučajni nalaz Description: A belt buckle with a rectangular loop for fastening the organic part of the belt, which spreads into a bell-like extension that turns into a palmette. The palmette has a hook for fastening at the back. Material: copper alloy Dimensions: l. 6.1 cm; w. 2.1 cm. Bibliography: Majnarić-Pandžić 1970, 65, T. 30: 8; Gleser 2004, Abb. 3: 2. Context: Sisak, stray find 24. Kopča (AMZ, P-17186) (Sl. 12: 1) 24. Buckle (AMZ, P-17186) (Fig. 12: 1) Opis: Kopča konjske opreme s pravokutnim okvirom i zoomorfno oblikovanim trnom. Materijal: bakrena slitina Dimenzije: duž. 4,8 cm; šir. 4,1 cm Objava: Balen, Drnić, Mihelić 2012, kat. br. 16; Drnić 2015a, kat. br. 10. Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: Horse-riding equipment – buckle with a rectangular frame and a zoomorphic tang. Material: copper alloy Dimensions: l. 4.8 cm; w. 4.1 cm. Bibliography: Balen, Drnić, Mihelić 2012, cat. no. 16; Drnić 2015a, cat. no. 10. Context: Sisak, stray find 25. Razvodnik (AMZ, A-6023) (Sl. 12: 2) 25. Separator (AMZ, A-6099) (Fig. 12: 3) Opis: Razvodnik konjske opreme sastavljen od tri obruča. Materijal: bakrena slitina Dimenzije: pr. 3,9 cm Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: Horse-riding equipment – separator composed of three hoops (threefoil-shaped). Material: copper alloy Dimensions: dia. 3.9 cm. Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 26. Dugme (AMZ, A-6099) (Sl. 12: 3) 26. Button (AMZ, A-6099) (Fig. 12: 3) Opis: Dugme konjske opreme s motivom triskela na prednjoj i ušicom na stražnjoj strani. Materijal: bakrena slitina Dimenzije: pr. 1,9 cm Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: Horse-riding equipment – button with a triskelion on the front side and a loop on the back. Material: copper alloy Dimensions: dia. 1.9 cm. Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 103     27. Zakovica (AMZ, A-5989) (Sl. 12: 4) 27. Rivet (AMZ, A-5989) (Fig. 12: 4) Opis: Zakovica s polukuglastom glavicom koja je ukrašena žlijebovima izvedenim u obliku borove grančice i mreže. Žlijebovi su bili ukrašeni crvenim emajlom. S donje strane nalazila se željezna zakovica. Materijal: bakrena slitina, emajl Dimenzije: pr. 1,2 cm Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: A rivet with a semicircular head decorated with gauges in the shape of a pine branch and a net. The gauges contained red enamel. There was an iron rivet on the bottom. Material: copper alloy, enamel Dimensions: dia. 1.2 cm. Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 28. Button (AMZ) (Fig. 12: 5) 28. Dugme (AMZ) (Sl. 12: 5) Opis: Dugme konjske opreme s bradavicom na prednjoj i dvije ušice na stražnjoj strani. Materijal: bakrena slitina Dimenzije: pr. 2,9 cm Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: Horse-riding equipment – button with a protrusion on the front side and two loops on the back. Material: copper alloy Dimensions: dia. 2.9 cm. Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 29. Button (AMZ, A-6099) (Fig. 12: 6) 29. Dugme (AMZ, A-6099) (Sl. 12: 6) Opis: Dugme konjske opreme s glatkom prednjom stranom i ušicom na stražnjoj strani. Materijal: bakrena slitina Dimenzije: pr. 1,9 cm Objava: neobjavljeno Kontekst: Sisak-rijeka Kupa, slučajni nalaz Description: Horse-riding equipment – button with a smooth front side and a loop on the back. Material: copper alloy Dimensions: dia. 1.9 cm. Bibliography: unpublished Context: Sisak-River Kupa, stray find 30. Button (AMZ, A-17431) (Sl. 13) 30. Ostruga (AMZ, A-17431) (Sl. 13) Opis: Ostruga s polukružnim lukom poluovalnoga presjeka, kratkim trnom i dugmadi okrugloga oblika. Materijal: željezo Dimenzije: šir. 9,9 cm Objava: Radman-Livaja 2004, 102, 104, T. 55: 389. Kontekst: Sisak (?), slučajni nalaz 104 Description: Horse-riding equipment – button with a smooth front side and a loop on the back. Material: iron Dimensions: w. 9.9 cm. Bibliography: Radman-Livaja 2004, 102, 104, Pl. 55: 389. Context: Sisak (?), stray find Marko DizDar, ivan Drnić bibliograFija bibliography Allerbauer, Jedlicka 2000 – S. Allerbauer, F. Jedlicka, KG Jedenspeigen, Fundberichte aus Österreich 39, 2000, 617–618. Budinský-Krička, Schmiedlová 1990 – V. Budinský-Krička, M. Schmiedlová, A late 1st cent. B.C. - 2nd cent. A.D. cemetery at Zemplin, Slovenská Archeológia 38/2, 1990, 245–354. Arheologija Torčeca – Arheologija Torčeca. Izbor iz Arheološke zbirke obitelji Zvijerac, Muzej grada Koprivnice, 2016. Balen-Letunić 2006 – D. Balen-Letunić, Kasnolatenski noževi tipa Pritoka - Bela Cerkev / Late La Tene Knives of the Pritoka - Bela Cerkev Type, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 99, 2006, 63–70. Burkowsky 2001 – Z. Burkowsky, Keltske brončane narukvice i nanogvice sisačkog