Sonja Podgorelec

Migracija predstavlja sastavni dio povijesti, kulture i drustveno-ekonomskog života stanovnistva hrvatskih otoka. Dio je nacina života otockog drustva, jedna je od mogucih strategija za rjesavanje ekonomske pozicije clanova pojedinih otockih kucanstava, ali i cinitelj cija je jedna od najznacajnijih demografskih posljedica starenje stanovnistva. Promatrajuci otocni prostor, zamjecujemo razne vrste i oblike seljenja - stalno ili povremeno iseljavanje, iseljavanje s kasnijim povratkom (kružnu migraciju), iseljavanje određenih skupina stanovnistva: djece i mladih, radno aktivnih stanovnika, ali i useljavanje ljudi raznih dobi, posebice u kasnoj zrelosti ili starosti, (umirovljenicka migracija) – otocana koji se vracaju nakon zavrsenog radnog vijeka izvan otoka ili stranaca koji svoja ljetovanja pretvaraju u sezonski ili trajan boravak na otocima. Upravo razlicitim migracijskim iskustvima i njihovim posljedicama na cjelokupni život pojedinaca s posebnim osvrtom na nacin života u starosti bavi se ovaj rad. Analizirajuci rezultate nekoliko kvantitativnih i kvalitativnih istraživanja provedenih na hrvatskim otocima posljednjih desetak-dvanaest godina, autorica otoke promatra kao mjesta s kojih se odlazi, ali i na koje se vraca. Autorica razmatra ulogu migracija u oblikovanju životnih ciklusa pojedinaca, podjednako promatrajuci nacin na koji su u njoj sudjelovali (osobno ili posredno preko clana obitelji), vrstu seljenja i trenutak života (vezano uz dob ili razlog seljenja) kada su odlucili migrirati. Bez obzira na migracijsko iskustvo, otok na kojem žive, brojnost i starost njegova stanovnistva ili stupanj ekonomske razvijenosti, stari otocani na slican nacin procjenjuju temeljne vrijednosti vlastita života u prostoru otoka. Uz obitelj koja vecini ispitanika predstavlja temelj života i sigurnosti vrlo veliku važnost pridaju i drugim clanovima drustvenih mreža kojima pripadaju (znacajni drugi), odnosno životu u zajednici. Istraživanja su potvrdila pozitivan i optimistican stav prema sadasnjosti i buducnosti, aktivan životni stil bez obzira na dob ispitanika, iznimno zadovoljstvo samostalnoscu u starosti i želju da se aktivno sudjeluje u životu lokalne zajednice te veliku vezanost uz otok i sve sto cini otocki nacin života ili ono sto znanost zove otockim identitetom koji se nije izgubio ni kod onih koji su desetljeca proveli izvan otoka.

U radu se raspravlja o potrebi mobiliziranja starijeg stanovnistva pri planiranju i provođenju programa usmjerenih na gospodarski razvoj pojedinih hrvatskih regija. Prikazan je dio rezultatâ istraživanjâ kvalitete života stanovnistva na hrvatskim otocima, provedenih u posljednjih desetak godina. Istraživanjima smo utvrdili da zbog nedostatka mlađega stanovnistva postoji nužnost ukljucivanja starijega stanovnistva u gospodarski razvoj njihovih lokalnih sredina, kao i njihova želja za takvim ukljucivanjem, premda zakoni koji se bave otocnim prostorom i programi usmjereni na revitalizaciju otocnoga života zanemaruju taj veliki segment stanovnistva. Rad se zalaže za ukljucivanje starijih, cime se omogucuje i potice aktivno, produktivno starenje.

In diesem Schriftstuck haben wir die Aufmerksamkeit auf die drei wichtigsten Aspekte uber den Stand der Jugendlichen in Kroatien gelenkt: auf den Aspekt der sozialen Integration und ihrer wichtigsten Rolle der Verhaltensregulierung, auf die Multikultur als Form der neuen kroatischen Politik, welche die soziale Integration verschiedener Gemeinschaften in eine funktionierende, strukturelle und immer mehr geteilte Gesellschaft fordert, und auf die verschiedenen Formen der institutionellen Regulierung der sozialen Integration. Die dargestellten (prasentierten) Resultate zeigen, dass es in der modernen kroatischen Politik zu Veranderungen der offiziellen (amtlichen) politischen Richtung, immer grosserer Beachtung von Besonderheiten und einer Verstarkung der staatlichen Rolle und vor allem der nicht staatlichen Rolle in der Durchsetzung der Ideen und der Praxis der Zivilgesellschaft kommt.

