Aleksandra Faber

FABER, Aleksandra – Ivica DEGMEDŽIĆ – Slobodan JOVANOVIĆ. Novi projekt postave numizmatičke zbirke (prilog Arh. Muzeja u Zagrebu). Résumé: Das neue Projekt des Aufstellung einer Münzsammlung (Beilage des archäologischen Museums in Zagreb). The New Project for the Arrangement of the Numismatic Collection (A Contribution of the Archaeological Museum in Zagreb). Numizmatičke vijesti, 10/1963, 19, pp. 25-28 +1 drawing.

Antički grad Buthua i istraživanje helenističke i rimske nekropole. Summary: Ancient Buthua and Exploration of the Hellenistic and Roman Necropolis. In: Ed. Dušan Medin. Antička Budva. Zbornik radova s Meðunarodnog multidisciplinarnog naučnog simpozijuma po pozivu održanog u Budvi 28–30. novembra 2018. godine. Budva, 2021: pp. 560-504.
(Cf.: La cité antique de Buthua et les recherches de la nécropole helénistique et romaine. Sažetak: Antička Buthua i istraživanja helenističko-rimske nekropole. Illyrica antiqua: ob honorem Duje Rendić-Miočević : radovi s međunarodnoga skupa o problemima antičke arheologije ). Zagreb, 2005, pp. 237-261.
https://www.academia.edu/28209011/La_cit%C3%A9_antique_de_Buthua_et_les_recherches_de_la_n%C3%A9cropole_hel%C3%A9nistique_et_romaine_Sa%C5%BEetak_Anti%C4%8Dka_Buthua_i_istra%C5%BEivanja_helenisti%C4%8Dko_rimske_nekropole_Illyrica_antiqua_ob_honorem_Duje_Rendi%C4%87_Mio%C4%8Devi%C4%87_radovi_s_me%C4%91unarodnoga_skupa_o_problemima_anti%C4%8Dke_arheologije_Zagreb_2005_pp_237_261

Uzaludna zalaganja hrvatskih arheologa i povjesničara umjetnosti za prostorni integritet antičke Salone povodom projekta i realizacije splitske zaobilaznice autoputa 1987. godine. Monumenta marmore aereque perenniora. Eds. Ivan Radman-Livaja and Tomislav Bilić. Zbornik radova u čast Anti Rendiću-Miočeviću. A volume dedicated to Ante Rendić-Miočević. Collectanea archaeologica Musei archaeologici zagrabiensis, 3, 2020: 176-189.
(Futile activity of Croatian archaeologists and art historians in preserving the integrity of ancient Salona within the frame of the project and realization of the highway deviation in 1987.)

Summary: Urban Features in the Location and Raster of the Architecture of Roman Rider (Danilo near Šibenik).
The fertile plateau of the Danilsko polje (field) is known of the famous site of Neolithic culture which was firstly recognized during the excavations of Duje Rendić-Miočević. Still, the main topic of this paper is dedicated to the Rendić-Miočević’s researches, on his attestation of the location of ancient Rider and on epigraphic evidence of municipal leaders who played a significant role in the process of urbanization and Romanization of an indigenous centre. Municipium Riditarum was an autochthonous urban centre of the Illyrian peregrine community of Riditae, situated in the far eastern part of above mentioned Danilsko polje, next to the southern slopes of the Zagora mountain, about 20 km far from the Adriatic coast. The Roman road led from Scardona passing the Krka river, which was the border between the Liburni and Delmatae, and led through Danilsko polje towards Salona. The nucleus of prehistoric settlement Rider was situated on strategically chosen position, on the hillfort called Gradina, on the northern slopes of Danilsko polje. In the turn of the 1st and 2nd centuries AD the political- economic conditions in Rider have been changed due the road building activities, class differentiation among the inhabitants and the urban centre of Rider was transferred from the hillfort into the valley. All of this was confirmed by the Rendić-Miočević’s excavations around the church of St. Daniel and its cemetery Šematorij which was built above the ruins of municipium Riditarum. Beneath the layers of the medieval necropolis were found the traces of Roman public and private architecture, streets, baths, indicative architectonic stone decoration, most possible belonging to the forum with the temple. Its location is only presumed in the area inside and around the church of St. Daniel along with two unexplored parts on the left and right side by the northern entrance to the cemetery.
Keywords: Danilo, Rider, Duje Rendić-Miočević, Roman
architecture, villa, forum.

