U ovome prikazu autorica daje osvrt na tri sveska "Istorije crnogorske književnosti" u izdanju podgorickoga Instituta za crnogorski jezik i književ
Research Interests:
U radu se govori o izradi i tiskanju glagoljskoga misala (u znanosti poznat i kao Parcicev misal) u drugoj polovici 19. stoljeca. Ta liturgijska kn
Research Interests:
The paper presents and interprets Constantine Cyril’s script – his Glagolitic Azbuka – from the perspective of the number, i.e. in the matrix form. The matrix interpretation implies an arrangement of letters in columns and rows, i.e.... more
The paper presents and interprets Constantine Cyril’s script – his Glagolitic Azbuka – from the perspective of the number, i.e. in the matrix form. The matrix interpretation implies an arrangement of letters in columns and rows, i.e. vectors, whereby vectors mean one-column matrices. Such an arrangement of ones, tens, hundreds, and thousands expressed in letters establishes new meaning relations within that script and offers its new reading as a philosophical-symbolic medium. This medium, the vectorial reading shows, demonstrates with itself the purpose of Christianisation intended for it in the 9th century, and not just with the texts realised by it; this script (even today) teaches faith in the triune Christian God – the Father, the Son, and the Holy Spirit, the Word that has become the body and the Letter as the evangelical message and will of the Incarnate Word.
Research Interests: Faith and Reading Process
Research Interests:
The volume "Peripheries in the Croatian Language, Culture and Society" is the second colllection of articles, which are the result of the meeting at the international scientific conference that took place in Katowice in 2019.... more
The volume "Peripheries in the Croatian Language, Culture and Society" is the second colllection of articles, which are the result of the meeting at the international scientific conference that took place in Katowice in 2019. The first and most extensive chapter of the volume, titled "Croatian Standard Language and Dialects" consists of articles in which the peripheries and peripherality appear most often in relation to the marginal position of certain linguistic phenomena in the Croatian standard language and in regional variants. In the second part, titled "Croatian Language in Teaching and Translation", there are texts in which the peripheries and peripherality are related to the glottodidactics of the Croatian language and traductology. The third chapter of the volume, "Croatian Language Abroad", covers works in which the peripheries and peripherality are closest to their original, geographical meaning, as they refer to a place remote from...
Research Interests:
U radu je rijec o staroslavenskim liturgijskim knjigama na hrvatskome nacionalnom i kulturnom prostoru u drugoj polovici 19. st., s posebnim naglasko
Research Interests:
Research Interests:
U radu se pristupa analizi sadržaja hrvatskoglagoljskih grafita s obzirom na faticku i metajezicnu funkciju. Signali istaknutih jezicnih funkcija promatraju se kao sastavnice (osebujnosti) razgovornoga stila i književnoumjetnickoga stila.... more
U radu se pristupa analizi sadržaja hrvatskoglagoljskih grafita s obzirom na faticku i metajezicnu funkciju. Signali istaknutih jezicnih funkcija promatraju se kao sastavnice (osebujnosti) razgovornoga stila i književnoumjetnickoga stila. Najavljena su i otvorena neka nova istraživacka pitanja – ponajprije o mogucim uzrocnicima vanjskenepouzdanosti jezicno-pismovnoga materijala grafita (pogreske, retardacija slova, ispustanje slova, elipticnost iskaza i dr.). Rad funkcionira i kao svojevrstan esejisticki hommage akademiku Branku Fucicu i njegovim "Glagoljskim natpisima" iz 1982. godine.
Research Interests:
U radu ce se predstaviti, a na temelju djela Osnova slovnice slavjanske narĕcja ilirskoga uredjena Vĕkoslavom Babukicem (1836) i Ilirska slovnica (1854), teze Vjekoslava Babukica o prirodi jezika. Iznijet ce se pretpostavka kako je rijec... more
U radu ce se predstaviti, a na temelju djela Osnova slovnice slavjanske narĕcja ilirskoga uredjena Vĕkoslavom Babukicem (1836) i Ilirska slovnica (1854), teze Vjekoslava Babukica o prirodi jezika. Iznijet ce se pretpostavka kako je rijec o razmisljanjima inspiriranim idealistickim tezama najveceg teoreticara jezika XIX. stoljeca Wilhelma von Humboldta (1767-1835), koji je jezik držao, a nastavljajuci se na filozofiju Johanna Gottfrieda Herdera, "specificnom emanacijom duha" koja aktivno sudjeluje u formiranju covjekove spoznaje, ima unutrasnju snagu i pripada citavoj naciji. Ilirski program u cijelosti je naslonjen na istaknuta filozofsko-teorijska poimanja prirode jezika, a gramaticki rad Babukicev vjerno slijedi njegove smjernice sto pokazuje nemali broja navoda iz Osnova slovnice i Ilirske slovnice. Preko istaknutih promisljanja o vezi jezika i naroda / nacije obrazlaže se potreba za poznavanjem slavenske starine – opceslavenskoga književnog jezika i dviju azbuka kojima...