Dubrava is a part of the town area of Zagreb where a great concentration of population of various ethnic affiliation and social origin is present nowadays. Along with the greatest number of Croats (the natives, new-settled citizens from other parts of the town and state, exiles, parts of Croatian diaspora), Muslims, Serbs, Albanians, Gypsies, Czechs and others live in Dubrava. The paper delas with the chosen area in which the research will be carried out as well as with the places of gathering of young members of these social groups. The aim of the paper is to define a relevant sample which the research of relations between majority population and minority groups will be based on since in Dubrava increasing segmentation of society is being obvious.

Knjiga se bavi analizom promjenama nacina života u malim otocnim zajednicama, koja je rezultat visedesetljetnog pogresnog drustvenoekonomskog razvoja priobalnog i otocnog prostora Hrvatske. Pri tom se, prije svega, misli na prometno i gospodarsko zapustanje otoka, smjestaj svih ekonomskih subjekata i aktivnosti u obalne gradove, cime je dovrsen, pocetkom 20. stoljeca, zapocet iseljenicki egzodus mladog radnoaktivnog stanovnistva s otoka i nepovratno promijenjen nacin života malih otocnih zajednica. Istraživacki pristup pociva na kompleksnome, visedimenzionalnom konceptu koji ukljucuje geografski, demografski i ekonomski pogled na inzularnost te sociolosko-psiholosku analizu otocne svakodnevice. Uz analizu literature, izvora i sekundarnih podataka, provedeno je i empirijsko istraživanje na pet otoka sibenskog arhipelaga Zlarinu, Prvicu, Kaprijama, Žirju i Krapnju, ciji su rezultati znacajan temelj teksta knjige. Želeci temi pristupiti s pozicija raznih diskursa autorice su u analizu ukljucile i radove hrvatskih književnika i puckih pjesnika koji se bave poetikom otocnosti. Rezultat je sveobuhvatan uvid u nacin života malih otocnih zajednica u kontekstu krupnih drustvenih i gospodarskih promjena.

Studija prikazuje specificnost i kompleksnost života na hrvatskim otocima pocetkom novog tisucljeca. Autori su izvrsili demografsku analizu istocnojadranskih otoka i njihovih skupina, pri cemu je posebna pozornost usmjerena na zadarske otoke na kojima je na odabranom uzorku dviju skupina: otocana skolske dobi (107 ispitanika) i starijeg stanovnistva (151 ispitanik), na Ugljanu, Ižu i Dugom otoku, provedeno empirijsko istraživanje. Uz metodu anketnog ispitivanja na proporcionalno stratificiranom uzorku mladih i starih stanovnika izabranih prema obilježjima brojnosti te spolnoj i dobnoj zastupljenosti na pojedinom otoku, izvrsena je i analiza sadržaja ucenickih eseja. Premda neki pokazatelji govore o, u posljednjem desetljecu, kvalitetnijem ukupnom kretanju stanovnistva, u otocnoj je populaciji i apsolutno, a pogotovo relativno, sve manje zastupljena mlada generacija. Dakle, starenje otocnog stanovnistva najupecatljivija je otocna demografska pojava. Rezultati empirijskog istraživanja u velikoj su mjeri potvrdili da se mladi i stari otocani ne razlikuju u procjeni svakodnevnog života na otoku, njegovim prednostima (ekoloske prednosti, obiteljska povezanost, doživljaj sigurnosti i solidarnost stanovnistva) i nedostacima (nedovoljnom broju stanovnika, nedostatku radnih mjesta, utrnulom kulturno-zabavnom životu, doživljaju izoliranosti), u nacinu na koji bi se postojeci problemi trebali rjesavati i ukupnoj kvaliteti života na otocima.

