37 siječanj 2016. lježava njezina službena legalizacija početkom 1940. godine. Sve to dovelo je do njezina naglašenijeg vojnog organiziranja putem osnivanja pješadijskih, konjičkih, motoriziranih i obavještajnih dijelova Zaštite i vlastitih vojnih škola, čime ona dobiva naglašen vojnički značaj. Konačno, sedmo i osmo poglavlje, vjerojatno i najintrigantnija, jer su to ona koja govore o Seljačkoj zaštiti u vrijeme Travanjskog rata 1941. godine. Svojim djelovanjem prvih dana postojanja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) Zaštita je praktički omogućila novom ustaškom režimu da na području Banovine Hrvatske preuzme svu vlast u svoje ruke. Ali, ubrzo se našla na meti novog režima koji je stavlja u stranu, dijelom je razoružana i potom ukinuta. Kolega Karaula navodi da je Miroslav Krleža u svojim marginalijama napisanim nakon rata zapazio da je Zaštita ubrzo likvidirana kao nepodobna, zbog bojazni ustaša spram njezine lojalnost prema novim vlastima. Ostali izneseni podaci u radu uklopljeni su u strukturu na korektan način te čitatelj stječe adekvatnu sliku o formiranju Seljačke zaštite, političkom kontekstu unutar HSSa, kao i o odnosu prema jugoslavenskim vlastima. Karakteristika je rada također da se autor usmjerio na Zaštitu kao dio Hrvatske seljač- ke stranke te nam se odatle upečatljivim čini njegov zaključak da je Hrvatska seljačka zaštita završila svoju povijesnu ulogu kao »u suštini nedovršena organizacija, i u praksi i u idejnom smislu«. U krajnjem ishodu ona je slijedila sudbinu HSS-a koji je izgubio svoju snagu i vitalnost na vjetrometini Drugog svjetskog rata i nestao s tadašnje političke pozornice. Dio koji govori o aktivnosti Seljačke zaštite u vrijeme Travanjskog rata 1941. možda je i najzanimljiviji detalj ovog inače dobro napisana rada. Najviše iz tog razloga što je javnost manje upoznata upravo s pojedinim dijelovima tog još uvijek Pripadnici Hrvatske seljačke zaštite u trenucima opuštanja kontroverznog razdoblja hrvatske povijesti, a posebno jer je upravo to bio zenit aktivnosti ove organizacije koja je tada nestala u novim okolnostima nove hrvatske države: NDH. Reklo bi se da se svaka tema mogla proširiti, ali u ovom slučaju to nije tako. Autor je gotovo iscrpio ovu temu i ponudio javnosti jasno omeđenu i za monograiju prihvatljivu formu, pisanu stručno i terminološki ispravno. Stoga ova monograija zaslužuje punu pažnju stručne i zainteresirane javnosti. 

Knjige siječanj 2016. 36 Hrvatska seljačka zaštita 1936-1941. Monograija govori o povijesti »paramilitantne organizacije HSS-a«. Vremenski obuhvaća burno razdoblje od sredine 1930-tih do dolaska rata u travnju 1941. tekst: dr. sc. Bojan Dimitrijević foto: Iz knjige “Mačekova vojska” P red nama je upravo objavljena voluminozna studija »Mačekova vojska«, kao rezultat naporna rada autora dr. sc. Željka Karaule u proteklim godinama, u izdanju Despot Ininitusa. Riječ je o monograiji koja govori o povijesti »paramilitantne organizacije HSS-a«. Vremenski ona obuhvaća burno političko razdoblje hrvatske i jugoslavenske povijesti od sredine 1930-tih do dolaska rata na ove prostore u travnju 1941. godine. Ova je monograija napisana na temelju autorova ekstenzivna istraživanja u arhivima diljem Hrvatske, u Beogradu i Sarajevu, na temelju istraživanja objavljenih izvora, memoara, široke postojeće literature, kao i velikog broja znanstvenih radova. Karaulina je monograija strukturirana u osam poglavlja. U prvom poglavlju on daje pregled odnosa ranije historiograije spram ovog pitanja. Potom daje iscrpan pregled općih političkih i društvenih odnosa u kojima je nastala ova organizacija tijekom 1930-tih godina. Kolega Karaula analizira pojam paramilitarnih organizacija u Europi tog vremena, ali sve vješto uklapa u ideološke osnove HSS-a. Nakon ublažavanja Diktature 1935. godine HSS postaje stožer nastanka hrvatskog seljačkog pokreta, nastojeći znatno dubljim širenjem svoga djelovanja na ekonomska, kulturna, prosvjetna, radnička i druga polja okupiti oko sebe čitav hrvatski narod. Osnivanje Hrvatske seljačke zaštite osnova je četvrtog poglavlja. Hrvatska seljačka zaštita postojala je ukupno pet godina – od 1936. do 1941. godine, iako su se začeci te organizacije mogli djelomice uočiti već 1932. tijekom razdoblja Diktature. Prva jezgra HSZ-a nastaje na području zagrebačke okoline i Hrvatskog zagorja, pa se zatim širi na ostala područja Hrvatske. Potom slijedi poglavlje koje analizira organizaciju, strukturu i način djelovanja. Karaula ističe da su vlasti već krajem 1936. i početkom 1937. bile zapanjene brzinom, brojnošću i formiranjem jedinica HSZ-a. Na kraju 1938. godine HSZ je bio već toliko dobro organiziran i uhodan da je njegovo sudjelovanje u osiguranju velike pobjede HSS-a i Ujedinjene opozicije na parlamentarnim izborima 1938. bila veoma značajno. Šesto poglavlje govori o Hrvatskoj seljačkoj zaštiti u vrijeme postojanja Banovine Hrvatske 1939–1941. Nakon Sporazuma Cvetković–Maček 1939. godine i osnivanja Banovine Hrvatske, HSZ dobiva značajan utjecaj u političkom životu. Stvaranjem Banovine Zaštita doživljava značajnu transformaciju koju obi-