Maja Laklija

U radu su prikazani rezultati kvalitativnog istraživanja kojemu je cilj bio dobiti uvid u doživljaj važnosti osobnih i profesionalnih obilježja supervizora iz perspektive supervizanata koja mogu imati utjecaj na izbor supervizora, ali i na supervizijski proces te uopce ukljucivanje supervizanata u superviziju. U istraživanju je sudjelovalo sesnaest strucnih radnika zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua, a u obradi je koristena tematska analiza sadržaja. Intervjuirani supervizanti iznijeli su vlastito viđenje poželjnih i manje poželjnih osobnih i profesionalnih obilježja supervizora, te koje bi informacije o supervizoru voljeli saznati pri prvom predstavljanju supervizora. Govoreci o poželjnim osobinama supervizora supervizanti izdvajaju teme zrelosti supervizora, odnosa prema drugima, pojavnost, rod, obilježja glasa te njegov pozitivan stav. Poželjna profesionalna obilježja opisuju kroz teme posjedovanja obrazovanja iz supervizije, posjedovanje strucnih kompetencija, supervizijskog iskustva, komunikacijskih vjestina, kroz poželjan stil komuniciranja, vjestine upravljanja supervizijskim procesom, brigu supervizora za supervizante i odnos te usmjeravanje procesa rjesavanja problemskih situacija. Doprinos ovog istraživanja je stjecanje uvida u promisljanja supervizanata o obilježjima supervizora u svrhu osvjestavanja supervizora o važnosti osobnih i profesionalnih obilježja koje supervizor unosi u grupu, ali i bitnim elementima o kojima supervizor treba voditi racuna pri predstavljanju supervizantima.

Specificno podrucje volontiranja mladih je pružanje vrsnjacke pomoci, gdje mladi kroz volontiranje, kao strukturiranu aktivnost slobodnog vremena, slanjem prosocijalnih poruka i pozitivnim utjecajem na vrsnjake preventivno djeluju za i prema vrsnjacima. Kako bi se unaprijedio model vrsnjacke pomoci, cilj istraživanja je dobiti uvid u motive i iskustva vrsnjaka pomagaca u programu/ima vrsnjacke podrske (N=6). Podaci su prikupljani metodom grupnih intervjua. Sukladno istraživackim pitanjima, rezultati su pokazali da su motivi za sudjelovanjem u programu/ima vrsnjacke pomoci altruizam, iskustvo sudjelovanja, osobni i profesionalni rast te osjecaj dostupnosti podrske. U okviru dilema/nedoumica koje su se vrsnjacima pomagacima javljale tijekom sudjelovanja navode nedostatak iskustva i strah od nesnalaženja te uspostave autoriteta među vrsnjacima. Kao nacine rjesavanja dilema/nedoumica sudionici navode: oslanjanje na vlastite resurse, starije-mentore, suvoditelje te superviziju. Kao podru...

Cilj rada bio je dobiti uvid u strategije suocavanja kojima se koriste njegovatelji clana obitelji osobe oboljele od Alzheimerove bolesti obzirom na spol njegovatelja i duljinu skrbi o oboljelom. Metode: Broj sudionika istraživanja bio je 38, a raspon dobi kretao se od 26 do 88 godina (M=61, 1 ; SD=14, 2). Prema bracnom statusu, 65, 8% ispitanika je u braku, 2, 6% je razvedeno, 2, 6% su udovci/ice, 7, 9% živi s partnerom/icom, te 21, 1% ispitanika su samci. Obzirom na radni status, 42, 1% ispitanika su umirovljenici, 42, 1% je zaposleno, 15, 8% nije u radnom statusu. Prosjecna duljina njegovateljske skrbi je 4, 5 godina, a dob oboljelih krece se od 55 do 99 godina Za prikaz rezultata koristene su mjere deskriptivne statistike, dok su razlike testirane Hi kvadrat testom. Podaci su prikupljeni tijekom 2008. godine na podrucju Hrvatske anketiranjem njegovatelja u Udruzi za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i postanskim putem u suradnji s lijecnikom specijalistom. U istraživanju je koristen Upitnik strategija suocavanja obitelji u krizi (F-COPES) koji sadrži 30 cestica kojima se ispituju strategije suocavanja i rjesavanja problema koristenih od strane clana/ova obitelji. Rezultati: Nema statisticki znacajnih razlika u odgovorima muskih i ženskih njegovatelja, međutim zamjetan je trend da žene u nesto vecoj mjeri nego muskarci kao strategije suocavanja koriste socijalnu podrsku i duhovnu potporu. Nije utvrđeno postojanje statisticki znacajnih razlika u strategijama suocavanja obzirom na duljinu skrbi, iako je zamjetno da se s povecanjem godina skrbi povecava koristenje strategije traženja duhovne potpore, a smanjuje pasivno/izbjegavajuca procjena situacije. Utvrđeno je da njegovatelji s povecanjem duljine skrbi sve vise koriste adaptivne, problemu usmjerene strategije suocavanja nastojeci pronaci rjesenje koje ce im omoguciti prevladavanje postojece krize. Zakljucak: Najcesce koristena strategija suocavanja njegovatelja u procesu skrbi za osobu oboljelu od Alzheimerove bolesti je redefiniranje situacije u cilju prakticnijeg nacina prihvacanja situacije dok je najmanje koristena strategija mobilizacija obitelji. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu aktiviranja resursa obitelji, zajednice te drustva u cilju unapređenja kvalitete skrbi i života oboljelog i njegove obitelji.

