studije Kritički osvrt na pojavu fenomena religije Novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli iz rakusa teologije muslimana Dr. Haris Islamčević sekretar medžlisa islamske zajednice sanski most islamcevich@yahoo.com Sažetak: Ovaj rad kritički oslovljava fenomen religije Novoga doba, naglašavajući posebno fenomen Nove misli koji je autor razmatrao kroz nekoliko znanstvenih radova. Kroz ovaj rad se ukazuje na punu relevantnost teologijsko-filozofskoga analiziranja i kritičkoga odnosa prema fenomenu religije Novog doba, ali i prema bîti moderne i savremene kulture kao i svim formama njezinoga ispoljavanja. Ponuđeni su i određeni prijedlozi kako se ispravno odnositi naspram ovoga fenomena, kako na individualnom, tako i na institucionalnom planu. Ključne riječi: Nova misao, Religija Novog doba, kritičko oslovljavanje Uvod Nakon što smo u znanstvnom radu pod naslovom: „Teološko-filozofsko razmatranje fenomena Nove misli“1 (Islamčević, 2019.) ponudili opširan 1 Uvažene čitaoce upućujemo na integralni tekst spomenutoga znanstvenoga rada koji je dostupan u e-formi: https://harisislamcevic.com/teolosko-filozofsko-razmatranje-fenomena-nove-misli/, učitano: Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] · 199 Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... prikaz Nove misli, što je podrazumijevalo prikaz društvenopovijesnoga, religijskoga kao i kulturološkoga konteksta koji su pogodovali nastanku ovoga učenja, u kojemu smo zaključili da Nova misao predstavlja novi pristup u nastojanju postizanja sveopćeg čovjekovog blagostanja, postizanja fizičkoga, duhovnoga i finansijskoga blagostanja i konačno se nameće kao alternativa konvencionalnoj medicini. Ona prije svega predstavlja paradigmu novoga razumijevanja i pluralnosti svijeta i života, u kojemu se posebno naglašava uloga čovjeka i njegovih misli2 koje posjeduju moć kreacije, a koje se opisuju kao pokretač svih drugih procesa. S obzirom na to da se radi o fenomenu čija se masovnija popularizacija tek očekuje u periodu koji se nalazi pred nama, držimo da je izuzetno važno upoznati se sa njim, kao i sa načinom suočenja bosanskih muslimana, ali i pripadnika svih religijskih zajednica u Bosni i Hercegovini sa izazovima ovoga fenomena, ali i generalno sa fenomenom religije Novoga doba. U tom kontekstu bi religijske zajednice trebale ponuditi zajedničku platformu koja bi sačinjavala sve elemente dostatne vjernicima u lakšem suočenju sa spomenutim izazovima. U pretodnome broju „Glasnika“ smo objavili analizu učenjâ poznatih motivacionih govornika u kontekstu religije Novoga doba, posljedično tome, ovaj rad predstavlja svojevrsni najavljeni nastavak, ali i kritički osvrt na učenje koje smo predstavili kroz nekoliko radova. Izazovi religije Novoga doba pred bosanskohercegovačkim muslimanima: potreba kritičkog promišljanja novih religioznih trendova Savremena životna preorijentacija sa sobom nosi nekoliko krucijalnih posljedica koje se manifestiraju kroz: • stvaranje konzumerske svijesti i naglašavanje materijalnoga aspekta čovjekovoga ovosvjetskoga bivstvovanja; • krizu moralnog autoriteta i autentičnosti njegovoga legitimiteta; 2 06.04.2020. O važnosti čovjekovih misli i njezinome ogromnom utjecaju na profiliranje kvaliteta čovjekovog života razmatrali smo kroz primjer djela popularne spisateljice R. Byrne pod naslovom: „Uloga čovjekovih misli u svakodnevnom životu u djelima Rhonde Byrne.“ Rad je u pripremi i očekujemo njegovo, ako Bog da, skorašnje objavljivanje. 