muzeja, Godišnjak Gradskog muzeja Sisak 2, 2001, 7–12. Burkowsky 2004 – Z. Burkowsky, Željezno doba u Sisku i Moslavini, Gradski muzej Sisak, 2004. Balen, Drnić, Mihelić 2012 – J. Balen, I. Drnić, S. Mihelić, Pretpovijest, in Vukelić, V., Radman-Livaja, I. (eds.), Thesaurus Colapis Fluminis. Blago rijeke Kupe, Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu, 2012. Burkowsky 2015 – Z. Burkowsky, Nošnja i naoružanje stanovnika Segestike / Weapons and attire of the Segestani, in Škrgulja, R., Tomaš Barišić, T. (eds.), 35. pr. Kr., Gradski muzej Sisak, 2015, 15–20. Basler 1972 – Đ. Basler, Nekropola u Velim Ledinama u Gostilju (Donja Zeta), Glasnik Zemaljskog Muzeja u Sarajevu 24, 1972, 5–107. Challet 1992 – V. Challet, Les Celtes et l’émail, Documents Préhistoriques 3, Paris, Comité des travaux historiques et scientifiques, 1992. Bataille 2001 – G. Bataille, Les agrafes de ceinturon du sanctuaire de la Villeneuve-au-Chatelot (Aube), Archäologisches Korrespondenzblatt 31/3, 2001, 443–460. Čambal 2004 – R. Čambal, Bratislavský hradný vrch - Akropola neskorolaténskeho oppida, Zborník Slovenského Národného Múzea, Archeológia, Supplementum 1, Bratislava, 2014. Bieger 2003 – A. Bieger, Kugelfibeln, Eine typologisch-chronologische Untersuchung zu den Varianten F, N und O von Beltz, UPA Band 98, Verlag Dr. Rudolf Habelt GmbH, 2003. Bishop, Coulston 2006 – M. C. Bishop, J. C. N. Coulston, Roman Military Equipment, Oxbow Books, 2006. Blečić Kavur 2015 – M. Blečić Kavur, Povezanost Perspektive. Osor u kulturnim kontaktima mlađeg željeznog doba / A coherence of perspective. Osor in cultural contacts during the Late Iron Age, Lošinjski muzej, 2015. Bockius 1991 – R. Bockius, Fremdimpulse am Ende der Latènezeit im Rhein-Main-Moselgebiet, in Haffner, A., Miron, A. (eds.), Studien zur Eisenzeit im Hunsrück-Nahe-Raum, Symposium Birkenfeld 1987, Trier Zeitschrif Supplement 13, 281–294. Böhme-Schönberger 1998 – A. Böhme-Schönberger, Das Grab eines vornehmen Kriegers der Spätlatènezeit aus Badenheim, Germania 76/1, 1998, 217–256. Bónis 1969 – É. B. Bónis, Die spätkeltische Siedlung Gellerthegy-Taban in Budapest, Archaeologica Hungarica XLVII, Akadémiai Kiadó, 1969. Božič 1981 – D. Božič, Relativna kronologija mlajše železne dobi v jugoslovenskem Podonavju, Arheološki vestnik 32, 315–336. Božič 1984a – D. Božič, O starosti konjeniškega groba št. 16 z latenskega grobišča na beograjski Karaburmi / About the dating of the horseman’s grave 16 from Karaburma in Belgrade, in Guštin M., Pauli, L. (eds.), Keltski voz, Posavski muzej Brežice 6, 1984, 133–139. Božič 1984b – D. Božič, Naoružanje ratnika mlađeg željeznog doba, in Božič, D., Bakarić, L. (eds.), Keltoi. Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Narodni muzej v Ljubljani, 1984, 77–82. Božič 1987 – D. Božič, Keltska kultura u Jugoslaviji. Zapadna grupa, in Benac, A., Gabrovec, S. (eds.), Praistorija jugoslavenskih zemalja 5, Željezno doba, Centar za balkanološka ispitivanja ANU BiH, 1987, 855–897. Božič 1993 – D. Božič, Slovenija in srednja Evropa v poznolatenskem obdobju / Slowenien und Mitteleuropa in der Spatlatenezeit, Arheološki vestnik 44, 1993, 137–152. Božič 1998 – D. Božič, Neues über die Kontakte längs der Bernsteinstraße während der Spätlatènezeit / O stikih vzdolž jantarske ceste v poznolatenskem obdobju, Arheološki vestnik 49, 1998, 141–156. Božič 1999 – D. Božič, Die Erforschung der Latènezeit in Slowenien seit Jahr 1964 / Raziskovanje latenske dobe na Slovenskem po letu 1964, Arheološki vestnik 50, 1999, 189–213. Božič 2001 – D. Božič, Ljudje ob Krki in Kolpi v latenski dobi / Zur latènezeitlichen, Bevölkerung an Krka und Kolpa, Arheološki vestnik 52, 2001, 181–198. Božič 2008 – D. Božič, Poznolatensko-rimsko grobišče v Novem mestu. Ljubljanska cesta in Okrajno glavarstvo, Katalogi in Monografije 39, Narodni muzej Slovenije, 2008. Božič 2011 – D. Božič, Prazgodovinske najdbe s Tonovcovega gradu in železnodobna kultna mesta v Posočju / Prehistoric finds from Tonovcov grad and Iron Age cult places in the Posočje area, in Modrijan, Z., Milavec, T., Poznoantična utrjena naselbina Tonovcov grad pri Kobaridu. Najdbe / Late Antique fortified settlement Tonovcov grad near Kobarid. Finds, Opera Instituti Archaeologici Sloveniae 24, Inštitut za arheologijo, ZRC SAZU, Založba ZRC, 2011, 239–277. Breščak 2015 – D. Breščak, Graves with Weapons from Verdun near Stopiče, in Istenič, J., Laharnar B., Horvat, J. (eds.), Evidence of the Roman Army in Slovenia, Katalogi in monografije 41, Narodni muzej Slovenije, 2015, 75–123. Černe, Črešnar 2014 – M. Černe, M. Črešnar, Zaščitno arheološko izkopavanje na najdišču Dostopna cesta do HESS (Brežice – Sejmišče), Arheologija v letu 2014, Strokovno srečanje SAD-a, 2014, 