View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
brought to you by
4. hrvatski kongres o alzheimerovoj bolesti
4. HRVATSKI KONGRES O
ALZHEIMEROVOJ BOLESTI
S MEĐUNARODNIM
SUDJELOVANJEM
otok Sv. Andrije kod Rovinja,
8.-11. listopada 2008.
Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (HUAB), u suradnji s
Hrvatskim društvom za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog
zbora te Hrvatskim društvom za neuroznanost organizirala je od
08. do 11. listopada 2008. godine 4. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem. Kongres
se tradicionalno održava svakih dvije godine, a u programskom
i znanstvenom odboru se nalaze brojni stručnjaci zaposleni u
zemlji i inozemstvu. Kongres je održan na otoku Sv. Andrije kod
Rovinja, u prostorima hotela Istra. Pokrovitelji kongresa bili su:
Međunarodna udruga za Alzheimerovu bolest (ADI), Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi RH te Istarska županija.
Pozivu Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest za sudjelovanjem na kongresu, odazvali su se brojni ugledni domaći i strani
znanstvenici i predavači, u namjeri da prikažu najnovije spoznaje
iz područja Alzheimerove bolesti (u daljnjem tekstu AB) i drugih
demencija. Na 4. hrvatskom kongresu o Alzheimerovoj bolesti s
međunarodnim sudjelovanjem prisustvovalo je 200-ak sudionika
(psihijatara, neurologa, neuroznanstvenika, psihologa, liječnika
opće/obiteljske medicine, socijalnih peadgoga, socijalnih radnika,
zdravstvenih djelatnika, farmaceuta, njegovatelja, članova obitelji
osobe oboljele od demencije i dr.) većinom iz Hrvatske, no bilo
je i sudionika iz Austrije, Velike Britanije, Švicarske, Nizozemske,
Bosne i Hercegovine te Slovenije. Sudionici koji su prisustvovali
prikaz skupa
165
CORE
Ljetopis socijalnog rada 2009., 16 (1), 165-168 str.
znanstvenom skupu imali su priliku predstaviti svoje radove i rezultate svojih istraživanja te
međusobno izmijeniti iskustva. Službeni jezici kongresa bili su hrvatski i engleski, a rad se
je odvijao u obliku usmenih izlaganja, radionica i postera. Tako je tijekom četiri radna dana
održano 31 usmeno izlaganje, izloženo 37 poster prezentacija, te održan satelitski simpozij
sponzoriran od strane tvrtke Pfizer. U sklopu kongresa prikazana su i dva filma. Filmovi koji
su bili prikazani su »Iris«,snimljen prema knjizi Johna Bayleya u kojoj opisuje svoje iskustvo
skrbi o supruzi koja je oboljela i umrla od Alzheimerove bolesti, te dokumentarni film dr.
Ivanke Radman »Klinika za poteškoće s pamćenjem«.
Cilj je znanstvenog skupa, prema riječima predsjednika organizacijskog odbora doc.
dr. sc. Ninoslava Mimice i predsjednika znanstvenog odbora prof. dr. sc. Gorana Šimića
okupiti forum za sagledavanje dosadašnjih znanstvenih spoznaja vezanih uz Alzheimerovu
bolest (u daljnjem tekstu AB) iz različitih perspektiva, uključujući i aplikativnu. Teme radova,
koje ujedno odgovaraju i ciljevima znanstvenog skupa, uglavnom su se bavile temeljnim istraživanjima iz neuropatologije u AB, ranom dijagnostikom AB, epidemiologijom i
čimbenicima rizika AB, kliničkim istraživanjima u AB, kliničkim obilježjima AB i prikazima
bolesnika, farmakoterapijom demencije, ne-farmakološkim intervencijama u AB, skrbi za
oboljele od demencije, Ne-alzheimerove demencije, Kvaliteta života u demenciji, Udruge
za Alzheimerovu bolest i skupine samopomoći te ostale teme. Važno je naglasiti da je pored
kliničkih i bazičnih tema iz područja AB, posebna pozornost posvećena temama vezanim
uz skrb bolesnika i njegovatelje.