U ovom se prirucniku daju smjernice i preporuke namijenjene prakticnom radu strucnjaka koji se bave udomiteljstvom djece, u prvom redu socijalnim radnicima, odnosno voditeljima slucaja, koji su nadležni za dijete. No kako u procesu zastite djece nužno trebaju sudjelovati i druge znacajne osobe, u tom je smislu ovaj prirucnik doprinos njihovu zajednickom razumijevanju procesa planiranja. Nadalje, prirucnik se može primijeniti na svu djecu u alternativnoj skrbi uz uvažavanje specificnosti navedenog oblika skrbi i pojedinog djeteta, a ne samo na udomljenu djecu jer nacela i postupci jednako vrijede i za ostale oblike skrbi. Primjeri koji su ovdje navedeni izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse i na tome im zahvaljujemo. U prirucniku se strucnjake upucuje i na druge strucne izvore te je njegova primjenjivost i uspjesnost u uskoj vezi sa znanjima i provedbom postupaka koji su u drugoj literaturi detaljno opisani. Naime, kako je pružanje udomiteljske skrbi samo dio sustava zastite dj...

U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenoga anketiranjem 245 zaručnika koji su pohađali zaručnički tečaj kao sastavni dio bliže pripreme za sklapanje sakramentalnoga braka u Katoličkoj Crkvi. Cilj istraživanja bio je ispitati kako zaručnici procjenjuju različite dimenzije kvalitete svoga partnerskoga odnosa (zadovoljstvo odnosom, učestalost partnerskih sukoba, stilovi i efikasnost rješavanja sukoba) te koliko su motivirani za uključivanje u dodatne aktivnosti usmjerene na jačanje kvalitete partnerskoga odnosa. Rezultati upućuju na spolne razlike u određenim dimenzijama procjene te na povezanost procjene važnosti vjere u osobnom životu sa spremnošću na uključivanje u dodatne aktivnosti. Zaključno, ponuđene su praktične smjernice za daljnji razvoj predženidbenogq pastorala.

Researches show that there are a number of social circumstances, making it harder on caregivers, and increasing responsibilities of caregivers, at the same time pointing out need for ensuring quality and professional responsibility of our occupation. Although many aspects of care are mainly covered with number of studies in past decade, not many of them deal with effect of different sorts of social support on the decreasing caregivers stress and the quality of life of caregivers. Studies show that availability of help at home services and other that provide support for caregivers effects decreasing feeling of burden put upon caregivers, postpones institutionalization of sick ones which increases quality of care. Since there are no scientific knowledges on mentioned issue in Croatia, goals for this study are: to determine used forms of rights and forms of help for families that provide care for person with Alzheimer's, to examine perceived need of caregiver for formal sorts of help and determine caregivers satisfaction with understanding and support they get from formal service providers. This research shows results of pilot study provided on pattern of caregivers of individuals affected with Alzheimer disease. Based on mentioned, aim of this work is to provide recommendations in making standards in social care for families and individuals affected with Alzheimer disease.