9. Čizmař 2002 – M. Čizmař, Laténský depot ze Ptení k poznání kontaktů našeho území s jihem, Památky Archeologické 93/2, 2002, 194–225. Čurčić 1898 – V. Čurčić, Ravna grobišta Japoda u Ribiću kod Bihaća, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 10, 1898, 627–656. Čurčić 1900 – V. Čurčić, Ein Flachgräberfeld der Iapoden in Ribić bei Bihać, Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina 7, 1900, 3–32. Dautova Ruševljan, Vujović 2006 – V. Dautova Ruševljan, M. Vujović, Rimska vojska u Sremu, Muzej Vojvodine, 2006. Deimel 1987 – M. Deimel, Die Bronzekleinfunde vom Magdalensberg, Kärnter Museumsschriften 71, Archäologische Forschungen zu den Grabungen auf dem Magdalensberg 9, Klagenfurt, 1987. Deutscher 2012 – L. Deutscher, Latènezeitliche Schwerter mit Stempelmarken, Jahrbuch des Römisch-Germanischen Zentralmuseums Mainz 59, 2012, 245–363. Dizdar 2004 – M. Dizdar, Latenska kultura na području središnje Hrvatske, PhD thesis, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, 2004. Dizdar 2006 – M. Dizdar, Nalazi staklenih narukvica latenske kulture u Podravini, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 23, 2006, 67–128. Dizdar 2013 – M. Dizdar, Zvonimirovo-Veliko polje, Groblje latenske kulture 1, Monographiae Instituti Archaeologici 8, Zagreb, Institut za arheologiju u Zagrebu, 2013. Dizdar, Tonc 2013 – M. Dizdar, A. Tonc, 2013, Finds of fibulae from 1st cent. BC in Croatia: Trade and exchange between Eastern Alps, the Danube and the northern Adriatic area before and during Roman conquest, in Grabherr, G., Kainrath, B., Schierl, T. (eds.), Verwandte in der Fremde? Fibeln und Bestandteile der Bekleidung als Mittel zur Rekonstruktion von interregionalem Austausch und zur Abgrenzung von Gruppen vom Augreifen Roms während des 1. Punischen Krieges bis zum Ende des Weströmischen Reiches, Akten des Internationalen Kolloquiums, Innsbruck 27. bis 29. April 2011, IKARUS Band 8, Innsbruck University Press, 2013, 49–75. Dizdar, Potrebica 2014 – M. Dizdar, H. Potrebica, Late La Tène warrior grave from Mali Bilač (Požega Valley, Croatia), in Tecco Hvala, S. (ed.), Studia Praehistorica in Honorem Janez Dular, Opera Instituti Archaeologici Sloveniae 30, Inštitut za arheologijo ZRC SAZU, Založba ZRC, 2014, 355–376. Dolenz 1998 – H. Dolenz, Eisenfunde aus der Stadt auf dem Magdalensberg, Landesmuseums für Kärnten, 1998. Drechsler-Bižić 1956 – R. Drechsler-Bižić, Gradine u Lici (Vojna utvrđenja i njihov značaj), Vjesnik Vojnog muzeja Jugoslavenske narodne armije 3, 1956, 36–51. Drechsler-Bižić 1972-1973 – R. Drechsler-Bižić, Nekropola prahistorijskih japoda u Prozoru kod Otočca, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 6–7, 1972– 1973, 1–46. Drechsler-Bižić 1987 – R. Drechsler-Bižić, Japodska grupa, in Benac, A. (ed.), Drechsler-Bižić 1983 – R. Drechsler-Bižić, Japodska kulturna grupa in Benac, A., Čović, B. (eds.), Praistorija jugoslovenskih zemalja 4. Bronzano doba, Centar za balkanološka ispitivanja ANU BiH, 1983, 374–389. 105     Drnić 2009 – I. Drnić, Dvije pojasne kopče tipa Laminci iz Dalja / Two belt buckles of Laminci Typ from Dalj, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 42, 2009, 305–319. Gleser 2004 – R. Gleser, Beitrag zu Klassifikation und Datierung der Palmettenförmigen Gürtelschliessen der späten Latènezeit, Archäologisches Korrespondenzblatt 34/2, 2004, 229–242. Drnić 2013 – I. Drnić, Fibule tipa Jezerine s prostora jugoistočne Panonije / Fibulae of the Jezerine-type from southeastern Pannonia, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 30, 2013, 45–68. Guštin 1974 – M. Guštin, Mahaire. Doprinos k povezavam Picena, Slovenije in Srednjega Podonavja v 7. stol. pr. n. št. / Mahaira Krummschwerter: Urgeschichtliche Verbindungen Picenum - Slowenien - Basarabi, Situla 14–15, 1974, 77–94. Drnić 2014 – I. Drnić, Late Iron Age water finds from southern Pannonia. Simple stray finds or indicators of possible ritual activities?, in Guštin, M., David, W. (eds.), The Clash of Cultures? The Celts and the Macedonian World, Schriften des Kelten-Römer-Museums Manching 9, 2014, 201–210. Drnić 2015a – I. Drnić, Topografija željeznodobnog naselja u Sisku / Topography of the Iron Age settlement in Sisak, in Škrgulja, R., Tomaš Barišić, T. (eds.), 35. pr. Kr., Gradski muzej Sisak, 2015, 9–15. Drnić 2015b – I. Drnić, Kupinovo, groblje latenske kulture, Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu 12, Arheološki muzej u Zagrebu, 2015. Drnić 2015c – I. Drnić, La Tène spearheads from south-eastern Pannonia and the northern Balkans: typology, chronology, ritual, and social context, in Wefers, S. et al. (eds.), Waffen, Gewalt, Krieg, Beiträge zur Internationalen Tagung der AG Eisenzeit und des Instytut