200 · Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... u nedostatku snažnog, istinskog moralnog tradicionalnoga autoriteta s jedne, te procesa individualizacije s druge strane, doprinijet će generiranju krize čovjekove religioznosti usljed koje će se savremeni čovjek sve više udaljavati od tradicionalne religije te općenito tradicionalnog svjetopogleda, što će ostaviti ogroman prazan duhovni prostor, kojeg nastoji popuniti otvarajući se učenjima raznih alternativnih, „instant-izvora“ duhovnosti. Istraživanje3 putem kojeg su anketirani muslimani Sanskog Mosta potvrdilo je hipoteze o postojanju naznaka zastupljenosti elemenata učenja Nove misli u vjerovanju muslimana Sanskog Mosta (Islamčević, 2020b). Na osnovu rezultata dobivenih iz sprovedenog istraživanja, sa sigurnošću se može zaključiti da se u tipologizaciji Nove misli kod muslimana Sanskog Mosta radi više o praktičnom nego o vjerujućem, odnosno spoznajnom tipu Nove misli. Naime, razgovori koji su vođeni nakon anketiranja, ukazuju da učesnici ankete u učenju Nove misli ne vide i ne prepoznaju ništa strano tradicionalnoj religioznosti ovih prostora. Na upite o načinima upoznavanja sa učenjem Nove misli, najčešći odgovor odnosio se na čitanje motivacionih knjiga čiji sadržaji, kako smo objasnili na drugome mjestu (Islamčević, 2019), osiguravaju povećavanje motivacije na način da čitaoci sami putem korištenja vlastitoga uma, odnosno fokusiranja na „pozitivne misli“ trebaju prikupljati svu energiju oko sebe pa je nakon toga i usmjeriti ka poboljšanju kvaliteta svojega života. Također, važna činjenica je da mlađi učesnici ankete, pored knjiga, kao izvora iz kojih su saznali za važnost i ulogu fokusiranja misli, navode još filmove (npr. „Svemogući Bruce“, koji je snimljen 2003., i sl.) te određene animirane filmove (poput „Simpsonovi“ i dr.). Kao odgovor na pitanje šta je konkretno izazvalo njihov interes za čitanjem knjiga, prije svega je istaknuta želja za brzim postizanjem uspjeha, ali i primamljivosti njihovih naslova koji su obećavali iskustvo sa zanimljivim i „neopterećujućim“ sadržajima. Spomenute načine na koji su anketirani građani ostvarili prve spoznaje o učenju Nove misli (knjige, filmove, te posebno • 3 Kako se radi o opširnom istraživanju, rezultati ovoga istraživanja bit će, ako Bog da, predstavljeni u zasebnome radu. Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] · 201 Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... osmišljeni medijski sadržaji), možemo definirati kao kulturološke uzroke, odnosno najadekvatnije puteve kojima se učenje Nove misli uspješno promovira. Upravo iz ovoga se vidi puna relevantnost teologijsko-filozofskoga analiziranja i kritičkoga odnosa prema bîti moderne i savremene kulture kao i svim formama njezinoga ispoljavanja. Izazov nadolazećeg vremena Iz prethodno rečenog, lahko je pretpostaviti da će se tendencija povećanja popularnosti Nove misli kod bosanskohercegovačkih muslimana nastaviti i to iz nekoliko razloga. Najprije, u stalnoj želji za popravljanjem socijalnoga, ekonomskoga i materijalnoga stanja, savremeni čovjek će još snažnije iskazivati svoj interes prema alternativnim religijskim oblicima. Zbog atraktivnosti učenja Nove misli koji se manifestira u promoviranju finansijskoga, zdravstvenoga i duhovnoga napretka, izvjesno je za očekivati da će upravo Nova misao biti alternativa tradicionalnoj religioznosti. Dodatnoj popularizaciji učenja Nove misli, naročito kod mladih, doprinijet će i sve izraženija jednostavnost sadržaja učenja koji ne zahtijeva, u formalnom i posebno praktičnome smislu, posvećenost svakodnevnim vjerskim obavezama (poput obredoslovlja i sl.), prema kojima mladi inače ne iskazuju posebnu sklonost. Smatramo da su konzumerska svijest današnjeg čovjeka i nastojanje da se na jednostavan način (bez poteškoća, truda i zalaganja) ostvari napredak u svim segmentima života (naročito na fizičkom i finansijskome planu) značajani faktori koji utječu na još snažnije promoviranje učenja Nove misli. Tokom spomenutog istraživanja zabilježeni su krajnje otvoreni odgovori, na osnovu kojih se zaključuje da su mladi pored želje za zdravim tijelom i duhom, duboko svjesni da životni uslovi od njih iziskuju brz i efikasan način stjecanja zarade. Naglašavali su da je važno imati jasnu želju, odnosno životni cilj i ubjeđenje u mogućnost njegove