MONUMENTA SREBRENICA Research, documents, testimonials BOOK 10 SREBRENICA THROUGH PAST CENTURIES, 2021
The authors follow the development of hegemonic ideas of Serbia
and Croatia since their origins i... more The authors follow the development of hegemonic ideas of Serbia and Croatia since their origins in the 19th century and attempts of their realization to the detriment of the territory of Bosnia and Herzegovina by the end of the 20th century. In the centre of attention of the presented work is the formation of the “Croatian Community of Herceg-Bosna” on November 18, 1991 and the “Republika Srpska of Bosnia and Herzegovina ” on January 9, 1992 as hegemonic projects of Croatia and Serbia in their joint and agreed attempt of destruction, demolition and mutual division of territory Bosnia and Herzegovina, the consequences of which are crimes of genocide and other forms of war crimes against Bosniaks.
The authors follow the development of hegemonic ideas of Serbia
and Croatia since their origins i... more The authors follow the development of hegemonic ideas of Serbia and Croatia since their origins in the 19th century and attempts of their realization to the detriment of the territory of Bosnia and Herzegovina by the end of the 20th century. In the centre of attention of the presented work is the formation of the “Croatian Community of Herceg-Bosna” on November 18, 1991 and the “Republika Srpska of Bosnia and Herzegovina ” on January 9, 1992 as hegemonic projects of Croatia and Serbia in their joint and agreed attempt of destruction, demolition and mutual division of territory Bosnia and Herzegovina, the consequences of which are crimes of genocide and other forms of war crimes against Bosniaks. Key words: aggression, autonomy, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, genocide, “Herceg-Bosna”, Croatia, Yugoslavia, division, war, “Republika Srpska”, agreement, Serbia.
SLOVO O MOSTARU Fakultet humanističkih nauka, Univerzitet »Džemal Bijedić« u Mostaru, 2022
U radu se prezentiraju događaji iz novije, ratne historije Bosne
i Hercegovine koji se odnose na ... more U radu se prezentiraju događaji iz novije, ratne historije Bosne i Hercegovine koji se odnose na uništavanje i rušenje mostarskih mostova, spona koje spajaju dvije obale rijeke Neretve i čije je uništavanje i rušenje imalo višestruke ciljeve. U Mostaru se rušenjem mostova nastojalo potpuno izbrisati postojanje ranijih kultura i tradicije. Razdvajanjem obala nastojao se podijeliti teritorij, ugroziti i uništiti stanovništvo, presijeći opskrbni putevi, dovesti u bezizlaznu situaciju one koji brane svoju teritoriju, i drugo. Akcenat u ovom radu bit će na uništavanju i rušenju Starog mosta, simbola grada Mostara i jedne od najmonumentalnijih građevina iz 16. stoljeća kako u Mostaru, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Radi jasnije i kompletnije slike u razumijevanju ratnih okolnosti, u uvodnom dijelu rada dat je kratak prikaz događaja u Mostaru od aprila 1992. godine, od zvaničnog početka rata i raspoređivanja vojnih jedinica, do naredbi i napada onih koji su doveli do uništavanja grada i stradanja stanovništva. U prvom dijelu rada pod nazivom Rušenje i oštećenje mostarskih mostova prikazan je kratak uvid u rušenje mostarskih, uglavnom gradskih, mostova koji su se dogodili najvećim dijelom u 1992. godini. Opisani su i tzv. improvizovani mostovi koji su nastajali na mjestima srušenih mostova. Veoma je zanimljiv i način nastajanja i pravljenja takvih mostova što je opisano u ovom dijelu. U drugom dijelu rada pod nazivom Uništavanje Starog mosta do novembra 1993. godine opisano je razaranje i oštećivanje Starog mosta koje je započelo aprila i maja 1992. u granatiranjima grada a nastavljeno u 1993. godini, intenzivno nakon 9. maja 1993. godine. U trećem dijelu rada u naslovu Deveti novembar 1993. godine, rušenje Starog mosta detaljno su opisani događaji neposredno pred potpuno rušenje Starog mosta, okolnosti i način na koji je most srušen te događaji neposredno nakon njegovog rušenja. U posljednjem dijelu rada pod nazivom Odgovornost za rušenje Starog mosta - reakcije, prebacivanje krivice i manipulacije, prikazane su reakcije na rušenje, domaće i međunarodne, pokušaji prebacivanja krivice sa odgovornih i zataškavanja prave istine te manipulacije u vezi s tim. U ovom dijelu prezentovani su i zaključci iz presude Međunarodnog suda u Den Haagu u kojima je između ostaloga razmatrana i utvrđena odgovornost za rušenje Starog mosta.
Sažetak: U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) izvršeni su brojni zločini nad d... more Sažetak: U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) izvršeni su brojni zločini nad djecom. U ovom radu predmet istraživanja bit će prikaz zločina nad djecom u Sarajevu, Mostaru i Srebrenici. O izvršenim zločinima u ova tri grada svjedoče brojni dokumenti, podaci, izjave, informacije, saznanja, kao i brojne presude osuđenim ratnim zločincima pred ICTY-em i pred domaćim sudovima. Masovnost i načini izvršenja zločina nad djecom u Sarajevu, Mostaru i Srebrenici, kao primjerima za zločine nad djecom na cijelom prostoru Republike Bosne i Hercegovine, dokazuju da agresori nisu imali senzibiliteta ni prema najmlađoj i najzaštićenijoj kategoriji civilnog stanovništva.