Research Interests:
U radu se razmatraju osobitosti rukopisne staroslavenske gramatike Dragutina Antuna Parcica. Ispitat ce se i utvrditi njezin ustroj i usmjerenost određenoj tradiciji u odnosu na postojece devetnaestostoljetne staroslavenske gramatike i... more
U radu se razmatraju osobitosti rukopisne staroslavenske gramatike Dragutina Antuna Parcica. Ispitat ce se i utvrditi njezin ustroj i usmjerenost određenoj tradiciji u odnosu na postojece devetnaestostoljetne staroslavenske gramatike i jezicne osvrte hrvatskih filologa – osobito Ivana Broza i njegovih Oblika jezika staroga slovenskoga (1889. i jos sest izdanja). Rukopisna je gramatika podijeljena na dva temeljna dijela (Odsiek I i Odsiek II) koji su ustrojeni prema obradi deklinacija (Sklonitba) i glagola (konjugacija odnosno Sprega). Rijec je o nedovrsenoj gramatici koja nije popracena u Uvodu najavljenim poglavljima I. Dodatak o neprigibivih riecih i II. Dodatak o Oblikovanju (Formatio). Za razliku od Broza (Pristup 1 – 4) Parcic ne donosi uvodno poglavlje s razradbom izvanjskojezicnih povijesnih okolnosti nastanka staroslavenskoga jezika i dviju slavenskih azbuka (glagoljice i cirilice), premda prilikom predstavljanja deklinacija istice temeljne razlike između opceslavenskoga (do...
Research Interests:
Neosporno je danas da vodeca uloga u obnovi staroslavenskih liturgijskih knjiga u XIX. st. pripada Dragutinu Antunu Parcicu. Taj je devetnaeststoljetni homo universalis u paleoslavistickoj / paleokroatistickoj literaturi poznat kao onaj... more
Neosporno je danas da vodeca uloga u obnovi staroslavenskih liturgijskih knjiga u XIX. st. pripada Dragutinu Antunu Parcicu. Taj je devetnaeststoljetni homo universalis u paleoslavistickoj / paleokroatistickoj literaturi poznat kao onaj koji je glagoljskim misalom spasio starodrevnu hrvatsku povlasticu – glagoljicu od neminovne propasti koja joj je prijetila u drugoj polovici XIX. stoljeca. Njegov glagoljski Misal, kojim se u liturgijsku uporabu vraca crkvenoslavenski jezik, izlazi 1893. u svom prvom izdanju i predstavlja krunu cirilometodskih obnoviteljskih nastojanja ne samo među Hrvatima nego i među Slavenima uopce. U vrijeme kada glagoljica na hrvatskome nacionalnom prostoru živi svojim potisnutim životom valjalao je osigurati da se glagoljski Misal može bez poteskoca upotrebljavati, stoga D. A. Parcic izdaje Mali azbukvar za pravilno i jednolicno citanje glagoljice(autor Ivan Broz, 1894) te priređuje staroslavensku gramatiku i rjecnik: Grammatica paleoslavico-latina i Rjecnik l...
Research Interests:
U radu se prema nacelima i postupcima dijakronijske stilistike i lingvostilisticke analize pristupa interpretaciji deset pjesama Slavka Jendricka iz intermedijalne zbirke/projekta Svecanost glagoljice. Ti se postmodernisticki pjesnicki... more
U radu se prema nacelima i postupcima dijakronijske stilistike i lingvostilisticke analize pristupa interpretaciji deset pjesama Slavka Jendricka iz intermedijalne zbirke/projekta Svecanost glagoljice. Ti se postmodernisticki pjesnicki tekstovi svojom intertekstualnom i intermedijalnom osjetljivoscu, jedinicama stilskoga pojacanja na fo-nostilematskoj, morfonostilematskoj, sintaktostilematskoj, semanto-stilematskoj, grafostilematskoj ili pak makrostilistickoj razini izravno referiraju na hrvatskoglagoljsku srednjovjekovnu kulturu u svim onim aspektima koje je moguce pokriti nadređenim pojmovima glagoljastvo i glagolizam (glagoljsko pismo, hrvatskocrkvenoslaven-ski jezik, srednjovjekovna književnost i dr.) i s njom komuniciraju preko intermedijalnog prijenosnika – spomen-obilježja Aleja glago-ljasa u Istri.