realizacije, jer im je to podrazumijevalo izvjesniju realizaciju životnih želja, odnosno ciljeva. Ovaj zaključak je potvrđen ličnim primjerom nekih od učesnika ankete (naime, neki od primjera koji su navodili: ostvarivanje dobitka na lutriji, ispunjenje dugogodišnjih želja - stan u većem gradu, dobro 202 · Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... plaćen posao i sl.) smatrajući da su sve navedeno ostvarili zahvaljujući isključivo jasnoj želji, za koju su vjerovali da će se jednog dana, uz pomoć „unutrašnje energije“ i „sreće koja će stići iz univerzuma“ ispuniti. Na taj način, anketirani muslimani indirektno su potvrdili prisutnost elemenata učenja Nove misli u svom vjerovanju. U preobrazbi kulturološkog obrasca i stila življenja značajnu ulogu predstavljaju mediji i zastupljenost sadržaja koji ispunjava društveni prostor. Naime, kroz prisutnost sadržaja u medijima, kroz različite forme (reklame, filmove), značajno doprinosi profiliranju čovjekovog svjetopogleda, na što ukazuju rezultati naših opširnih istraživanja. Putem ranije spomenutih medijskih sadržaja, čovjek se indirektno, ali u nekim situacijama i direktno, potiče na oslobađanje od „svih ograničenja“. Putem brendiranja proizvoda, potom slogana koji se koriste u marketinškoj kampanji, primjetne su kreativne, privlačne, ali ujedno i sugestivne poruke, npr. „Ja sam ono što jesam“ (I am what I am - Reebok), „Proširite svoj um - promijenite svoj svijet“ (Expand your mind, change your world News Statesman), „Misli drugačije“ (Think Different - Apple), „Nikada ne slijedite“ ( Never Follow - Audi) i slično. Prema tome, uvažavajući navedeno, uz evidentnu prisutnost krize tradicionalne religioznosti, rezultati istraživanja su očekivani. Savremeni čovjek je podložan promjenama i prihvatanju novih paradigmi življenja i svjetopogleda u kojemu će on (čovjek) biti u fokusu, „dodjeljujući“ sebi „božanska“ svojstva. Potvrda navedene konstatacije se nalazi u odgovorima na pitanje koje je tretiralo shvatanje čovjeka u strogo duhovnom smislu, putem kojih većina ispitanika smatra da čovjek u sebi, potencijalno, nosi božanske/magične moći. Iz navedenih razloga, uz nemogućnost izlječenja u postupcima zastupljenim u konvencionalnoj medicini, sasvim je logično bilo očekivati da će savremeni čovjek svoj interes iskazati prema alternativnim metodama liječenja. Navedene činjenice nam ukazuju na značajne i s teološkog aspekta simptomatične odgovore kod anketiranih bosanskohercegovačkih muslimana na području mikrocjeline - općine Sanski Most u pogledu njihove religioznosti, jer se kroz iskazane stavove jasno uočavaju naznake postojanja elemenata učenja Nove misli koji generiraju sasvim specifične Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] · 203 Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... reperkusije na religioznost muslimana Sanskog Mosta, prvenstveno u slabljenu prakticiranja tradicionalnoga bosanskog islama. Stoga, ovim radom donosimo odgovore na koji način je moguće odgovoriti na izazove religije Novoga doba, odnosno kako već prisutne tragove toga fenomena izdvojiti iz formi tradicionalnog vjerovanja muslimana. U nastojanju određenja sveobuhvatne definicije čovjeka, sažimanjem svih njegovih karakteristika, zaključuje se da se radi o kompozitnom biću sačinjenom iz nekoliko zasebnih dijelova; fizičkog tijela, uma, duha i duše. Nezaobilazna karakteristika čovjeka jeste njegov um, odnosno uloga njegovih misli. O značaju čovjekovih misli za njegov život dovoljno potvrđuje uvriježeni opis čovjeka kao mislećeg bića. Stoga, sasvim je razumljiv interes za proučavanje čovjekovih misli koje su postale, pored znanstvene artikulacije u psihologiji i filozofiji, predmetom zanimanja protagonista nove religioznosti, kako bi na koncu svoje učenje učinili što prihvatljivijim savremenom čovjeku. Bosanski muslimani se nalaze pred velikim izazovima: kompleksna politička situacija i konstelacija