U radu pratimo osnivanje i djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u periodu od njenog osnivan... more U radu pratimo osnivanje i djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u periodu od njenog osnivanja, 1991. godine u Grudama, do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanja rata u Bosni i Hercegovini, 1995. godine. Analizom primarne izvorne građe i do sada neobjavljenih dokumenata različite provenijencije sagledavamo jednu pojavu iz novije historije Bosne i Hercegovine. Radi jasnije i kompletnije slike u rekonstrukciji ovog historijskog fenomena, u uvodnom dijelu rada dajemo kratak prikaz događaja i okolnosti neposredno pred osnivanje HZHB. U prvom dijelu rada naslovlje-nom Osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne pojašnjavamo ideju, ciljeve i osniva-nje HZHB. U drugom dijelu-Formiranje vojnih snaga Hrvatske zajednice Herceg-Bo-sne pratimo ključne događaje i etape u organizaciji Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U trećem dijelu-Djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nastoje se dati objašnjenja o samoj suštini HZHB i glavne osnove njenog djelovanja u suverenoj i međunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini. U posljednjem dijelu − Pravosnažne presude ICTY-a o Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni dajemo kratak uvid važnijih zaključaka iz dosadašnjih postupaka pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu (ICTY). Kroz cijeli tekst dominanto se isprepliće i prikazuje uloga Republike Hrvatske i njenog pred-sjednika Franje Tuđmana. Ključne riječi: Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, HZHB, Hrvatska republika Herceg-Bosna, HRHB, 1991−1995, Franjo Tuđman, Mate Boban, Zagreb, Hrvatska, HVO, HV
U radu pratimo osnivanje i djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u periodu od njenog osnivan... more U radu pratimo osnivanje i djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u periodu od njenog osnivanja, 1991. godine u Grudama, do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanja rata u Bosni i Hercegovini, 1995. godine. Analizom primarne izvorne građe i do sada neobjavljenih dokumenata različite provenijencije sagledavamo jednu pojavu iz novije historije Bosne i Hercegovine. Radi jasnije i kompletnije slike u rekonstrukciji ovog historijskog fenomena, u uvodnom dijelu rada dajemo kratak prikaz događaja i okolnosti neposredno pred osnivanje HZHB. U prvom dijelu rada naslovljenom Osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne pojašnjavamo ideju, ciljeve i osnivanje HZHB. U drugom dijelu – Formiranje vojnih snaga Hrvatske zajednice Herceg-Bosne pratimo ključne događaje i etape u organizaciji Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U trećem dijelu – Djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nastoje se dati objašnjenja o samoj suštini HZHB i glavne osnove njenog djelovanja u suverenoj i međunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini. U posljednjem dijelu − Pravosnažne presude ICTY-a o Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni dajemo kratak uvid važnijih zaključaka iz dosadašnjih postupaka pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu (ICTY). Kroz cijeli tekst dominanto se isprepliće i prikazuje uloga Republike Hrvatske i njenog predsjednika Franje Tuđmana. Ključne riječi: Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, HZHB, Hrvatska republika Herceg-Bosna, HRHB, 1991−1995, Franjo Tuđman, Mate Boban, Zagreb, Hrvatska, HVO, HV
Sažetak: U radu prikazujemo stanje bosanskohercegovačke i uže regionalne (hrvatske i srpske) hist... more Sažetak: U radu prikazujemo stanje bosanskohercegovačke i uže regionalne (hrvatske i srpske) historiografije u periodu od 2001. do 2017. godine na temu ratnih događaja u Mostaru 1992–1995. Analizom objavljene literature u tom periodu pratimo stanje i kvalitet objavljenih radova te nastojimo sagledati njihovu objektivnost. Također, nastojimo prikazati koliko su historičari pisali o tom periodu te da li posao historičara u pisanju takvih tema preuzimaju osobe iz drugih struka i koliko su takvi radovi relevantni i pouzdani. U posljednje dvije decenije istraživanje i objavljivanje o ratnim događajima o Bosni i Hercegovini iz perioda 1992– 1995. predstavljalo je poseban predmet interesovanja raznih istraživača. Ta istraživanja su bila predmet velikog interesovanja nauke, ali s druge strane i politike, kako domaće tako i međunarodne. Istraživanja je bilo raznih vrsta kojima se bave različiti subjekti, uz različite motive i interese. Vrlo često ona postaju i predmet manipulacija uz mogućnosti dalekosežnih posljedica na bosanskohercegovačko društvo i državu u cjelini. Ključne riječi: Mostar, rat, historiografija, historičari, 1992–1995, 2001–2017.
Abstract: In this study the author provides an insight into the operation “Cagalj”, under the su... more Abstract: In this study the author provides an insight into the operation “Cagalj”, under the supreme command of Croatian general Janko Bobetko, the Croatian army and the corresponding military activities in Mostar area in June 1992. By analyzing the documents of various provenances, the event from the war in Bosnia and Herzegovina (1992-1995) and its role in the overall situation in Mostar and its narrower and wider surroundings was observed. For a more comprehensive and complete picture in the reconstuction of the operation itself the author analyses the negotiations and deals of that time Keywords: “Čagalj”, Mostar, Croatian Army, Janko Bobetko, Neretva
U radu pratimo ulogu i djelovanje Ratnog predsjedništva opštine Mostar u periodu 1993.
godine i ... more U radu pratimo ulogu i djelovanje Ratnog predsjedništva opštine Mostar u periodu 1993.
godine i njegov značaj za prostor grada Mostara i opstanak njegovog stanovništva. Analizom primarnih
dokumenata sagledavamo ulogu i organizaciju civilne vlasti na određenom prostoru
Ključne riječi: Mostar, Ratno predsjedništvo opštine Mostar, opsada
Knjiga Muharema Krese pod naslovom Nacističko “konačno rješenje” jevrejskog pitanja u okupiranim ... more Knjiga Muharema Krese pod naslovom Nacističko “konačno rješenje” jevrejskog pitanja u okupiranim zemljama zapadnog Balkana od 1941. do 1945. nudi obilje podataka o Jevrejima i njihovoj historiji u zemljama zapadnog Balkana. Ako ovu knjigu smjestimo u širi kontekst svjetske literature, možemo zaključiti kako se radi o jednoj poučnoj knjizi o jevrejskoj historiji sa posebnim naglaskom na stradanja u Drugom svjetskom ratu. Knjiga je napisana dvojezično, na engleskom i bosanskom jeziku, sa sažetkom na hebrejskom jeziku.