Archeologii Uniwersytetu Rzeszowskiego, Rzeszów 19. - 22. September 2012, Beiträge zur Ur- und Frühgeschichte Mitteleuropas 79, 2015, 111–126. Drnić, Franjić 2014 –I. Drnić, A. Franjić, pXrf Analysis of South Pannonian Late Iron Age Silver Artefacts, in Berecki, S. (ed.), Iron Age Crafts and Craftsmen in the Carpathian Basin, Proceedings of the International Colloquium from Târgu Mureş, 10th–13th October 2013, Bibliotheca Musei Marisiensis, Seria archaeologica 7, Editura Mega, 2014, 83–95. Drnić, Miletić Čakširan 2014 – I. Drnić, I. Miletić Čakširan, Naselje iz mlađega željeznog doba na lijevoj obali Kupe u Sisku: Strabonova »Σισκία«? / A Late Iron Age Settlement on the Left Bank of the River Kupa in Sisak: Strabo’s „Σισκία”?, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 47, 2014, 147–251. Drnić, Groh 2018 – I. Drnić, S. Groh, Excavations and geophysical prospection of the Iron Age and Roman-period site at Sisak - Pogorelac position (2012 – 2017) / Iskopavanja i geofizička prospekcija željeznodobnog i rimskog nalazišta na poziciji Sisak - Pogorelac (2012 – 2017), Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 51, 2018, 67–140. Drnić, Tonc 2014 – I. Drnić, A. Tonc, Kasnolatenske i ranocarske fibule s japodskog prostora / Late La Tène and Early Imperial Fibulae from the Iapodian Territory, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 31, 2014, 181–214. Dular 1991 – A. Dular, Prazgodovinska grobišća v okolici Vinjega vrha nad Belo cerkvijo, Katalogi in monografije 26, Narodni muzej, 1991. Dular 1978 – J. Dular, Podzemelj. Katalog najdb, Katalogi in monografije 16, Narodni muzej v Ljubljani, 1978. Dulęba 2009 – P. Dulęba, Celtic Long Swords with Punchmarks, in Barbaricum, Tom 8, 2009, 53–75. Endert van 1991 – D. van Endert, Die Bronzefunde aus dem Oppidum von Manching, Ausgrabungen in Manching Band 13, Stuttgart, 1991. Filipović 2009 – Filipović, Mamuze iz gvozdeng doba u Srbiji / Spurs in the Serbian Late Iron Age, Glasnik Srpskog arheološkog društva 25, 2009, 163–188. Gaspari 2002 – A. Gaspari, Latenske in zgodnjerimske najdbe iz Ljubljanice, PhD thesis, Ljubljana, Univerza v Ljubljani, 2001. Gaspari 2007 – A. Gaspari, The Ljubljanica River - Evidence for a Late Iron Age Ritual Site in the Southeastern Alps (Slovenia), in Groh, S., Sedlmayer, H. (eds.) Blut und Wein, Keltisch-römische Kultpraktiken, Akten des vom Östereichischen Archäologischen Institut und vom Archäologischen Verein Flavia Solva veranstalteten, Kolloquiums am Frauenberg bei Leibnitz (Österreich), May 2006, Protohistoire Européenne 10, Éditions Monique Mergoil, 2007, 141–154. Guštin 1981 – M. Guštin, Keltische Gräber aus Dobova, Slowenien, Archäologisches Korrespondenzblatt 11/2, 1981, 223–229. Guštin 1984a – M. Guštin, Die Kelten in Jugoslawien, Jahrbuch des RömischGermanischen Zentralmuseums Mainz 31, 1984, 305–363. Guštin 1984b – M. Guštin, Prazgodovinski vozovi na ozemlju Jugoslavije, in Guštin, M., Pauli, L. (eds.), Keltski voz, Posavski muzej Brežice 6, 1984, 111–132. Guštin 1985 – M. Guštin, Un Char de Combat a Brezice, Historie et Archeologie 98, 1985, 70–75. Guštin 2011a – M. Guštin, On the Celtic tribe of Taurisci. Local identity and regional contacts in the ancient world, in Guštin, M., Jevtić, M. (eds.), The Eastern Celts, The Communities between the Alps and the Black Sea, Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Univerzitetna založba Annales, 2011, 119–130. Guštin 2011b – M. Guštin, Eastern Imports from the end of Late Iron Age at Novo Mesto/Slovenia, in Măgureanu, D., Măndescu, D., Matei, S. (eds.), Archaeology: making of and practice, Studies in honor of Mircea Babeş at his 70th anniversary, Editurii Ordessos, 2011, 239–254. Harnecker 1997 – J. Harnecker, Katalog der Eisenfunde von Haltern aus den Grabungen der Jahre 1949–1994, Bodenaltertümer Westfalens 35, Verlag Philipp von Zabern, 1997. Jenny 1932 – W. A. Jenny, Latènezeitliche Grabfunde aus Dalj (Slavonien), Prähistorische Zeitschrift 22/3-4, 1932, 238–248. Jovanović 1987 – B. Jovanović, Keltska kultura u Jugoslaviji. Istočna grupa, in Benac, A., Gabrovec, S. (eds.), Praistorija jugoslavenskih zemalja 5, Željezno doba, Centar za balkanološka ispitivanja ANU BiH, 1987, 815–854. Karwowski 2016 – M. Karwowski, Southern Cross-Regional Connections of the Celtic Settlement on the Oberleiserberg: An Analysis of Selected Finds, in Karwowski, M., Ramsl, P. C. (eds.), Boii - Taurisci, Mitteilungen der Prähistorischen Kommission 85, 2016, 69–87. Kern 1996 – A. Kern, Spätlatènezeitliche Funde vom Oberleiserberg, MG Ernstbrunn, Niederösrereich, in Die Kelten in den Alpen und an der Donau, Akten des internationalen Symposions St. Pölten, 14th–18th October 1992, Archaeolingua, 1996, 385–393. Knez 