Prilog kronologiji fortifikacija u primorskom Iliriku. Résumé: Contribution à la chronologie des fortifications dans I'Illyricum littoral. Jadranska obala u protohistoriji. Kulturni i etnički problem. Simpozij održan u Dubrovniku od 19. do 23. X. 1972. [The Adriatic Coast in Protohistory. Convention held in Dubrovnik from 18 to 23 October 1972.] Zagreb, 1976, pp. 227-246, with 8 drawings, + 3 plates, one map.

En 1937, une découverte sensationnelle de bijoux en or de l'époque hellénistique venait d'être faite à Budva sur le littoral monténégrin, à l'endroit où l'on creusait les fondations d'un nouvel hôtel. Les fouilles archéologique, mal organisées à cette époque, montrèrent qu'il s'agissait d'une nécropole appartenant aux habitants de la Budva antique. En 1952 les fouilles sistematiques furent confiées au Musée archéologique de Split, et la direction en fut attribuée à Duje Rendi}-Mio~evi}. Cettes travaux furent soudain arrêtés à la suite d'un malentendu avec les investisseurs et les fouilles sont restées ina-chevées. Duje Rendi}-Mio~evi} ne publia jamais leurs résultats incomplets. Mais il décrivit exhaustivement, en leur don-nant une interprétation scientifique, les bijoux découverts à Budva avant la guerre et, ce qui est plus important encore, révéla aux milieux archéologiques les particularités de la culture illyrienne, dont les reflets les plus fidèles sont justement les produits de fouilles de cimetières mentioné.

Rimsko naselje u Murteru. Summary: Roman settlement in Murter. Područje Šibenske županije od pretpovijesti do srednjega vijeka. Znanstveni skup, Šibenik 18-20. listopada 1995. Šibenik County from Prehistoric to Mediaeval times. Conference, Šibenik, 18-20 October 1995. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 19, Zagreb, 1998, pp. 97-122.

Približno deset kilometra na putu od Senja prema Zadru nalazi se danas skoro nezapaženo mjestance Sveti Juraj. U antičkim itinerarima na tom se mjestu spominje Lopsika kao značajna luka, kojom je kolao promet i trgovina od priobalja preko planine Velebit u unutrašnjost, uhodanim karavanskim putovima. Autohtono pleme Lopsa podiglo je oko luke niz fortifikacija, koje su nadzirale i pomorske i kopnene putove prema zaleđu. U vrijeme Augusta ili Tiberija Lopsika dobiva status povlaštenog grada s ius Italicum. Autorica je na temelju terenske ubikacije i studijom zračnih snimaka pokušala utvrditi nukleus antičkoga grada i tijek daljnjeg urbanog razvoja i stagnacije u postantička vremena, koji je za sada poznat jedino prema epigrafskim spomenicima, a nisu još otkriveni nalazi antičke arhitekture na terenu. Rad je popraćen prikazom najbitnijih pokretnih arheoloških nalaza, kojima je kontinuitet života na tom mjestu potvrđen od 8. stoljeća prije Kr. do danas. Putujući od Senja obalom prema Zadru, već nam se nakon nekoliko kilometara iza Senja ocrtava neobično razvedena konfiguracija šiljastih brdašca, čije se siluete stapaju sa stjenovitom pozadinom velebitskih padina. Jedno se od tih brdašca našlo u samome moru, neposredno uz obalu. To je otočić Lisac, čiji je naziv potaknuo stručnjake, ponajprije nedavno preminuloga Antu Glavičića, dragog nam prijatelja kojemu ovaj rad i posvećujem, da traže teritorijalnu povezanost s brdom Lisac kod Krasnoga, onstran Velebita u Lici, kuda je vodio vjerojatno već u pretpovijesti važan trgovački