U prvom dijelu rada bavimo se najstarijom historijom Livna do 14. stoljeća i tumačenjima o postan... more U prvom dijelu rada bavimo se najstarijom historijom Livna do 14. stoljeća i tumačenjima o postanku njegovog imena. U drugom dijelu rada obrađujemo dolazak Osmanlija na ovo područje i na kakvo su naselje naišli. Nadalje, govorimo i o promjenama koje je donijela osmanska vlast na područje Livna te kakav je odjek ona imala na naselje i stanovništvo. Osmanski defteri daju nam bogata i važna saznanja o tome. U slijedećem dijelu pratimo užurbani razvoj grada, koja se od jedne male gradine razvija u značajan grad. Zanimljiv je i razvoj mahala, koje se razvijaju od 16. stoljeća te uporedo s tim i gradnja livanjskih džamija. Začinje se embrion novog naselja: islamsko-orijentalnog tipa. Krajem 17. stoljeća Bosna ostaje bez Krčko-ličkog i Požeško-cerničkog, te dijelova Kliškog i Hercegovačkog sandžaka. Kakve je to promjene imalo na Livno i cijelu Bosnu?
Ključne riječi: Livno, osmanski sistem, defteri, razvoj grada, Kliški sandžak, trgovina, migracije stanovništva, džamije.
Zbornik radova, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2011
Postoje četiri Ženevske konvencije iz 1949. i dva Dodatna protokola
iz 1977. kao i mnoge druge me... more Postoje četiri Ženevske konvencije iz 1949. i dva Dodatna protokola iz 1977. kao i mnoge druge međunarodne konvencije i akti međunarodnog humanitarnog prava koji sadrže pravila kojim se štite djeca u oružanom sukobu. Tu su i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948, Konvencija o pravima djeteta iz 1989., zatim Statut Stalnog međunarodnog krivičnog suda, Otava povelja i mnogi drugi dokumenti. Djeca su tim konvencijama zaštićena kao osobe koje ne učestvuju u neprijateljstvima. Djeca uživaju svaku opću zaštitu namijenjenu svakom civilnom licu, kao i specijalnu zaštitu, jer čine posebnu ranjivu grupu. Opća zaštita podrazumijeva odnos prema djeci na human način. Moraju biti poštovani njihovi životi, fizički i psihički integritet. Na djecu kao i druge civile zabranjen je napad. Specijalna zaštita podrazumijeva zabranu svakog oblika napastvovanja, a sukobljene strane će osigurati staranje i pomoć djeci koja im je potrebna. Međutim, sva prava djece u Srebrenici, kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini su na najgrublji način prekršena i zanemarena. Bez obzira na sve ove akte, rezolucije, konvencije, sporazume itd. cijelo vrijeme do potpunog zauzimanja Srebrenice jula 1995. vršeni su različiti oblici zločina i genocid izvršen nad djecom u tom području. Agresor je u toku jedne sedmice u julu 1995. ubio na brutalan način preko 8. 000 Bošnjaka od 14 do 74 godine, gdje oko 800 djece do 18 godina, zakopao na stotine živih osoba, odvajao djecu od njihovih roditelja i ubijao ih pred njihovim očima, silovao djevojčice, djevojke, deportovao oko 30.000 ljudi, uglavnom žena i djece, natjerao djeda da pojede jetru svom unuku i mnogi drugi stravični primjeri. Sudac Riad iz Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju govori o sudbini koja je zadesila kolonu koja je krenula prema Tuzli 11. jula 1995. gdje jedan očevidac opisuje “kako je više od 100 zarobljenih muslimanskih muškaraca, žena i djece jedna grupa srpskih vojnika polako noževima klala. Djecu su klali pred očima majki...“ Pored fizičkog ubijanja djece, težak oblik obuhvata i psihičko stradanje. Ovakva psihička stradanja ostavljaju trajne posljedice na život djeteta, proizvode stres, depresiju, koja za posljedicu ima poremećaj ličnosti, slabost koncentracije i opću slabost organizma, glavobolje. Sve ove posljedice agresije prisutne su i danas, i predstavljaju veliki problem sa kojim se Bosna i Hercegovina mora nositi. Jedan od načina su i utvrđivanje istine i pravde koje su spore, a nažalost ti ljudi moraju i dalje živjeti sa ovim problemima. Broj ubijenih i kratkoća likvidacije govore o tome da je u pripremi i izvršenju zločina učestvovalo veoma mnogo organizovanih i discipliniranih izvršilaca, zapravo cijeli politički, upravni, policijski i vojni potencijal velikosrpskih snaga.
U preambuli Ustava UNESCO-a iz 1945. piše:
„S obzirom na to da rat počinje u glavama ljudi, upra... more U preambuli Ustava UNESCO-a iz 1945. piše: „S obzirom na to da rat počinje u glavama ljudi, upravo tamo moramo da obezbijedimo mir“. Ova tvrrdnja ima svoj korjen u pretpostavci da su ljudi sposobni da uče i da mogu da nauče kako se mirno živi sa svojim susjedima, sa drugima i drugačijim. To dalje znači da odgoj/ obrazovanje ima smisla u predupređivanju pojave stereotipa i predrasuda, netolerncije i netrpeljivosti, surevnjivosti i mržnje, osvete i nasilja i drugih crta agresivne prirode. Agresija je idealna situacija za samoniklu pojavu ovih crta. Sve se to ispoljilo u Sarajevu i cijeloj BiH u vrijeme agresije te samim tim, logično, ove crte nisu zaobišle ni školski sistem.