1977 – T. Knez, Keltische Gräber aus Roje bei Moravče, in Guštin, M. (ed.), Keltske študije, Posavski muzej Brežice 4, 1977, 105–125. Knez 1992 – T. Knez, Novo mesto 2. Keltsko-rimsko grobišče Beletov vrt, Carniola Archaeologica 2, Dolenjski muzej, 1992. Križ 2005 – B. Križ, Novo mesto VI, Kapiteljska njiva, Mlajšeželeznodobno grobišče, Kapiteljska njiva. Late Iron Age Cemetery, Carniola Archaeologica 6, Dolenski muzej, 2005. Laharnar 2016 – B. Laharnar, Small finds from the Roman fort at Nadleški hrib, the Notranjska region (SW Slovenia), in Horvat, J. (ed.), The Roman army between the Alps and the Adriatic, Opera Instituti Archaeologici Sloveniae 31, Inštitut za arheologijo ZRC SAZU, Založba ZRC, 2016, 85–97. Lauber 2012 – J. Lauber, Kommentirter Katalog zu den Kleinfunde (ohne Münzen) von der Halbinsel Schwaben in Altenburg Gemeinde Jestetten, Krs. Waldshut, Fundberichte aus Baden-Württemberg 32/1, Stuttgart, 2012, 717–857. Lazar 1996 – I. Lazar, Latènezeitliche und frührömische Funde aus der Savinja in Celje, Arheološki vestnik 47, 1996, 279–296. Gaspari 2009 – A. Gaspari, Celtic warriors and the Ljubljanica, in Turk, P. et al. (eds.), The Ljubljanica - a River and its Past, Narodni muzej Slovenije, 2009, 72– 78, 246–258. Lejars 1994 – T. Lejars, Gurnay III, Les fourreaux d’épée, Le sanctuaire de Gournaysur-Aronde et l’armement des Celtes de La Tène moyenne, Editions Errance, 1994. Gaspari, Krampuš, Brišnik 2004 – A. Gaspari, R. Krampuš, D. Brišnik, Keltski bojevniški grob iz Slatine v Rožni dolini pri Celju? / A Celtic warrior grave from Slatina v Rožni dolini near Celje, Arheološki vestnik, 55, 2004, 267–289. Luik 2002 – M. Luik, Die Funde aus den römischen Lagern um Numantia im Römisch-Germanischen Zentralmuseum, Kataloge vor- und frühgeschichtlicher Altertümer 31, 2002. Gaspari, Mlinar 2005 – A. Gaspari, M. Mlinar, Grave with a machaira from Most na Soči. Last versions of single-edged swords with a bent hilt / Grob z mahairo z Mosta na Soči. Zadnje izvedbe enoreznih mečev z odklonjenim ročajem, Arheološki vestnik 59, 2005, 169–186. Łuczkiewicz, Schönfelder 2008 – P. Łuczkiewicz, M. Schönfelder, Untersuchungen zur Ausstattung eines späteisenzeitlichen Reiterkriegers aus dem südlichen Karpaten- und Balkanraum, Jahrbuch des Römisch-Germanisches Zentralmuseum Mainz 55/1, 2008 (2011), 159–210. Gaspari et al. 2015 – A. Gaspari, I. Bekljanov Zidanšek, R. Masaryk, M. Novšak, Augustan military graves from the area of Kongresni trg in Ljubljana, in Istenič, J., Laharnar B., Horvat, J. (eds.), Evidence of the Roman Army in Slovenia, Katalogi in Monografije 41, Narodni muzej Slovenije, 2015, 125–169. Majnarić-Pandžić 1966 – N. Majnarić-Pandžić, Nalaz keltskog oružja iz Zemuna / Ein keltischer Waffenfund aus Zemun, Opuscula Archaeologica 6, 1966, 5–11. 106 Majnarić-Pandžić 1970 – N. Majnarić-Pandžić, Keltsko-latenska kultura u Slavoniji i Srijemu, Acta Musei Cibalensis 2, Gradski muzej Vinkovci, 1970. Marko DizDar, ivan Drnić Majnarić-Pandžić 1972-1973 – N. Majnarić-Pandžić, Kasnolatenski keltski grobovi iz Sotina / Spätlatènezeitliche keltische Gräber aus Sotin, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 6–7, 1972–1973, 55–74. Majnarić-Pandžić 1990 – N. Majnarić-Pandžić, Novi nalaz pojasne kopče tipa Laminci iz Siska / Ein neuer Gürtelschnallenfund vom Typ Laminci aus Sisak, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, 3. s., 23, 1990, 55–68. Majnarić-Pandžić 2008 – N. Majnarić-Pandžić, Another look at the silver jewellery from Psarjevo near Zelina in northwestern Croatia / Ponovno o srebrnom nakitu iz Psarjeva kod Zeline u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Archaeologica Adriatica 2, 2008, 315–323. Marović 1959 – I. Marović, Iskopavanja kamenih gomila oko vrela rijeke Cetine god. 1953., 1954. i 1959., Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 61, 1959, 5–80. Marić 1968 – Z. Marić, Japodske nekropole u dolini Une, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 23, 1968, 5–80. Maráz 2008 – B. Maráz, Archäologische Angaben zur mittleren und Späten La Tènezeit in Südost Transdanubien, Communicationes Archaeologicae Hungariae 2008, 65–93. Meduna 1961 – J. Meduna, Staré Hradisko. Katalog nálezú uložených v muzeu mĕsta Boskovic, Fontes Archaeologiae Moravicae, Tomus II, 1961. Meduna 1970 – J. Meduna, Staré Hradisko II. Katalog der Funde aus den Museen in Brno /Brünn/, Praha /Prag/, Olomouc, Plumlov und Prostĕjov, Fontes Archaeologiae Moravicae 5, 1970. Mihaljević, Dizdar 2007 – M. Mihaljević, M. Dizdar, Late La Tene bronze helmet from the river Sava near Stara Gradiška / Kasnolatenska brončana kaciga iz Save kod Stare Gradiške, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 40, 2007, 117–146. Milojević, Milanović 