U radu se analiziraju razlike u doživljaju usamljenosti i socijalne podrske kod djece niže osnovnoskolske dobi, ovisno o promatranim obilježjima djeteta (spol i skolski uspjeh), obilježjima obitelji (velicina obitelji, broj djece, zaposlenost roditelja) te sredine u kojoj dijete živi (ruralna/urbana sredina). U istraživanju je sudjelovalo 164 djevojcica i djecaka, polaznika trecih i cetvrtih razreda osnovne skole. Rezultati su pokazali da je doživljaj usamljenosti znacajno veci u skupini djece koja ostvaruju niži skolski uspjeh, ciji su roditelji nezaposleni, te koji imaju vise od cetvero brace i sestara. Istovremeno utvrđeno je da djeca s izvrsnim skolskim uspjehom doživljaju znacajno vise socijalne podrske od djece s dobrim i vrlo dobrim uspjehom te da postoji znacajna negativna povezanost između usamljenosti i dostupnosti socijalne podrske.

Životno zadovoljstvo, osobna sreca i kvaliteta življenja razlicite su komponente onoga sto se naziva subjektivna dobrobit (subjective well-being) pojedinca. Važnost je percepcije kvaliteta života udomitelja prepoznata u cinjenici, kako pokazuju i suvremena istraživanja da osobe koje su zadovoljne svojim životom imaju bolje odnose s okolinom, bolje ispunjavaju radne i obiteljske uloge, zdravije su, emocionalno stabilnije i bolje podnose stres na poslu i izvan njega tj. u mogucnosti su kvalitetnije vrsiti svoju udomiteljsku ulogu. S druge strane, socijalna podrska oznacava resurse u socijalnoj okolini koji pridonose dobrobiti udomitelja i pomažu mu u obnasanju njegove uloge posebice u nosenju sa stresnim i kriznim situacijama. U skladu s time cilj rada je dobiti uvid u doživljaj kvalitete života i socijalne podrske udomitelja te utvrditi postojanje razlike među udomiteljima obzirom na iskustvo udomiteljstva djece s i bez teskoca u razvoju. Pojam dijete s teskocama u razvoju oznacava d...

One of the challenges the Croatian social policy meets is the implementation of social and human rights models, with the objective of improving children with developmental problems and their families' life quality. Early intervention provided in the social care system in Croatia was transposed into a legal framework in 2011, with the aim of improving the developmental outcomes and also preventing possible Child Displacement along with other measures which try to avoid separation from the family and placement in the institution. Although one of the basic conditions for providing that clear legal framework exists, the situation in the field is disturbing in terms of children' rights protection. In order to have a perspective of children with developmental problems rights a quality survey was conducted. Participants were employees in the social care system (N=12) and in the health protection system (N=11) public policy makers (relevant Ministries and Ombudsman, N=8). The method...

Unatoc porastu broja oboljelih od Alzheimerove bolesti, u Hrvatskoj ne postoje istraživanja koja u svom fokusu imaju njegovatelje clana obitelji oboljelog od Alzheimerove bolesti. Prvi empirijski podaci o toj populaciji dobiveni su u ovom istraživanju. Ciljevi rada bili su: (1) dobiti uvid u dnevne aktivnosti njegovatelja u skrbi za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti ; (2) dobiti uvid u strategije suocavanja sa stresom kojima se koriste njegovatelji ; (3) ispitati kako njegovatelji procjenjuju svoje zdravlje. U istraživanju je sudjelovalo 38 njegovatelja, od kojih je 34, 2 % osoba muskog spola i 66, 8 % ženskog spola. Raspon dobi kretao se od 26 do 88 godina. Podaci su prikupljeni tijekom 2008. godine na podrucju Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazali su da je njegovateljima svakodnevna skrb i njega o oboljelom clanu obitelji zahtjevna, te im je potreba pomoc u dnevnim aktivnostima. Nadalje, sto se tice strategija suocavanja sa stresom, njegovatelji najcesce koriste redefiniranje situacije, a najmanje mobilizaciju resursa obitelji. Uslijed zahtjevne uloge skrbi, zdravlje njegovatelja je naruseno, sto su potvrdili i nalazi ovog istraživanja. Nisu utvrđene statisticki znacajne razlike u promatranim ciljevima obzirom na spol njegovatelja i duljinu trajanja skrbi. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se u skladu s dobivenim nalazima kreirali programi pomoci i podrske.