Prvi dan kongresa, uz registraciju sudionika i postavljanje postera, sastojao se i od
izložbe slika prim. dr. sc. Ljubomira Radovančevića: »Pad čovjeka – lice demencije« u dvorcu
Huttenrott na kojem je priređen i domjenak dobrodošlice.
Drugi dan plenarna predavanja održali su različiti domaći i strani stručnjaci iz područja
društveno-humanističkih znanosti. Kongres je otvoren predavanjem koje je održala prof. dr.
sc. Nori Graham kao predstavnica Međunarodne udruge za Alzheimerovu bolest, u kojem
je istaknuto da je demencija prioritetan javnozdravstveni problem 21. stoljeća, budući da
broj oboljelih stalno raste, te da će prema projekcijama u Europi do 2020. broj oboljelih biti
oko sedam milijuna. Nakon uvodnog izlaganja doc. dr. sc. Ninoslav Mimica, ispred Hrvatske
udruge za Alzheimerovu bolest, dao je pregled aktivnosti, postignuća i planova udruge,
na koje se nadovezala dr. Ankica Vidas Kaćanski u ime podružnica Hrvatske udruge za
Alzheimerovu bolest. Zanimljivo je bilo čuti i izlaganje dr. Ales Kogoj o desetogodišnjem
iskustvu Udruge za Alzheimerovu bolest Slovenije. U nastavku dana obrađene su teme: iz
kliničke perspektive menadžmenta demencije, demencija kao izazov etike i farmakoterapija
demencije. Nakon kraće diskusije i stanke za ručak, organiziran je izlet razgledavanja Jame
Baredine i obilazak Poreča. Nakon večere, prvi dan kongresa završio je prikazom ranije
spomenutog filma »Iris«.
Treći dan kongresa započeo je izlaganjima rezultata medicinskih istraživanja stranih
i domaćih autora. Nakon kraće diskusije i stanke uz kavu za vrijeme koje su se mogle raz-
166
prikaz skupa
4. hrvatski kongres o alzheimerovoj bolesti
gledavati poster prezentacije, održan je set izlaganja vezanih uz skrb o oboljelim osobama
od demencije i članovima njihovih obitelji. Prvo izlaganje u ovom bloku imala je gospođa
Mira Dajčić iz Hrvatske udruga za Alzheimerovu bolest na temu »Savjetovalište za članove
obitelji/njegovatelje bolesnika oboljelih od Alzheimerove bolesti«. U ovom izlaganju prikazan je praktičan rad udruge tijekom zadnjih godinu dana, uz osvrt na postignuća i značaj
savjetovališta za same članove obitelji/njegovatelje oboljelih. Gospođa Krasanka Glamuzina
iz Doma za stare i nemoćne Medvešćak u Zagrebu održala je zanimljivo predavanje pod nazivom »Institucionalna i izvaninstitucionalna skrb za osobe sa Alzheimerovom demencijom«.
U navedenom predavanju slušatelji su imali priliku upoznati se s prednostima i nedostatcima
zakonske regulative skrbi o oboljelima u Hrvatskoj, oblicima smještaja, no jednako tako, ovo
izlaganje dalo je i zanimljive te nadasve korisne prijedloge za poboljšanje skrbi o osobama
oboljelim od Alzheimerove bolesti.
Studijski centar socijalnog rada bio je zastupljen autorskim radom Maje Laklija, Marine
Milić Babić i Silvie Rusac pod nazivom »Psihosocijalni aspekti skrbi o članu obitelji oboljelom
od Alzheimerove bolesti« u kojem su prikazani rezultati pilot istraživanja s članovima obitelji
koji su na sebe preuzeli »teret« skrbi o oboljelom članu obitelji. U predavanju je poseban
naglasak stavljen na značaj mjera socijalne politike u skrbi za oboljele i članove njihove
obitelji.