MONUMENTA SREBRENICA Research, documents, testimonials BOOK 10 SREBRENICA THROUGH PAST CENTURIES, 2021
The authors follow the development of hegemonic ideas of Serbia
and Croatia since their origins i... more The authors follow the development of hegemonic ideas of Serbia and Croatia since their origins in the 19th century and attempts of their realization to the detriment of the territory of Bosnia and Herzegovina by the end of the 20th century. In the centre of attention of the presented work is the formation of the “Croatian Community of Herceg-Bosna” on November 18, 1991 and the “Republika Srpska of Bosnia and Herzegovina ” on January 9, 1992 as hegemonic projects of Croatia and Serbia in their joint and agreed attempt of destruction, demolition and mutual division of territory Bosnia and Herzegovina, the consequences of which are crimes of genocide and other forms of war crimes against Bosniaks.
The authors follow the development of hegemonic ideas of Serbia
and Croatia since their origins i... more The authors follow the development of hegemonic ideas of Serbia and Croatia since their origins in the 19th century and attempts of their realization to the detriment of the territory of Bosnia and Herzegovina by the end of the 20th century. In the centre of attention of the presented work is the formation of the “Croatian Community of Herceg-Bosna” on November 18, 1991 and the “Republika Srpska of Bosnia and Herzegovina ” on January 9, 1992 as hegemonic projects of Croatia and Serbia in their joint and agreed attempt of destruction, demolition and mutual division of territory Bosnia and Herzegovina, the consequences of which are crimes of genocide and other forms of war crimes against Bosniaks. Key words: aggression, autonomy, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, genocide, “Herceg-Bosna”, Croatia, Yugoslavia, division, war, “Republika Srpska”, agreement, Serbia.
SLOVO O MOSTARU Fakultet humanističkih nauka, Univerzitet »Džemal Bijedić« u Mostaru, 2022
U radu se prezentiraju događaji iz novije, ratne historije Bosne
i Hercegovine koji se odnose na ... more U radu se prezentiraju događaji iz novije, ratne historije Bosne i Hercegovine koji se odnose na uništavanje i rušenje mostarskih mostova, spona koje spajaju dvije obale rijeke Neretve i čije je uništavanje i rušenje imalo višestruke ciljeve. U Mostaru se rušenjem mostova nastojalo potpuno izbrisati postojanje ranijih kultura i tradicije. Razdvajanjem obala nastojao se podijeliti teritorij, ugroziti i uništiti stanovništvo, presijeći opskrbni putevi, dovesti u bezizlaznu situaciju one koji brane svoju teritoriju, i drugo. Akcenat u ovom radu bit će na uništavanju i rušenju Starog mosta, simbola grada Mostara i jedne od najmonumentalnijih građevina iz 16. stoljeća kako u Mostaru, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Radi jasnije i kompletnije slike u razumijevanju ratnih okolnosti, u uvodnom dijelu rada dat je kratak prikaz događaja u Mostaru od aprila 1992. godine, od zvaničnog početka rata i raspoređivanja vojnih jedinica, do naredbi i napada onih koji su doveli do uništavanja grada i stradanja stanovništva. U prvom dijelu rada pod nazivom Rušenje i oštećenje mostarskih mostova prikazan je kratak uvid u rušenje mostarskih, uglavnom gradskih, mostova koji su se dogodili najvećim dijelom u 1992. godini. Opisani su i tzv. improvizovani mostovi koji su nastajali na mjestima srušenih mostova. Veoma je zanimljiv i način nastajanja i pravljenja takvih mostova što je opisano u ovom dijelu. U drugom dijelu rada pod nazivom Uništavanje Starog mosta do novembra 1993. godine opisano je razaranje i oštećivanje Starog mosta koje je započelo aprila i maja 1992. u granatiranjima grada a nastavljeno u 1993. godini, intenzivno nakon 9. maja 1993. godine. U trećem dijelu rada u naslovu Deveti novembar 1993. godine, rušenje Starog mosta detaljno su opisani događaji neposredno pred potpuno rušenje Starog mosta, okolnosti i način na koji je most srušen te događaji neposredno nakon njegovog rušenja. U posljednjem dijelu rada pod nazivom Odgovornost za rušenje Starog mosta - reakcije, prebacivanje krivice i manipulacije, prikazane su reakcije na rušenje, domaće i međunarodne, pokušaji prebacivanja krivice sa odgovornih i zataškavanja prave istine te manipulacije u vezi s tim. U ovom dijelu prezentovani su i zaključci iz presude Međunarodnog suda u Den Haagu u kojima je između ostaloga razmatrana i utvrđena odgovornost za rušenje Starog mosta.
Sažetak: U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) izvršeni su brojni zločini nad d... more Sažetak: U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) izvršeni su brojni zločini nad djecom. U ovom radu predmet istraživanja bit će prikaz zločina nad djecom u Sarajevu, Mostaru i Srebrenici. O izvršenim zločinima u ova tri grada svjedoče brojni dokumenti, podaci, izjave, informacije, saznanja, kao i brojne presude osuđenim ratnim zločincima pred ICTY-em i pred domaćim sudovima. Masovnost i načini izvršenja zločina nad djecom u Sarajevu, Mostaru i Srebrenici, kao primjerima za zločine nad djecom na cijelom prostoru Republike Bosne i Hercegovine, dokazuju da agresori nisu imali senzibiliteta ni prema najmlađoj i najzaštićenijoj kategoriji civilnog stanovništva.