političkih odnosa u državi se ponajviše manifestira na lošu ekonomsku situaciju njenih građana usljed koje su poremećene gotovo sve društveno-vrijednosne kategorije; potom savremeni način življenja je oblikovao svijest čovjeka koji materijalizira sve oko sebe, uključujući i svoju duhovnost. Do sada smo smatrali kako kriza vlastite religioznosti i njezine praktične primjene je fenomen na kojeg smo imuni i koji ne može niti u kom kontekstu pogoditi naš, bosansko-muslimanski, religijski habitus. Ranija istraživanja koja su vršena, ali i naša terenska istraživanja, ukazuju na prisutnost krize tradicionalne religioznosti. Na osnovu empirijskih pokazatelja, dokazano je da se kada su bosanski muslimani u pitanju, može govoriti o signifikantnim naznakama krize tradicionalne religioznosti koja završava u različitim difuznim, implicitnim i nejasno artikuliranim oblicima nove religioznosti, karakterističnim za fenomen religije Novoga doba (New agea). Analizirajući sami fenomen Nove misli, njezino vremensko-prostorno ishodište i učenje te način prezentacije, zaključili smo da se radi o zaista 204 · Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... atraktivnom, privlačnom i izazovnom fenomenu koji korespondira sa svjetopogledom savremenog čovjeka. Naime, usljed vulgarnog materijalizma koji je „okupirao“ savremenog čovjeka, težište svih svojih aktivnosti savremeni čovjek je usmjerio ka stjecanju što više materijalnih dobara4, uz stalno prisustvo hedonizma i konformizma. U tom životnome vrtlogu, svoje duhovne potrebe nastoji nadomjestiti njihovim brzim, neopterećujućim i relaksirajućim oblicima „instatnt-duhovnosti“. Predstavnici Nove misli upravo nude „instant“ i na prvi pogled izuzetno učinkovita rješenja; uspostavljanje kontrole vlastitih misli i stvaranje vlastitoga duhovnog potencijala. Discipliniranje vlastitih misli i njihovo usmjerenje prema pozitivnoj percepciji stvarnosti te prividni proces individualiziranosti i stvaranja nezavisnosti o bilo kome/čemu. Ovdje želimo naglasiti da učenje islama ne negira ulogu privređivanja i rada na ovome svijetu kako bi čovjek osigurao sebi neophodno za egizistiranje. Dapače, čovjekov trud i privređivanje postulirani su činom džihada - ulaganja truda na Božijemu putu za koji slijedi nagrada.5 Mnogo kur’ânskih poruka čovjeka napominju da mu je Zemlja potčinjena6 te da toliko ogromne blagodati treba iskoristiti i na njima višnjem Bogu biti zahvalni.7 Međutim u tome je potrebno imati mjeru, i ni u kom slučaju se ne smije vršiti eksplotacija drugih, niti posezati za onim što čovjeku ne pripada. Pored toga što je čovjek kompozitno biće sačinjeno od tijela, uma, duha i duše, on je i biće kojemu je data sloboda izbora uslijed koje, posljedično, biva i odgovoran. U duhovnome kontekstu, čovjekove misli iskazuju njegovu istinsku namjeru koja je u učenju islama označena kriterijumom vrednovanja čovjekovih djela/aktivnosti. S druge strane, 4 5 6 7 Poznati je kur’ânski pravorijek u kojemu se osuđuje ljudska pohlepa i pretjerano gomilanje imetka. (Kur’ân, 102:1.). U našoj tradiciji je uobičajno da prilikom pogreba - ukopa se ovo poglavlje uči, s ciljem skretanja pažnje čovjeku na pokuđenost gomilanja imetka s jedne strane, ali isto tako, s druge strane, da čovjek razmisli o pravim vrijednostima koje ćemu koristiti na oba svijeta, a to su, zasigurno, dobra djela. Jednom su drugovi blagoslovljenog Poslanika islama vidjeli krupnog čovjeka kako žustro korača, pa rekoše: „O Božiji Poslaniče, e kada bi ovaj bio na Božijem putu?“ Blagoslovljeni Poslanik im na upit odgovori: „ Ako je izašao da opskrbi za svoju maloljetnu djecu, on je na Božijem putu, ako je izašao da služi svojim starim i iznemoglim roditeljima, on je na Božijem putu. Ako je izašao da sačuva čednost svoje duše, on je na Božijem putu, a ako je izašao iz licemjerstva i samodopadanja, onda je to na putu šejtana.