Research Interests:
Poznato je iz dosadasnjih napisa o leksikografskome radu Dragutina Parcica da je kao sljedbenik zagrebacke filoloske skole bio otvoren prema oblicima i leksemima koje je preuzeo iz triju hrvatskih narjecja. Ponajprije su to bile jedinice... more
Poznato je iz dosadasnjih napisa o leksikografskome radu Dragutina Parcica da je kao sljedbenik zagrebacke filoloske skole bio otvoren prema oblicima i leksemima koje je preuzeo iz triju hrvatskih narjecja. Ponajprije su to bile jedinice stokavskoga dalmatinskog idioma, kao sto u pisanju o oblicima u "Gramatici della lingua slava (illirica)" iz 1898. zakljucuje Vladimir Anic, zatim njegova materinskoga cakavskog idioma, ali i kajkavskoga narjecja. U radu se donosi analiza onih leksema koji bi mogli biti karakteristikom slavonskoga dijalekta. Izdvajaju se turcizmi i ostale primljenice karakteristicne za slavonski dijalekt, također leksemi koji oblikuju tzv. podrucni leksik: lokalizmi, regionalizmi i dijalektizmi, osobito etnografski dijalektizmi, ali i mikrotoponimi karakteristicni za regiju Slavonije.
Research Interests:
Research Interests:
Neosporno je danas da vodeca uloga u obnovi staroslavenskih liturgijskih knjiga u XIX. st. pripada Dragutinu Antunu Parcicu. Taj je devetnaeststolj
Research Interests:
Polazeci od cvrstih pozicija koje su uspostavljene postojecim endogenim teorijama o postanku i podrijetlu glagoljice, ne dovodeci pritom u pitanje
Research Interests:
U radu se razmatraju osobitosti rukopisne staroslavenske gramatike Dragutina Antuna Parcica. Ispitat ce se i utvrditi njezin ustroj i usmjerenost o
Research Interests: Physics and Humanities
U radu se pristupa analizi pjesnicke zbirke Bascanska ploca – poema suvremenoga hrvatskog književnika Mile Pesorde. Ispitat ce se razina osjetljivosti autorskoga pera prema najstarijem razdoblju hrvatske književnojezicne povijesti,... more
U radu se pristupa analizi pjesnicke zbirke Bascanska ploca – poema suvremenoga hrvatskog književnika Mile Pesorde. Ispitat ce se razina osjetljivosti autorskoga pera prema najstarijem razdoblju hrvatske književnojezicne povijesti, pokusat ce se identificirati temeljni citatni signali i intertekstualne veze sa spomenicima koji oblikuju hrvatsku srednjovjekovnu književnost, a preko njezina dragog kamena – Bascanske ploce. Primijenit ce se metode i postupci stilisticke analize, s osobitim obzirom na jezik pjesnickih ostvaraja – od grafeticke i grafemicke do sintakticke razine. S obzirom na neke dosadasnje analize koje su ovjerile Bascansku plocu i kao spomenik premrežen simbolikom brojeva, u radu se donosi svojevrstan appendix koji predstavlja novu perspektivu i pokusaj usporedne numeroloske analize Bascanske ploce i Pesordine poeme.
Research Interests:
Rad problematizira zastupljenost, funkcionalnost i posebnost hrvatskocirilicne (bosanicne) pismenosti u Slavoniji – od prvih srednjovjekovnih pos
Research Interests:
U radu ce se predstaviti, a na temelju djela Osnova slovnice slavjanske narĕcja ilirskoga uredjena Vĕkoslavom Babukicem (1836) i Ilirska slovnica
Research Interests:
Research Interests: Lactation, Medicine, Safety, Pregnancy, Recommendations, and 3 moreBezbednost, Trudnoca, and Cosmetic Products
The book is summation of linguistic and literary history studies concerning neglected subjects and scientific areas and approaches, scientists and cultural workers who are all together united under the concept of Slavonia (Osijek, Đakovo... more
The book is summation of linguistic and literary history studies concerning neglected subjects and scientific areas and approaches, scientists and cultural workers who are all together united under the concept of Slavonia (Osijek, Đakovo and Vinkovci Regions) and Slavonian literature. Due to the fact that the book gathers studies that arose as results of broader scientific interests of the authors as well as their specific scientific formation (Old Church Slavonic lanugage and literature, Croatian Glagolism and Glagolitism), first part of the book introduces six extensive studies that represent first type of authors’ interests, and the second part brings five studies which discuss features of Slavonian language and literary history in the »Old Church Slavonic« perspective.