Desetljeca nepovoljnih gospodarskih kretanja i periferni položaj otoka potaknuli su iseljavanje, koje je znacajno demografski i drustveno utjecalo na otocne zajednice i nacin njihova života. Od veljace do svibnja 2011. na sibenskim otocima provedeno je istraživanje o promjenama u nacinu života malih otocnih zajednica u posljednjih pedesetak godina. U radu se iznose rezultati istraživanja koja se bave procjenom kvalitete života starijega otocnog stanovnistva. Uzorkom su obuhvacena 122 stanovnika starih 60 i vise godina na Zlarinu, Prvicu, Krapnju, Kaprijama i Žirju. Rijec je o povrsinski malim otocima s malim brojem stanovnika na kojima prevladava starije stanovnistvo, od kojih je vecina svoje radne godine provela živeci i radeci izvan otoka te se po umirovljenju odlucila vratiti. Brojna su istraživanja potvrdila da su zdravlje i materijalna sigurnost temeljne dimenzije pri procjeni kvalitete života starijih ljudi. Stoga su i u ovom radu zdravstveno stanje i funkcionalni status te materijalno stanje analizirani kao objektivne dimenzije kvalitete života starijih otocana, a sigurnost i osamljenost kao s njima blisko isprepletene subjektivne dimenzije. Temeljni nalazi istraživanja potvrđuju da premda su objektivni uvjeti (dostupnost zdravstvene zastite, lijekova i organizirane skrbi za starije u njihovu domu ili u institucijama za zbrinjavanje starih i nemocnih na otocima) losiji od onih na kopnu, subjektivna ocjena zadovoljstva zdravljem i funkcionalnim sposobnostima ispitanika relativno je visoka. Materijalno stanje starijih otocana mjereno prihodom i kvalitetom stanovanja razlikuje se s obzirom na njihovu dob, pri cemu je najsiromasnija skupina najstarijih otocana (80+), među kojima je i najvise jednoclanih kucanstava. Velicina kucanstva bitan je faktor koji, uz visinu prihoda, u starosti određuje doživljaj sigurnosti i osamljenosti pojedinca. Usprkos drustvenim promjenama, osjecaj povezanosti i međusobna bliskost clanova otocnih zajednica i dalje su snažno prisutni, pa vecina starijih ispitanika osjeca pripadnost zajednici u kojoj živi i prihvacenost u njoj.

The paper presents and discusses the results of an empirical survey carried out in April 2000 on the islands Prvic, Zlarin and Krapanj in the Sibenik coastal area. These islands are part of a group of islands marked by the highest rates of depopulation, in which even recently daily commuting was one of the most expressed forms of mechanical population development. Daily commuting is seen as an initial state leading to permanent migration, i.e. to out-migration. Potential migrants become familiar with the social, economic, cultural and other traits of their future destination area, which makes it easier for them to leave their places of origin. Thus, for the purposes of the research, the survey selected a population of daily commuters, mainly young people of working age who usually constitute the segment of the population most Iikely to migrate. The survey used both a questionnaire and interviews. Respondents belonged to two relevant groups of the island population: employees commuti...

The 2011 population census recorded 4,290,612 residents of Croatia among which 584,947 or 13.7% were born abroad. Even though the most of them were born in Bosnia and Herzegovina (70% or 409,357) no research was conducted about this significant group of immigrants. This paper analyses the migration flows between Bosnia and Herzegovina and Croatia during the last 60 years, especially focusing on demographic data available from diverse secondary sources and data on migration history and transnational activities obtained through empirical study ?The Effects of Immigration from Bosnia and Herzegovina on the Sociodemographic Development of Croatian Urban Areas?. The survey was conducted in 2014 in Sesvete, district of City of Zagreb on a judgemental/purposive sample of 301 adult Croatian residents born in Bosnia and Herzegovina. Historical events (especially war) and economic developments had the influence on the number of immigrants as well as their motivation and decision to move from ...

Nepovoljni demografski trendovi u Hrvatskoj, među kojima je starenje jedan od znacajnijih, imaju za posljedicu starenje kontingenta radne snage, a dugorocno i njegovo smanjenje zbog sve manjeg priljeva mladih. Jedan od nacina ublažavanja tih procesa jest i destimuliranje prijevremenog odlaska u mirovinu, ali i poboljsanje uvjeta rada i odnosa prema starijim radnicima. Omogucivanjem duže zaposlenosti smanjili bi se troskovi socijalnih transfera usmjereni prema dijelu starijeg stanovnistva koje, iako u mirovini, živi na rubu siromastva.