U radu pratimo osnivanje i djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u periodu od njenog osnivan... more U radu pratimo osnivanje i djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u periodu od njenog osnivanja, 1991. godine u Grudama, do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanja rata u Bosni i Hercegovini, 1995. godine. Analizom primarne izvorne građe i do sada neobjavljenih dokumenata različite provenijencije sagledavamo jednu pojavu iz novije historije Bosne i Hercegovine. Radi jasnije i kompletnije slike u rekonstrukciji ovog historijskog fenomena, u uvodnom dijelu rada dajemo kratak prikaz događaja i okolnosti neposredno pred osnivanje HZHB. U prvom dijelu rada naslovlje-nom Osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne pojašnjavamo ideju, ciljeve i osniva-nje HZHB. U drugom dijelu-Formiranje vojnih snaga Hrvatske zajednice Herceg-Bo-sne pratimo ključne događaje i etape u organizaciji Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U trećem dijelu-Djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nastoje se dati objašnjenja o samoj suštini HZHB i glavne osnove njenog djelovanja u suverenoj i međunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini. U posljednjem dijelu − Pravosnažne presude ICTY-a o Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni dajemo kratak uvid važnijih zaključaka iz dosadašnjih postupaka pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu (ICTY). Kroz cijeli tekst dominanto se isprepliće i prikazuje uloga Republike Hrvatske i njenog pred-sjednika Franje Tuđmana. Ključne riječi: Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, HZHB, Hrvatska republika Herceg-Bosna, HRHB, 1991−1995, Franjo Tuđman, Mate Boban, Zagreb, Hrvatska, HVO, HV
U radu pratimo osnivanje i djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u periodu od njenog osnivan... more U radu pratimo osnivanje i djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u periodu od njenog osnivanja, 1991. godine u Grudama, do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanja rata u Bosni i Hercegovini, 1995. godine. Analizom primarne izvorne građe i do sada neobjavljenih dokumenata različite provenijencije sagledavamo jednu pojavu iz novije historije Bosne i Hercegovine. Radi jasnije i kompletnije slike u rekonstrukciji ovog historijskog fenomena, u uvodnom dijelu rada dajemo kratak prikaz događaja i okolnosti neposredno pred osnivanje HZHB. U prvom dijelu rada naslovljenom Osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne pojašnjavamo ideju, ciljeve i osnivanje HZHB. U drugom dijelu – Formiranje vojnih snaga Hrvatske zajednice Herceg-Bosne pratimo ključne događaje i etape u organizaciji Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U trećem dijelu – Djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nastoje se dati objašnjenja o samoj suštini HZHB i glavne osnove njenog djelovanja u suverenoj i međunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini. U posljednjem dijelu − Pravosnažne presude ICTY-a o Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni dajemo kratak uvid važnijih zaključaka iz dosadašnjih postupaka pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu (ICTY). Kroz cijeli tekst dominanto se isprepliće i prikazuje uloga Republike Hrvatske i njenog predsjednika Franje Tuđmana. Ključne riječi: Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, HZHB, Hrvatska republika Herceg-Bosna, HRHB, 1991−1995, Franjo Tuđman, Mate Boban, Zagreb, Hrvatska, HVO, HV
Sažetak: U radu prikazujemo stanje bosanskohercegovačke i uže regionalne (hrvatske i srpske) hist... more Sažetak: U radu prikazujemo stanje bosanskohercegovačke i uže regionalne (hrvatske i srpske) historiografije u periodu od 2001. do 2017. godine na temu ratnih događaja u Mostaru 1992–1995. Analizom objavljene literature u tom periodu pratimo stanje i kvalitet objavljenih radova te nastojimo sagledati njihovu objektivnost. Također, nastojimo prikazati koliko su historičari pisali o tom periodu te da li posao historičara u pisanju takvih tema preuzimaju osobe iz drugih struka i koliko su takvi radovi relevantni i pouzdani. U posljednje dvije decenije istraživanje i objavljivanje o ratnim događajima o Bosni i Hercegovini iz perioda 1992– 1995. predstavljalo je poseban predmet interesovanja raznih istraživača. Ta istraživanja su bila predmet velikog interesovanja nauke, ali s druge strane i politike, kako domaće tako i međunarodne. Istraživanja je bilo raznih vrsta kojima se bave različiti subjekti, uz različite motive i interese. Vrlo često ona postaju i predmet manipulacija uz mogućnosti dalekosežnih posljedica na bosanskohercegovačko društvo i državu u cjelini. Ključne riječi: Mostar, rat, historiografija, historičari, 1992–1995, 2001–2017.
Abstract: In this study the author provides an insight into the operation “Cagalj”, under the su... more Abstract: In this study the author provides an insight into the operation “Cagalj”, under the supreme command of Croatian general Janko Bobetko, the Croatian army and the corresponding military activities in Mostar area in June 1992. By analyzing the documents of various provenances, the event from the war in Bosnia and Herzegovina (1992-1995) and its role in the overall situation in Mostar and its narrower and wider surroundings was observed. For a more comprehensive and complete picture in the reconstuction of the operation itself the author analyses the negotiations and deals of that time Keywords: “Čagalj”, Mostar, Croatian Army, Janko Bobetko, Neretva
U radu pratimo ulogu i djelovanje Ratnog predsjedništva opštine Mostar u periodu 1993.
godine i ... more U radu pratimo ulogu i djelovanje Ratnog predsjedništva opštine Mostar u periodu 1993.
godine i njegov značaj za prostor grada Mostara i opstanak njegovog stanovništva. Analizom primarnih
dokumenata sagledavamo ulogu i organizaciju civilne vlasti na određenom prostoru
Ključne riječi: Mostar, Ratno predsjedništvo opštine Mostar, opsada
Knjiga Muharema Krese pod naslovom Nacističko “konačno rješenje” jevrejskog pitanja u okupiranim ... more Knjiga Muharema Krese pod naslovom Nacističko “konačno rješenje” jevrejskog pitanja u okupiranim zemljama zapadnog Balkana od 1941. do 1945. nudi obilje podataka o Jevrejima i njihovoj historiji u zemljama zapadnog Balkana. Ako ovu knjigu smjestimo u širi kontekst svjetske literature, možemo zaključiti kako se radi o jednoj poučnoj knjizi o jevrejskoj historiji sa posebnim naglaskom na stradanja u Drugom svjetskom ratu. Knjiga je napisana dvojezično, na engleskom i bosanskom jeziku, sa sažetkom na hebrejskom jeziku.