2015 – П. Милојевић, Д. Милановић, »Депо латенских металних предмета са jужних падина планине Ртањ (Depot of the La Tène metal objects from the southern slopes of the Rtanj mountain) «, in Петровић, С. (ed.), Етнокултуролошки зборник за проучавање културе источне Србије и суседних области 19. Духовна и материјална култура становништва источне Србије и суседних области, Сврљиг, 2015, 35–45. Miske 1908 – K. F. Miske, Die prähistorische Ansiedelung Velem St. Vid, I. Band: Beschreibung der Raubbaufunde, Wien, Verlagsbuchhandlung Carl Konegen, 1908. Mráv 2010 – Z. Mráv, Rimska vojna oprema iz Hrvatske u Mađarskom Narodnom muzeju u Budimpešti, in Radman-Livaja, I. (ed.), Nalazi rimske vojne opreme u Hrvatskoj / Finds of the Roman military equipment in Croatia, Arheološki muzej u Zagrebu, 2010, 213–220. Pahič 1966 – S. Pahič, Keltske najdbe v Podravlju, Arheološki vestnik 17, 1966, 271–319. Parović-Pešikan 1982 – M. Parović-Pešikan, Grčka mahaira i problem krivih mačeva, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja 20/18, 1982, 25–51. Pernet, Schmid-Sikimić 2008 – L. Pernet, B. Schmid-Sikimić, Les fers de lances à douilles facettées de la fin de l’âge du Fer du Brandopferplatz de Wartau - Ochsenberg (cant. Saint-Gall, Suisse), Archäologisches Korrespodenzblatt 38/3, 2008, 365–377. Píč 1903 – J. Píč, Čechy na úsvitĕ dĕjin. Hradištĕ u Stradonic jako historické Marobudum, Svazek 2, Prag, 1903. Pierrevelcin 2009 – G. Pierrevelcin, Ke studiu dálkových kontaktu v pozdní době laténské, Archeologické Rozhledý 61/2, 2009, 223–253. Pieta 2010 – K. Pieta, Die keltische Besiedlung der Slowakei, Jüngere Latènezeit, Archaeologica Slovaca Monographiae Studia 12, Nitra, 2010. Pieta, Zachar 1993 – K. Pieta, L. Zachar, Mladšia doba železná (laténska), in Najstaršie dejiny Bratislavy, 1993, 143–209. Pirkmajer 1991 – D. Pirkmajer, Kelti na Celjskem, exhibition catalogue, Celje, Pokrajinski muzej Celje, 1991. Popović 1994 – P. Popović, Latenski nalazi iz Brestovika / La Tène Finds from Brestovik, Zbornik Narodnog muzeja - arheologija 15/1, 1994, 51–56. Puš 1976 – I. Puš, Latenski pasni sponi z dvorišča SAZU v Ljubljani, Arheološki vestnik 27, 1976 [1977], 120–124. Radimský 1893 – V. Radmiský, Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 5, 1893, 37– 92, 237–308, 363–466, 575–636. Radimský 1895 – V. Radmiský, Die Nekropole von Jezerine in Pritoka bei Bihać, Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina 3, 1895, 39–218. Radman-Livaja 2004 – I. Radman-Livaja, Militaria Sisciensia. Nalazi rimske vojne opreme iz Siska u fundusu Arheološkoga muzeja u Zagrebu / Militaria Sisciensia - finds of the Roman military equipment in Sisak in the holdings of the Archaeological Museum in Zagreb, Katalozi i monografije Arheološkoga muzeja u Zagrebu 1, Arheološki muzej u Zagrebu, 2004. Radman-Livaja, Drnić 2016 – I. Radman-Livaja, I. Drnić, Faceted spearheads from Sisak (ancient Siscia), Croatia, Poster presentation at 9th Roman Military Equipment Conference RoMEC XVIIII: Cavalry in the Roman World, University of St Andrews, St Andrews Fife, Scotland, 6th –11th June, 2016. (https://www.academia.edu/29207817/Faceted_spearheads_from_Sisak_ancient_Siscia_Croatia) Raunig 1968 – B. Raunig, Japodska nekropola na Crkvini u Golubiću, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 23, 1968. Righi 2001 – G. Righi, I rinvenimenti lateniani di Amaro e di Monte Sorantri a Raveo, in Vitri, S., Oriolo, F. (eds.), I Celti in Carnia e nell’arco alpino centro orientale, Atti dela Giornata di studio Tolmezzo, 30 aprile 1999, 2001, 113–148. Rustoiu 2007 – A. Rustoiu, Thracian sica and Dacian falx. The history of a “national” weapon, in Nemeti, S. et al. (eds.), Dacia Felix, Studia Michaeli Bărbulescu oblata, Universitatea Babeş-Bolyai, Institutul de Arheologie și Istoria Artei, 2007, 67–82. Schönfelder 2002 – M. Schönfelder, Das Spätlatènezeit Wagengrab von Boé (dép. Lot-et-Garonne), Monographien des Römisch-Germanisches Zentralmuseum 54, 2002. Schönfelder 2010 – M. Schönfelder, Speisen mit Stil – zu einem latètenezeitlichen Hiebmesser vom Typ Dürrnberg in der Sammlung des Römisch-Germanischen Zentralmuseums in Mainz, in Borhy, L. (ed.), Studia Celtica Classica et Romana Nicolae Szabó Septuagesimo Dedicata, Pytheas, 2010, 223–233. Schulze-Forster 2015 – J. Schulze-Forster, Die latènezeitlichen Funde vom Dünsberg, Berichte der Kommission für Archäologische Landesforschung in Hessen 13, Verlag Marie Leidorf GmbH, 2014–2015. Sievers 2013 – S. Sievers, Die Kleinfunde, in Sievers S., Leicht, M., Ziegaus, B. (eds.), Ergebnisse der Ausgrabungen in Manching-Altenfeld 1996–1999, Die Ausgrabungen in Manching 18, Teil 1, Text und Beilage, Reichert Verlag, 2013, 163–241. Sîrbu, Borangic 