The aim of the paper is to provide an overview of the results of contemporary research and practices linked to foster care placement matching and the preparation of foster parents and children for their placement world-wide, with special reference to the existing practice in the Republic of Croatia. The success of foster care outcomes is closely related to and depends on, among other things, the quality of the conducted assessment and selection of the most appropriate form of alternative placement concerning the child’s needs, quality of preparatory process and matching, i.e. adjustment of the characteristics of the child and potential foster parents. Matching is a complex process that comprises a series of actions and making a number of decisions which are influenced by various organisational and external factors, as well as those related to the characteristics of an individual case and to the decision-makers. All these factors are described and explained in the paper. Furthermore,...

hrcak mascot, Hrcak Portal of scientific journals of Croatia. Srce HID. Home. Journals alphabeticaly. Journals by scientific areas. Natural sciences: Natural sciences (all); Biology; Physics; Geosciences; Chemistry; Mathematics. Technical ...

Cilj je rada provjeriti faktorsku strukturu i metrijske karakteristike hrvatske verzije Upitnika suočavanja parova sa stresom u partnerskom odnosu (Dyadic Coping Inventory), prema Bodenmannu. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 245 sudionika zaručničkoga tečaja. Dobivena je osmofaktorska struktura upitnika. S obzirom na to da ekstrahirani faktori nisu u potpunosti podudarni s faktorskom strukturom originalnoga upitnika, dobiveni rezultati ukazuju na određene specifičnosti u primjeni hrvatske verzije upitnika, a treba ih sagledati i u kontekstu specifičnih obilježja uzorka ovoga istraživanja. Provjera metrijskih karakteristika pokazala je zadovoljavajuću pouzdanost dobivenih subskala i mogućnost daljnje primjene navedenoga instrumenta.

Mjere stručne pomoći roditeljima u nadležnosti centara za socijalnu skrb (CZSS) imaju dugu tradiciju u Hrvatskoj. Iako ove mjere imaju komponentu nadzora i bez obzira na promjene u obiteljskom zakonodavstvu, dosljedno su koncipirane kao preventivne mjere koje se temelje na stručnoj pomoći roditeljima u obiteljskom okruženju. Istraživanja u ovom području su malobrojna, ali ukazuju na potrebu bolje djelotvornosti i sustavne edukacije te drugih oblika stručne podrške voditeljima ovih mjera. Svrha ovoga rada je istražiti područja poteškoća u radu voditelje mjera stručne pomoći roditeljima u nadležnosti CZSS. Naime, prepoznavanja područja poteškoća u radu voditelja od iznimnog je značaja za planiranje edukacije i supervizije koja bi trebala osigurati potrebnu kvalitetu provođenja ovih mjera koje pokrivaju široki raspon obiteljskih situacija, ograničenja i potreba roditelja te rizika po djecu ovisno o njihovoj dobi. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku (N=121) voditelja mjere nad...

Poznavanja motiva udomitelja za bavljenje udomiteljstvom djece leži u činjenici da motivacijski procesi uključuju i čitav niz ostalih psiho-socijalnih procesa odgovornih za intenzitet, usmjerenje i upornost nastojanja udomitelja za realizacijom udomiteljstva, postizanjem određenog cilja te zadržavanja u ulozi udomitelja. Kako kod nas do sada nije provedeno istraživanje koje je u fokusu imalo motive udomitelja, cilj rada je utvrditi povezanost socio-demografskih i psiho-socijalnih obilježja udomitelja s motivima za udomiteljstvom. Istraživanje je provedeno na uzorku od 279 udomiteljica s područja Hrvatske. Rezultati pokazuju da je najizraženiji motivirajući faktor altruizam te motiv popunjavanja praznine u životu. Nešto manje su izraženi motivi temeljeni na vlastitom iskustvu djetinjstva i udomiteljstva, želje za djetetom – proširenjem obitelji te religijski i domoljubni motivi. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazuju da je temeljem socio-demografskih i psiho-socijalnih ...

U radu su prikazani rezultati kvalitativnog istraživanja kojemu je cilj bio dobiti uvid u doživljaj važnosti osobnih i profesionalnih obilježja supervizora iz perspektive supervizanata koja mogu imati utjecaj na izbor supervizora, ali i na supervizijski proces te uopće uključivanje supervizanata u superviziju. U istraživanju je sudjelovalo šesnaest stručnih radnika zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua, a u obradi je korištena tematska analiza sadržaja. Intervjuirani supervizanti iznijeli su vlastito viđenje poželjnih i manje poželjnih osobnih i profesionalnih obilježja supervizora, te koje bi informacije o supervizoru voljeli saznati pri prvom predstavljanju supervizora. Govoreći o poželjnim osobinama supervizora supervizanti izdvajaju teme zrelosti supervizora, odnosa prema drugima, pojavnost, rod, obilježja glasa te njegov pozitivan stav. Poželjna profesionalna obilježja opisuju kroz teme...