U prvom dijelu rada bavimo se najstarijom historijom Livna do 14. stoljeća i tumačenjima o postan... more U prvom dijelu rada bavimo se najstarijom historijom Livna do 14. stoljeća i tumačenjima o postanku njegovog imena. U drugom dijelu rada obrađujemo dolazak Osmanlija na ovo područje i na kakvo su naselje naišli. Nadalje, govorimo i o promjenama koje je donijela osmanska vlast na područje Livna te kakav je odjek ona imala na naselje i stanovništvo. Osmanski defteri daju nam bogata i važna saznanja o tome. U slijedećem dijelu pratimo užurbani razvoj grada, koja se od jedne male gradine razvija u značajan grad. Zanimljiv je i razvoj mahala, koje se razvijaju od 16. stoljeća te uporedo s tim i gradnja livanjskih džamija. Začinje se embrion novog naselja: islamsko-orijentalnog tipa. Krajem 17. stoljeća Bosna ostaje bez Krčko-ličkog i Požeško-cerničkog, te dijelova Kliškog i Hercegovačkog sandžaka. Kakve je to promjene imalo na Livno i cijelu Bosnu?
Ključne riječi: Livno, osmanski sistem, defteri, razvoj grada, Kliški sandžak, trgovina, migracije stanovništva, džamije.
Zbornik radova, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2011
Postoje četiri Ženevske konvencije iz 1949. i dva Dodatna protokola
iz 1977. kao i mnoge druge me... more Postoje četiri Ženevske konvencije iz 1949. i dva Dodatna protokola iz 1977. kao i mnoge druge međunarodne konvencije i akti međunarodnog humanitarnog prava koji sadrže pravila kojim se štite djeca u oružanom sukobu. Tu su i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948, Konvencija o pravima djeteta iz 1989., zatim Statut Stalnog međunarodnog krivičnog suda, Otava povelja i mnogi drugi dokumenti. Djeca su tim konvencijama zaštićena kao osobe koje ne učestvuju u neprijateljstvima. Djeca uživaju svaku opću zaštitu namijenjenu svakom civilnom licu, kao i specijalnu zaštitu, jer čine posebnu ranjivu grupu. Opća zaštita podrazumijeva odnos prema djeci na human način. Moraju biti poštovani njihovi životi, fizički i psihički integritet. Na djecu kao i druge civile zabranjen je napad. Specijalna zaštita podrazumijeva zabranu svakog oblika napastvovanja, a sukobljene strane će osigurati staranje i pomoć djeci koja im je potrebna. Međutim, sva prava djece u Srebrenici, kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini su na najgrublji način prekršena i zanemarena. Bez obzira na sve ove akte, rezolucije, konvencije, sporazume itd. cijelo vrijeme do potpunog zauzimanja Srebrenice jula 1995. vršeni su različiti oblici zločina i genocid izvršen nad djecom u tom području. Agresor je u toku jedne sedmice u julu 1995. ubio na brutalan način preko 8. 000 Bošnjaka od 14 do 74 godine, gdje oko 800 djece do 18 godina, zakopao na stotine živih osoba, odvajao djecu od njihovih roditelja i ubijao ih pred njihovim očima, silovao djevojčice, djevojke, deportovao oko 30.000 ljudi, uglavnom žena i djece, natjerao djeda da pojede jetru svom unuku i mnogi drugi stravični primjeri. Sudac Riad iz Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju govori o sudbini koja je zadesila kolonu koja je krenula prema Tuzli 11. jula 1995. gdje jedan očevidac opisuje “kako je više od 100 zarobljenih muslimanskih muškaraca, žena i djece jedna grupa srpskih vojnika polako noževima klala. Djecu su klali pred očima majki...“ Pored fizičkog ubijanja djece, težak oblik obuhvata i psihičko stradanje. Ovakva psihička stradanja ostavljaju trajne posljedice na život djeteta, proizvode stres, depresiju, koja za posljedicu ima poremećaj ličnosti, slabost koncentracije i opću slabost organizma, glavobolje. Sve ove posljedice agresije prisutne su i danas, i predstavljaju veliki problem sa kojim se Bosna i Hercegovina mora nositi. Jedan od načina su i utvrđivanje istine i pravde koje su spore, a nažalost ti ljudi moraju i dalje živjeti sa ovim problemima. Broj ubijenih i kratkoća likvidacije govore o tome da je u pripremi i izvršenju zločina učestvovalo veoma mnogo organizovanih i discipliniranih izvršilaca, zapravo cijeli politički, upravni, policijski i vojni potencijal velikosrpskih snaga.
U preambuli Ustava UNESCO-a iz 1945. piše:
„S obzirom na to da rat počinje u glavama ljudi, upra... more U preambuli Ustava UNESCO-a iz 1945. piše: „S obzirom na to da rat počinje u glavama ljudi, upravo tamo moramo da obezbijedimo mir“. Ova tvrrdnja ima svoj korjen u pretpostavci da su ljudi sposobni da uče i da mogu da nauče kako se mirno živi sa svojim susjedima, sa drugima i drugačijim. To dalje znači da odgoj/ obrazovanje ima smisla u predupređivanju pojave stereotipa i predrasuda, netolerncije i netrpeljivosti, surevnjivosti i mržnje, osvete i nasilja i drugih crta agresivne prirode. Agresija je idealna situacija za samoniklu pojavu ovih crta. Sve se to ispoljilo u Sarajevu i cijeloj BiH u vrijeme agresije te samim tim, logično, ove crte nisu zaobišle ni školski sistem.