Gospođa Ivana Šoljan iz Europapress Holding-a izložila je predavanje na temu »Kvaliteta
života: jednako važna za bolesne kao i za članove obitelji«, a dr. Daša Bosanac iz Psihijatrijske
bolnice Lopača na temu »Rad u grupi s bolesnicima oboljelim od demencije«. Dr. Irena
Drašković sa Znanstvenog instituta za kvalitetu zdravstvene zaštite, Sveučilišta Radbound
Nizozemska izložila je dvije teme, od kojih je prva tema bila »Ključne nadležnosti profesionalaca u multidisciplinarnoj skrbi demencije: validacija samoocjenskog instrumenta« u
kojoj je naglašena važnost facilitirajuće uloge multidisciplinarnog psihosocijalnog modela
u skrbi kroz: podjelu znanja, mišljenja i vještina skrbi. Dr. Drašković potom je nastavila s
izlaganjem »Kognitivne i bihevioralne intervencije za njegovatelje osoba s demencijom« u
kojem su predstavljene praktične spoznaje o intervencijama (relaksacija, stres menadžment,
grupni i individualni razgovori itd.) za njegovatelje osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Nakon diskusije, uslijedila je pauza za ručak. Poslijepodne trećeg dana započelo je prikazom
dokumentarnog filma dr. Ivanke Radman »Klinika za poteškoće s pamćenjem«, nakon kojeg
je dr. Ante Gilić iz Doma za mentalno oboljele odrasle osobe Sveti Frane u Zadru, u svoje
i ime kolega iz doma ukazao na »Probleme trajnog smještaja bolesnika s Alzheimerovom
bolešću«. Dr. Katija Harašić iz Care Centra u Baaru u Švicarskoj izložila je rad na temu »Integrativna validacija (IVA) prema Nicole Richard«. Gospođa Vesna Grubišić Juhas iz Doma za
stare i nemoćne osobe Alfredo Štiglić u Puli, u svoje i ime kolega iz doma imala je izlaganje
pod naslovom »Briga za osobe s demencijom u domu za stare i nemoćne osobe«, a gospodin Ljubomir Radovančević iz Udruge za promoviranje prava pacijenata Zagreb izložio je
rad »Kvaliteta života i skrb za osobe oboljele od demencije«. Nakon diskusije uslijedila je
prikaz skupa
167
Ljetopis socijalnog rada 2009., 16 (1), 165-168 str.
stanka za kavu s izlagačima i razgledavanje postera. Neposredno prije svečane večere s
plesnom glazbom dodijeljene su nagrade za najbolje postere te održan i satelitski simpozij
pod pokroviteljstvom tvrtke Pfizer.
Zadnjeg dana kongresa održana su izlaganja iz područja dijagnostike i liječenja Alzheimerove bolesti, nakon kojih je uslijedilo zatvaranje kongresa.
U vrlo intenzivnom, te tematski i disciplinarno raznolikom četverodnevnom sudjelovanju polaznici su mogli steći uvid u nove teorijske i metodološke trendove na području
medicinskih istraživanja, ali i šire. Svi zainteresirani čitatelji više o pojedinom izlaganju mogu
pročitati u knjizi sažetaka u časopisu Neurologia Croatica, volume 57 (Suppl 4), 1-140, 2008.
Kongres je omogućio širenje najnovijih spoznaja iz europskih i hrvatskih istraživanja, prijenos
znanja i iskustava kako kliničarima, tako i znanstvenicima, praktičarima i članovima obitelji.
Postao je tradicionalan i jedinstven kongres u Hrvatskoj koji se održava svake dvije godine,
a na kojem se njeguje holistički i interdisciplinarni pristup Alzheimerovoj bolesti, oboljelom i članu obitelji/njegovatelju. Hrvatska je nominirana za domaćina ADI-eve godišnje
konferencije 2010. što je iznimna potvrda kvalitetnom i uspješnom radu Hrvatske udruge
za Alzhiemerovu bolest.
Priredile: Maja Laklija i Marina Milić Babić
168
prikaz skupa