“ (Pravorijek bilježi et-Tabarani) Pog. Kur’ân (2:168; 14:32, 31:20; 67:15) i dr. Pog. Kur’ân (2:172) Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] · 205 Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... čovjekova psihokomponenta zauzima centralnu poziciju u cjelokupnom ovosvjetskome bivstvovanju. Kognitivni proces čovjeka je najuže vezan za njegove misli, pa nas stoga ne treba čuditi zašto „iscjeljitelji“ Nove misli potenciraju ulogu čovjekovih kognitivnih sposobnosti, odnosno potencijala. Kroz analizu velikog broja djelâ koja tretiraju učenje Nove misli, zaključili smo da bitan segment koji čini ovo učenje atraktivnim i popularnim, jeste njezin marketinški plasman i prezentacija. Prilikom analize rada najznačajnijih predstavnika ovoga fenomena (Islamčević, 2020a), utvrdili smo da su, pored literature, sastavni dio njihove ponude za životni uspjeh - skupocjene seanse, duhovni seminari i slični programi. Nažalost, usljed neučinkovitosti konvencionalne medicine u određenim slučajevima, a pritom i još narušenog vlastitoga religijskoga identiteta, vjernici su pribjegli alternativnim oblicima liječenja, gdje usljed traganja za izlječenjem bolesti, pronađu i duhovni smiraj u nekom od ponuđenih, alternativnih oblika religioznosti. Na temelju spomenutog istraživanja (Islamčević, 2020b) sasvim jasno možemo potvrditi da kod bosanskohercegovačkih muslimana, u ovome slučaju muslimana Sanskog Mosta, postoje ozbiljne naznake o zastupljenosti elemenata fenomena Nove misli. Najizraženije prisustvo je zabilježeno kod mladih, iako se i kod treće dobne kategorije u značajnome procentu potvrđuju naznake o prisutnosti elemenata Nove misli. To nam nameće potrebu šireg i sustavnijega istraživanja na nivou Bosne i Hercegovine, ne samo fenomena Nove misli nego općenito i religije Novoga doba. Iako ćemo kroz ostvrte na rezultate istraživanja opširnije obrazložiti faktore koji su utjecali na značajnu promjenu religijskoga svjetopogleda, odnosno doživljaja vlastite vjere, a koje će, kao što smo na početku napomenuli, uskoro biti dostupne javnosti, zbog izuzetne važnosti i kritičkog oslovljavanja želimo, bez dodatnog pojašnjenja u ovome osvrtu, naglasiti tri najvažnija, a to su: • utjecaj savremenog načina življenja (pri čemu posebnu ulogu imaju mediji); • gubljenja povjerenja u tradicionalni autoritet; 206 · Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... • krize vlastite normativno-konfesionalne religioznosti na koju ni muslimani nisu imuni. Zaključak i prijedlozi Kroz kritički osvrt na sâm proces širenja ovoga fenomena koji je sa islamskoga aspekta neprihvatljiv, svjesni kompleksnosti i ozbiljnosti problema, važno je napomenuti sljedeće: Potrebno je da Islamska zajednica, u saradnji sa svojim obrazovnim institucijama (Fakultetom islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, prvenstveno) formira odjel unutar postojećih uprava (konkretno Uprave za obrazovanje i nauku) koji će svoj rad zasnivati isključivo na sustavnim, sveobuhvatnim istraživanjima fenomena New agea i njegovoga utjecaja na religioznost savremenog čovjeka, a posebno mladih. Navedeni odjel bi, pored istraživanja fenomena New agea i svih njegovih oblika, imao zadatak da kroz distribuciju edukativnih sadržaja (letaka, brošura, knjiga), ali i kroz prisustvo na socijalnim mrežama te kreiranjem mobilnih aplikacija ponudi odgovore na izazove koji se nude kroz fenomen New agea. Mobilne aplikacije bi omogućile i direktnu interakciju s mladima putem kojih bi se pored prezentacije edukativnih sadržaja bilo u prilici da se dobiju povratne informacije, pitanja i dileme koje bi se mogle uputiti putem navedenih platformi. Rad sa mladima na različitim projektima odličan je način ostvarivanja interakcije te je kroz korisne projekte moguće mladima ukazati na ozbiljnost nekritičkoga otvaranja prema alternativnim religijskim pokretima, odnosno približiti im sâm fenomen, način manifestacije, kao i ukazati na način djelovanja pojedinaca i grupa u