Uz geografski prikaz i opis značenja Velikog Rujna za gospodarstvo priobalnog stanovništva južnog Velebita, autorica izvještava o rezultatima arheoloških istraživanja koja su provedena između 1986. i 1988. godine na Gradini, usred rujanskog polja. Na Gradini je u osam arheoloških sonda potvrđeno već ranije pretpostavljano prethistorijsko naselje, nastanjeno kroz brončano doba, kada je ovuda prolazio važan karavanski put. Veliko Rujno je i kasnije ostalo stjecištem pastirskih i trgovačkih putova, posebno obilježeno hodočasničkom crkvom Gospe od Rujna. U posljednjim je desetljećima, zahvaljujući zalaganjima Gradskog muzeja u Senju, porastao interes širokoga kruga stručnjaka raznih znanstvenih grana za sistematska istraživanja područja Velebita, impozantnoga gorskog masiva priobalja sjevernog Jadrana na koji su se ranije osvrtali tek pojedinci entuzijasti i istraživači, a ponajviše oni s planinarskim sklonostima. Timski istraživački rad 1 U rasponu od 1983. do 1989. godine prof. Ante Glavičić je u ime Gradskog muzeja Senj organizirao svake godine interdisciplinarne stručne ekipe za istraživanje Velebita. Autorica ovoga rada sudjelovala je s ekipama studenata arheologije i arhitekture na istraživanjima graditeljske baštine te na arheološkoj problematici iz sredstava znanstvenog projekta financiranog od Ministarstva znanosti, a preko Arheološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu. U istraživanjima na Rujnu sudjelovala je i prof Mira Trošelj iz Zagreba.

Uz kratak geografski opis velebitskog područja, vezan uz antičke izvore, te osvrt na stanovništvo Velebita kroz arheološka razdoblja, prikazane su okolnosti pod kojima su se u tom izoliranom brdskom području uščuvale i razvijale pojedine kultne manifestacije i običaji, prije svega običaji pokapanja pokojnih. Mirila, osebujni grobni spomenici koji se nalaze uz planinske putove u Velebitu, istaknuta su mjesta posmrtnih obreda planinskog stanovništva. Na temelju dosadašnjih istraživanja I. Krajača, M. Gavazzija, A. Glavičica, a napose M. Trošelj, autorica je upozorila na neke pogrebne običaje kod Vlaha u planinama sjeverne Grčke, uključivši obred ekshumacije uz naricanja (miraloja) koji se u nekim detaljima podudara s pogrebnim obredom na velebitskim mirilima. Te podudarnosti mogle bi se vezati uz utjecaj transhumantnih stočara iz istočnih planinskih regija Balkana, s kojima je autohtono stanovništvo Velebita dijelilo ispašu, a izmjenjivalo ili obogaćivalo, vjerojatno i rodbinskom vezom, svoje običaje i vjerovanja. U tekstovima antičkih putopisaca i geografa spominje se sjeveroistočna obala Jadrana kao brdovito, šumama obraslo područje koje pripada ilirskim plemenima. 1 Taj se opis vjerojatno odnosio na gornji dio Jadrana, koji je za

Na temelju analize apsidalnih prostora u antičkoj arhitekturi autor ukazuje na konti-nuitet u tradiciji lokacija i izgradnje ranokršćanskih bazilika na prostoru bivših antičkih terma. Ne ulazeći detaljnije u razradu tlocrtnih značajki javnih, odnosno sakralnih obje-kata kasne antike i srednjeg vijeka, gdje se, pogotovo u crkvenoj arhitekturi, javlja apsida kao nezaobilazna poanta prostornog rješenja, nastojat ćemo u ovom prilogu osvijetliti značenje apsidalnog prostora, uz razmatranje uvjeta za njegov kontinuitet. Polukružno formirani prostor uklopljen u pačetvorinastu površinu objekata zapa-žamo već u nekim gradnjama iz prethistorijskog doba.

Počeci urbanizacije na otocima sjevernog Jadrana. A) Arheološka topografija Osora. Resumé: Les commencements de l'urbanisation dans les îles du Kvarner septentrional. A) Topopgraphie archéologique d'Osor. Hrvatsko arheološko društvo. Arheološka istraživanja na otocima Cresu i Lošinju: znanstveni skup, Mali Lošinj, 11-13. listopada 1979. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 7. Éditions de la Société Archéologique Croate, 7. Zagreb, 1982, pp. 61-78.