2016 – V. Sîrbu, C. Borangic, Curved dagger of the sica type from the North-Danubian Dacian graves (2nd c. BC – 2nd c. AD), in Sîrbu, V. et al. (eds.), Funerary Practices during the Bronze and the Iron Ages in the Central and Southeast Europe, Proceedings of the 14th International Colloquium of Funerary Archaeology in Čačak, Serbia, 24th–27th September 2015, 2016, 333–357. Sokol 2001 – V. Sokol, Neue Latènfunde aus der Umgebung von Zagreb (Croatia), Instrumentum 14, 2001, 16. Stalio 1986 – B. Stalio, Le site prehistorique Ajmana a Mala Vrbica, Đerdapske sveske 3, Arheološki institut, 1986, 27–50. Stare 1973 – V. Stare, Prazgodovina Šmarjete, Katalozi in monografije 10, Narodni muzej v Ljubljani, 1973. Stipčević 1960 – A. Stipčević, Latenski predmeti iz okolice Obrovca, Diadora 1, 1959 [1960], 87–94. Stojić 2001 – M. Stojić, Bronzana dugmad i razvodnici ukrašeni motivom triskelesa iz Pomoravlja i basena Mlave, Viminacivm 12, 2001, 51–65. Stojić 2003 – M. Stojić, Veliki Vetren, Posebna izdanja 38, Arheološki institut, 2003. Stuppner 1990 – A. Stuppner, KG Drösing, Fundberichte aus Österreich Band 28, 1989 (1990). Šašel 1976 – J. Šašel, Lineamenti dell’Espansione Romana nellle Alpi Orientali e nei Balcanoi Occidentali, Anichita Altoadriatiche 9, 1976, 71–90. Šašel 1984 – J. Šašel, Tisučljeće prije rimskog osvajanja, in Božič, D., Bakarić, L. (eds.), Keltoi. Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Narodni Muzej Ljubljana, 1984, 10–17. Šašel-Kos 1986 – M. Šašel-Kos, Zgodovinska podoba prostora med Akvilejo, Jadranem in Sirmijem pri Kasiju Dionu in Herodianu, 1986. Šašel-Kos 2000 – M. Šašel-Kos, Caesar, Illyricum and the Hinterland of Aquileia, in Urso, G. (ed.), L’Ultimo Cesare, Scritti riforme progetti poteri congiure, Atti del convegno internazionale, Cividale del Friuli, 16–18 settembre 1999, Centro Ricerche e Documentazione sull’Antichità Classica Monografie 20, 2000, 277–304. Šašel-Kos 2005 – M. Šašel-Kos, Appian and Illyricum, Situla 43, Narodni muzej Slovenije, 2005. Šašel-Kos 2005a – M. Šašel-Kos, The Pannonians in Appian’s ILLYRIKĒ, in Illyrica Antiqua: ob Honorem Duje Rendić-Miočević, Radovi s međunarodnoga skupa o problemima antičke arheologije, Zagreb, 6. – 8. 11. 2003, 2005, 433–439. Teržan 1977 – B. Teržan, O horizontu bojevniških grobov med Padom in Donavo v 5. in 4. stol. pr. n. št. / Horizon of Warrior Tombs found in the Fifth and Forth Centuries B.C. in the Territory between the Po and the Danube, in Guštin, M., (ed.), Keltske študije, Posavski muzej Brežice 4, 1977, 9–21. 107     Todorović 1972 – J. Todorović, Praistorijska Karburma 1. Nekropola mlađeg gvozdenog doba / The Prehistoric Karaburma 1. The necropolis of the Later Iron Age, Dissertationes et Monographiae 13, 1972. Ulbert 1959 – G. Ulbert, Die Römischen Donau-Kastelle Aislingen und Burghöfe, Limesforschungen, Studien zur Organisation der römischen Reichsgrenze an Rhein und Donau 1, Gebr. Mann Verlag, 1959. Todorović 1975 – J. Todorović, Dvojni ratnički grob Skordiska iz Ritopeka, Starinar 24-25, 1973–1974 (1975), 79–83. Ulbert 1969 – G. Ulbert, Das frührömische Kastell Rheingönheim. Die Funde aus den Jahren 1912 und 1913, Limesforschungen, Studien zur Organisation der römischen Reichsgrenze an Rhein und Donau 9, Gebr. Mann Verlag, 1969. Topal, Bubulić 2016 – Д. Топал, В. Бубулич, Уникальная находка позднелатенского кинжала типа сика в Республике Молдова / Unique find of late La Tène sica dagger from Republic of Moldova, Tyragetia 10(25)/1, 2016, 253–260. Truhelka 1901 – Ć. Truhelka, Rezultati prehistoričkog istraživanja u Bosni i Hercegovini (Tečajem godine 1900.), Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini ?, 1901, 13, 1–29. Truhelka 1904 – Ć. Truhelka, Der vorgeschichtliche Pfahlbau im Savebette bei Donja Dolina (Bezirk Bosnisch-Gradiška), Bericht über die Ausgrabungen bis 1904., Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina 9, 1904, 1–156. Truhelka 1912 – Ć. Truhelka, Ein Tumulus der La-Tène-Periode in Mahrevići (Bez. Čajnica), Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina 12, 1912, 12–28. 108 Vinski-Gasparini 1973 – K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj / Urnenfelderkultur in Nordkroatien, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Zadar, Monografije 1, 1973. Warneke 1999 – T. F. Warneke 1999, Hallstatt- und frühlatènezeitlicher Anhängerschmuck, Studien zu Metallanhängern des 8.–5. Jahrhunderts v. Chr. zwischen Main und Po, Internationale Archäologie 50, Verlag Marie Leidorf, 1999. Werner 1979 - J. Werner, Spätes Keltentum zwischen Rom und Germanien, Aufsätze zur Spätlatènezeit, Pauli., L. (ed.) Münchener Beiträge zur Vor– und Frühgeschichte, Ergänzband 2, 1979. Werner 1984 – J. Werner, Latènezeitliche Transen in Jugoslavien, in Guštin M., Pauli, L. (eds.), Keltski voz, Posavski muzej Brežice 6, 1984,141–151. Windl 1975 – H.