Cilj rada bio je dobiti uvid u iskustva stručnjaka o radu u području udomiteljstva trudnica i/ili roditelja s djetetom. Istraživanje je provedeno sa stručnjacima iz područja zaštite prava djece i obitelji (N = 59). Podatci su prikupljeni pomoću upitnika te obrađeni kvantitativnom analizom sadržaja. Rezultati ukazuju na nerazvijenost udomiteljstva za trudnice ili roditelja s djecom u Hrvatskoj pri čemu stručnjaci opisuju izazove u radu u vidu poteškoća i prepreka na strani udomiteljskih obitelji, korisnika, države i stručnjaka. Kao posebno osjetljivim prepoznaju udomiteljstvo maloljetnih majki i maloljetnih roditelja koje za sobom nosi i određene izazove u skrbi, ali i rizike. Kompetencije koje bi udomitelji trudnica ili majki s djecom trebali imati opisuju znanjem i vještinom, potrebnom stručnom spremom, dobi, vlastitim osobinama i prethodnim iskustvom. Stručnjaci navode da bi edukacija udomitelja trebala obuhvatiti teme vezane uz ulogu stručnjaka, sustava i udomitelja, zatim teme k...

Namjera je autora dobiti uvid u doživljaj djece o roditeljskom ponašanju u odnosu prema njima te povezanosti doživljaja roditeljskih poruka s manifestiranim ponašanjima djece u socijalnom okruženju. U tom kontekstu u radu se iznosi koncept ranih roditeljskih poruka koji je u teoriju i praksu uveo tvorac Transakcijske analize E. Berne, a kod nas ga dalje razvijao i istraživao J. Janković sa suradnicima. Rezultati anketnog istraživanja na uzorku od 179 učenika, pokazuju da su kod dječaka češće prisutna agresivna ponašanja i nepoštivanje pravila u odnosu na djevojčice te da s porastom dobi učenika raste i njihova tendencija ka nepoštivanju pravila. Rezultati pokazuju da su poruke osnaživanja i poticanja od strane majki povezane s poteškoćama u psihičkom funkcioniranju djece; poruke optuživanja te emocionalnog i fizičkog kažnjavanja s agresivnim i destruktivnim ponašanjem, nepoštivanjem pravila i poteškoćama u psihičkom funkcioniranju djece, dok su poruke majčinske ljubavi i potvrđivanj...

Temeljna metoda razvojno-integrativne supervizije je profesionalni dijalog koji zahtijeva razvijene komunikacijske vještine kod supervizora i supervizanta. U radu je prikazano kvalitativno istraživanje čiji je osnovni cilj stjecanje uvida u iskustva i promišljanja licenciranih supervizora o njihovom viđenju značaja komunikacijskih procesa u superviziji. Odgovarajućim pitanjima željelo se saznati koje vještine i znanja supervizori smatraju neophodnima za kvalitetan supervizijski rad, njihov doživljaj vlastitog komunikacijskog stila u superviziji te s kojim dilemama se suočavaju tijekom supervizije. U istraživanju je sudjelovalo 8 licenciranih supervizora s dugogodišnjom praksom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua, a u obradi je korištena kvalitativna analiza sadržaja. Intervjuirani supervizori opisali su svoje viđenje značaja komunikacijskih procesa i stilova u superviziji na različite načine definirajući pri tome svoj vlastiti komunikacijski stil. Svaki super...

FACTORS’ STRUCTURE OF CROATIAN VERSION OF THE QUESTIONNAIRE »BOUNDARY FLEXIBILITY OF WORK AND FAMILY ROLE The aim of this paper was to verify the factor structure and metric characteristics of the Croatian version of the questionnaire »Boundary Flexibility« (Matthews & Barnes-Farrell, 2010.). The survey was conducted on a convenient sample of 187 employed parents of underage children. In the data analysis, factor analysis and Spearman correlation coefficient were used. The three-factor structure of the questionnaire was obtained: the first factor »Family plans adjustment to the job requirements« contains six items (Cronbach alfa = 0.891), indicating readiness of respondents to adjust family plans to job requirements. The second factor in »Job requirements adjustment to the family role« (Cronbach alpha = 0.814) contains eight items, which point out the ability and willingness of respondents to adjust their job requirements to family obligations. The third factor, »Possibility of incr...