Općina Hadžići Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu , 2022
Ratna monografija Hadžići tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992–1995.
predstavlja ... more Ratna monografija Hadžići tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. predstavlja detaljan hronološko-tematski pregled vojno-političkih događaja te drugih bitnih segmenata ratne historije na području općine Hadžići i njenom neposrednom okruženju. Istraživački rad i pisanje jednog ovakvog djela predstavlja izuzetno složen i težak posao kojem su autori pristupili krajnje odgovorno. Neprikosnoveni imperativ ovoga djela predstavlja istina koja ne može biti i nije rezultat bilo kakvih kompromisa. Budućnost treba istinu o prošlosti, a sadašnjost je treba pažljivo osigurati. Ova knjiga predstavlja doprinos historiji područja koje danas administrativno pokriva općina Hadžići.
Uploads
Papers
and Croatia since their origins in the 19th century and attempts of their
realization to the detriment of the territory of Bosnia and Herzegovina by the end of the 20th century. In the centre of attention of the presented work is the formation of the “Croatian Community of Herceg-Bosna” on November 18, 1991 and the “Republika Srpska of Bosnia and Herzegovina ” on January 9, 1992 as hegemonic projects of Croatia and Serbia in their joint and agreed attempt of destruction, demolition and mutual division of territory Bosnia and Herzegovina, the consequences of which are crimes of genocide and other forms of war crimes against Bosniaks.
and Croatia since their origins in the 19th century and attempts of their
realization to the detriment of the territory of Bosnia and Herzegovina by the
end of the 20th century. In the centre of attention of the presented work is the
formation of the “Croatian Community of Herceg-Bosna” on November 18,
1991 and the “Republika Srpska of Bosnia and Herzegovina ” on January 9,
1992 as hegemonic projects of Croatia and Serbia in their joint and agreed
attempt of destruction, demolition and mutual division of territory Bosnia and
Herzegovina, the consequences of which are crimes of genocide and other
forms of war crimes against Bosniaks.
Key words: aggression, autonomy, Bosnia and Herzegovina,
Montenegro, genocide, “Herceg-Bosna”, Croatia, Yugoslavia, division, war,
“Republika Srpska”, agreement, Serbia.
i Hercegovine koji se odnose na uništavanje i rušenje mostarskih
mostova, spona koje spajaju dvije obale rijeke Neretve i čije je
uništavanje i rušenje imalo višestruke ciljeve. U Mostaru se
rušenjem mostova nastojalo potpuno izbrisati postojanje ranijih
kultura i tradicije. Razdvajanjem obala nastojao se podijeliti
teritorij, ugroziti i uništiti stanovništvo, presijeći opskrbni putevi,
dovesti u bezizlaznu situaciju one koji brane svoju teritoriju, i
drugo. Akcenat u ovom radu bit će na uništavanju i rušenju Starog
mosta, simbola grada Mostara i jedne od najmonumentalnijih
građevina iz 16. stoljeća kako u Mostaru, tako i u cijeloj Bosni i
Hercegovini.
Radi jasnije i kompletnije slike u razumijevanju ratnih
okolnosti, u uvodnom dijelu rada dat je kratak prikaz događaja
u Mostaru od aprila 1992. godine, od zvaničnog početka rata i
raspoređivanja vojnih jedinica, do naredbi i napada onih koji su
doveli do uništavanja grada i stradanja stanovništva. U prvom
dijelu rada pod nazivom Rušenje i oštećenje mostarskih mostova
prikazan je kratak uvid u rušenje mostarskih, uglavnom gradskih,
mostova koji su se dogodili najvećim dijelom u 1992. godini.
Opisani su i tzv. improvizovani mostovi koji su nastajali na
mjestima srušenih mostova. Veoma je zanimljiv i način nastajanja i
pravljenja takvih mostova što je opisano u ovom dijelu. U drugom
dijelu rada pod nazivom Uništavanje Starog mosta do novembra
1993. godine opisano je razaranje i oštećivanje Starog mosta koje je
započelo aprila i maja 1992. u granatiranjima grada a nastavljeno
u 1993. godini, intenzivno nakon 9. maja 1993. godine. U trećem dijelu rada u naslovu Deveti novembar 1993. godine, rušenje Starog
mosta detaljno su opisani događaji neposredno pred potpuno
rušenje Starog mosta, okolnosti i način na koji je most srušen
te događaji neposredno nakon njegovog rušenja. U posljednjem
dijelu rada pod nazivom Odgovornost za rušenje Starog mosta -
reakcije, prebacivanje krivice i manipulacije, prikazane su reakcije
na rušenje, domaće i međunarodne, pokušaji prebacivanja krivice
sa odgovornih i zataškavanja prave istine te manipulacije u
vezi s tim. U ovom dijelu prezentovani su i zaključci iz presude
Međunarodnog suda u Den Haagu u kojima je između ostaloga
razmatrana i utvrđena odgovornost za rušenje Starog mosta.
Ključne riječi: Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, HZHB, Hrvatska republika Herceg-Bosna, HRHB, 1991−1995, Franjo Tuđman, Mate Boban, Zagreb, Hrvatska, HVO, HV
Ključne riječi: Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, HZHB, Hrvatska republika Herceg-Bosna, HRHB, 1991−1995, Franjo Tuđman, Mate Boban, Zagreb, Hrvatska, HVO, HV
Ključne riječi: Mostar, rat, historiografija, historičari, 1992–1995, 2001–2017.