propagiranju ovoga fenomena. Važno je mladima ponuditi pravu informaciju te konkretne korake u identifikaciji i zaštiti od utjecaja ovoga fenomena. Na koncu, važno je institucionalno raditi na osnaživanju tradicionalne normativne religioznosti i njezine prakse, u čemu najveću ulogu ima upravo Islamska zajednica BiH i njeni uposlenici. Smatramo da naši radovi na temu ovoga fenomena predstavljaju uvod u veća istraživanja fenomena Nove misli, čija se ekspanzija na našem prostoru očekuje u skorijoj budućnosti. U tom kontekstu, očekujemo Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] · 207 Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... kako će oni biti referentna polazna tačka za naredna, sustavnija istraživanja koja bi za cilj trebala imati rasvjetljavanje učenja Nove misli ne samo sa teološkog nego i sa ekonomskoga, političkoga, sociološkoga i kulturološkoga aspekta. Na sâmome kraju ovoga osvrta ponovo ćemo napomenuti kako je, u kontekstu bh. društva, ovaj fenomen tek nadolazeći problem oko kojeg će trebati inkluzivno učestvovati sve religijske zajednice kako bi svojim članovima ponudili adekvatne odgovore i upute kako se uspješno suočiti s ovim društvenim fenomenom, i u konačnici - kontrolirali njegovo prisustvo na našim prostorima. Ukoliko Islamska zajednica na vrijeme ne prepozna opasnost i ne sagleda moguće konsekvence na vrijeme, smatramo da će u nadolazećem vremenu fenomen Nove misli, ali i svih drugih oblika New agea, kao alternativnih religijskih sadržaja, postati jedan od ozbiljnijih problema s kojim će se suočiti Zajednica i njezini pripadnici. Literatura • • • • • Islamčević, Haris (2019). „Teološko-filozofsko razmatranje fenomena Nove misli“, Beograd, Kom, 2019., sv. VIII-1, str.59-83. Islamčević, Haris (2020a). „Analiza učenjâ poznatih motivacionih govornika u kontekstu religije novog doba primjer Deepaka Chopre i Jamesa Arthura Raya“, Sarajevo, Glasnik 1-2, str. 57-72. Islamčević, Haris (2020b). „Bosansko-hercegovački muslimani pred izazovima fenomena Nove misli: Primjer muslimana Sanskoga Mosta“ - rad je u pripremi. Islamčević, Haris (2020c). „Uloga čovjekovih misli u svakodnevnom životu u djelima Rhonde Byrne“ - rad je u pripremi. Islamčević, dr. Haris, zvanična web stranica - www.harisislamcevic.com 208 · Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... ‫حارس إسالمتشفيتش‬ ‫ين‬ �‫المسلم‬ ‫نظرة ناقدة إىل ما يسمى بديانة العرص الجديد بلمحة خاصة إىل تعاليم «الفكر الجديد» من منظور الهوت‬ ‫تتناول هذه املقالة تناوال ناقدا ظاهرة ديانة العرص الجديد مع الرتكيز الخاص عىل ظاهرة «الفكر الجديد» والتي عالجها‬ ‫ ومام أشري إليه يف املقالة أهمية التحليل الالهويت الفلسفي والتعامل الناقد‬.‫املؤلف يف عدد من مقاالته العلمية السابقة‬ ‫ ومام ورد يف املقالة أيضا تقديم‬.‫ليس فقط لظاهرة ديانة العرص الجديد وإمنا لجوهر الثقافة املعارصة بجميع مظاهرها‬ .‫بعض املقرتحات املحددة لكيفية التعامل مع هذه الظاهرة وذلك عىل مستوى األفراد واملؤسسات‬ Dr. Haris Islamcevic Critical Review of the Emergence of the Phenomenon of the Religion of the New Age with Special Reference to the Teaching of New Thoughts from the Perspective of Muslim Theology Summary This work critically addresses the phenomenon of New Age religion, emphasizing in particular the phenomenon of New Thought, which the author has considered through several scientific papers. Throughout this work, the full relevance of theologicalphilosophical analysis and critical attitude to the phenomenon of New Age religion is pointed out. The same attitude is taken towards the essence of modern and contemporary culture as well as all forms of its expression. Some suggestions have been offered on how to properly relate to this phenomenon, both individually and institutionally. Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.] · 209 Dr. Haris Islamčević Kritički osvrt na pojavu fenomena religije novoga doba sa posebnim osvrtom na učenje nove misli... 210 · Glasnik br: 00-00 · 2016 · [000-000 str.]