-J. Windl, Das Latène- und kaiserzeitliche Gräberfeld von Mihovo (Unterkrain (Dolenjsko), unpublished Ph.D. thesis, Philosophischen Fakultät der Universität Wien, 1975. Zahvale acknowledgements Najveću zahvalu zaslužuju autori tekstova, ali i recenzenti čiji su komentari priloge učinili boljima! Od kolega iz Arheološkog muzeja u Zagrebu zahvaljujem Miljenki Galić i Hani Ivezić na crtežima, Igoru Krajcaru na fotografijama i Slađani Latinović koja je obavila konzervatorsko-restauratorski posao na predmetima iz Siska iz fundusa AMZ-a. Posao lekture hrvatskih tekstova odradila je Alka Domić Kunić. Za prijevode na engleski jezik zaslužni su pojedini autori te Ana Đukić. Lekturu engleskih tekstova obavili su Charles Barnett, Caitlin Lawler i Kelly Reed. Grafičko oblikovanje djelo je Marka Nujića prema predlošku Nedjeljka Špoljara iz studija Sensus Design Factory. Tiskanje knjige financijski su pomogli Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Hrvatska zaklada za znanost. Na pomoći i potpori zahvaljujem Kristini Brkić. Svima veliko hvala! The greatest thanks go to the authors of the texts, as well as to the reviewers whose words made the contributions even better! Among the colleagues from the Archaeological Museum in Zagreb, I would like to thank Miljenka Galić and Hana Ivezić for drawings, Igor Krajcar for photographs, and Slađana Latinović who worked on the conservation and restoration of finds from Sisak that are kept at AMZ. The proofreading of texts in Croatian was done by Alka Domić Kunić. Individual authors and Ana Đukić translated the texts into English. The proofreading of texts in English was done by Charles Barnett, Caitlin Lawler and Kelly Reed. The graphic design was made by Marko Nujić, based on the template made by Nedjeljko Špoljar from the Sensus Design Factory studio. The printing of the book was financially supported by the City Office for Culture of the City of Zagreb, the Ministry of Culture and Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia. I would like to thank Kristina Brkić for her help and support. A big thank you to everyone! U knjizi se nastojalo objediniti različite discipline (pretpovijesna i antička arheologija, historiografija, numizmatika) i istraživače koji su se bavili problematikom Segestike i Siscije s ciljem sveobuhvatne interpretacije procesa koji su obilježili sisački prostor na prijelazu stare u novu eru. Također, želja nam je da ova knjiga potakne nova istraživanja i analize ovog zaista iznimnog lokaliteta. Iskreno se nadam da smo u tome i uspjeli. Urednik This book is an attempt at combining different disciplines (prehistoric and Roman archaeology, historiography, numismatics) and researchers who tackled the issues of Segestica and Siscia in their work, all with the aim of providing an all-encompassing interpretation of the processes that marked the area of Sisak at the transition from the old into the new era. Additionally, we hope that this book inspires new research and analyses of this truly exceptional site! I sincerely hope that we succeeded! Editor 293 popis autora list of authors Tomislav Bilić Arheološki muzej u Zagreb Trg Nikole Šubića Zrinskog 19 HR-10000 Zagreb tbilic@amz.hr Maris Mesarić Arheo Plan d.o.o. Butkovina 7 HR-20216 Dubravka maris.kristovic@gmail.com Dragan Božič Znanstvenoraziskovalni center SAZU Inštitut za arheologijo Novi trg 5 SI-1000 Ljubljana dragan.bozic@zrc-sazu.si Ivana Miletić Čakširan Konzervatorski odjel u Sisku Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Nikole Tesle 17 HR-44000 Sisak ivana.miletic@min-kulture.hr Marko Dizdar Institut za arheologiju u Zagrebu Ljudevita Gaja 32 HR-10000 Zagreb marko.dizdar@iarh.hr Ozren Novaković Njegoševa 5 HR-10000 Zagreb ozrennovakovic@gmail.com Alka Domić Kunić Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Odsjek za arheologiju Ulica Ante Kovačića 5 HR-10000 Zagreb adomic@hazu.hr Ivan Drnić Arheološki muzej u Zagrebu Trg Nikole Šubića Zrinskog 19 HR-10000 Zagreb idrnic@amz.hr Danijel Dzino Departments of Ancient History and International Studies (Croatian Studies) Macquarie University NSW 2109 Sydney, Australia danijel.dzino@mq.edu.au Tomislav Jerončić Kaukal d.o.o. Fra Luje Maruna 1 HR-21000 Split jero@kaukal.hr 294 Ante Paro Trg Ivana Kukuljevića 14 HR-10000 Zagreb ante_paro@yahoo.com Ivan Radman-Livaja Arheološki muzej u Zagrebu Trg Nikole Šubića Zrinskog 19 HR-10000 Zagreb iradman@amz.hr Rosana Škrgulja Gradski muzej Sisak Ulica kralja Tomislava 10 HR-44 000 Sisak rosana.skrgulja@muzej-sisak.hr Asja Tonc Institut za arheologiju Ljudevita Gaja 32 HR-10000 Zagreb asja.tonc@iarh.hr