[go: up one dir, main page]

Jump to content

Renga

Nō Wikipedia Māori
Te akakōare me nehu renga

Ko te renga (i te reo Tonga: enga, i te reo Tahiti: reʻa, i te reo Hawaii: lena o ʻōlena),[1][2] o te tumariki (takea mai te kupu Pākehā turmeric), he tipu me ingoa pūtaiao Curcuma longa.[3][2] Kei te take tēnei tipu mai te whenua Īnia i te paparahi Āhia.

Ka whakamahia te nehu huria mai tēnei tipu i te ngā Āhia-ki-te-Rāwhiti-mā-Tonga mō te āpiti ki te namunamuā tāwara me tea o ana kai.[4] Ka whakamahi ngā tangata Ao-o-Kiwa te renga hei tea o ngā kākahu rite ngā raupua o te kōwhai (i te reo Hawaii: lenalena, i te reo Tonga: engaenga).[5] Kāore he tipu renga i Aotearoa nei, nō reira ko te ingoa o tipu "rengarenga (Arthropodium cirrhatum)" tūātia mō te maumahara ki te akakōare mātotoru ō tērā tipu.[6]

Ngā tohutoro

[takatā | takatā pūtake]
  1. Malcolm Ross, Andrew Pawley & Meredith Osmond (2008). The Lexicon of Proto Oceanic: The culture and environment of ancestral Oceanic society. Pukapuka tua-3: Plants. Ng. wh. 412-413. ISBN 9780858835894.
  2. 2.0 2.1 "Curcuma longa - Turmeric". Cook Islands Biodiversity Database.
  3. "Curcuma longa L.". Plants of the World Online. 2024.
  4. Rosemary Brissenden (2003). South East Asian Food. Wh. 58. ISBN 1742734715. Hardie Grant Books.
  5. Frances Lennard & Andy Mills (2020). Material Approaches to Polynesian Barkcloth: Cloth, Collections, Communities. Sidestone Press. Ng. wh. 89-90. ISBN 9789088909719.
  6. Proto-Polynesian Etymologies: *Renga. Te Māra Reo: The Language Garden. Benton Family Trust. 2024.