Bobetko, the Croatian army and the corresponding military activities in
Mostar area in June 1992. By analyzing the documents of various provenances, the event from the war in Bosnia and Herzegovina (1992-1995)
and its role in the overall situation in Mostar and its narrower and wider
surroundings was observed. For a more comprehensive and complete
picture in the reconstuction of the operation itself the author analyses
the negotiations and deals of that time
Keywords: “Čagalj”, Mostar, Croatian Army, Janko Bobetko, Neretva
godine i njegov značaj za prostor grada Mostara i opstanak njegovog stanovništva. Analizom primarnih
dokumenata sagledavamo ulogu i organizaciju civilne vlasti na određenom prostoru
Ključne riječi: Mostar, Ratno predsjedništvo opštine Mostar, opsada
Ključne riječi: Livno, osmanski sistem, defteri, razvoj grada, Kliški sandžak, trgovina, migracije stanovništva, džamije.
iz 1977. kao i mnoge druge međunarodne konvencije i akti međunarodnog
humanitarnog prava koji sadrže pravila kojim se štite djeca u oružanom
sukobu. Tu su i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948,
Konvencija o pravima djeteta iz 1989., zatim Statut Stalnog međunarodnog
krivičnog suda, Otava povelja i mnogi drugi dokumenti. Djeca su tim
konvencijama zaštićena kao osobe koje ne učestvuju u neprijateljstvima.
Djeca uživaju svaku opću zaštitu namijenjenu svakom civilnom licu,
kao i specijalnu zaštitu, jer čine posebnu ranjivu grupu. Opća zaštita podrazumijeva odnos prema djeci na human način. Moraju biti poštovani njihovi
životi, fizički i psihički integritet. Na djecu kao i druge civile zabranjen
je napad. Specijalna zaštita podrazumijeva zabranu svakog oblika napastvovanja, a sukobljene strane će osigurati staranje i pomoć djeci koja im
je potrebna. Međutim, sva prava djece u Srebrenici, kao i u cijeloj Bosni
i Hercegovini su na najgrublji način prekršena i zanemarena.
Bez obzira na sve ove akte, rezolucije, konvencije, sporazume
itd. cijelo vrijeme do potpunog zauzimanja Srebrenice jula 1995. vršeni
su različiti oblici zločina i genocid izvršen nad djecom u tom području.
Agresor je u toku jedne sedmice u julu 1995. ubio na brutalan način
preko 8. 000 Bošnjaka od 14 do 74 godine, gdje oko 800 djece do 18 godina,
zakopao na stotine živih osoba, odvajao djecu od njihovih roditelja i ubijao
ih pred njihovim očima, silovao djevojčice, djevojke, deportovao oko 30.000
ljudi, uglavnom žena i djece, natjerao djeda da pojede jetru svom unuku
i mnogi drugi stravični primjeri. Sudac Riad iz Međunarodnog krivičnog
tribunala za bivšu Jugoslaviju govori o sudbini koja je zadesila kolonu
koja je krenula prema Tuzli 11. jula 1995. gdje jedan očevidac opisuje
“kako je više od 100 zarobljenih muslimanskih muškaraca, žena i djece
jedna grupa srpskih vojnika polako noževima klala. Djecu su klali pred
očima majki...“ Pored fizičkog ubijanja djece, težak oblik obuhvata i
psihičko stradanje. Ovakva psihička stradanja ostavljaju trajne posljedice
na život djeteta, proizvode stres, depresiju, koja za posljedicu ima poremećaj
ličnosti, slabost koncentracije i opću slabost organizma, glavobolje. Sve
ove posljedice agresije prisutne su i danas, i predstavljaju veliki problem
sa kojim se Bosna i Hercegovina mora nositi. Jedan od načina su i
utvrđivanje istine i pravde koje su spore, a nažalost ti ljudi moraju i dalje
živjeti sa ovim problemima.
Broj ubijenih i kratkoća likvidacije govore o tome da je u pripremi i
izvršenju zločina učestvovalo veoma mnogo organizovanih i discipliniranih
izvršilaca, zapravo cijeli politički, upravni, policijski i vojni potencijal
velikosrpskih snaga.
„S obzirom na to da rat počinje u glavama ljudi, upravo tamo moramo da obezbijedimo mir“. Ova tvrrdnja ima svoj korjen u pretpostavci da su ljudi sposobni da uče i da mogu da nauče kako se mirno živi sa svojim susjedima, sa drugima i drugačijim. To dalje znači da odgoj/ obrazovanje ima smisla u predupređivanju pojave stereotipa i predrasuda, netolerncije i netrpeljivosti, surevnjivosti i mržnje, osvete i nasilja i drugih crta agresivne prirode. Agresija je idealna situacija za samoniklu pojavu ovih crta. Sve se to ispoljilo u Sarajevu i cijeloj BiH u vrijeme agresije te samim tim, logično, ove crte nisu zaobišle ni školski sistem.
and Croatia since their origins in the 19th century and attempts of their
realization to the detriment of the territory of Bosnia and Herzegovina by the end of the 20th century. In the centre of attention of the presented work is the formation of the “Croatian Community of Herceg-Bosna” on November 18, 1991 and the “Republika Srpska of Bosnia and Herzegovina ” on January 9, 1992 as hegemonic projects of Croatia and Serbia in their joint and agreed attempt of destruction, demolition and mutual division of territory Bosnia and Herzegovina, the consequences of which are crimes of genocide and other forms of war crimes against Bosniaks.
and Croatia since their origins in the 19th century and attempts of their
realization to the detriment of the territory of Bosnia and Herzegovina by the
end of the 20th century. In the centre of attention of the presented work is the
formation of the “Croatian Community of Herceg-Bosna” on November 18,
1991 and the “Republika Srpska of Bosnia and Herzegovina ” on January 9,
1992 as hegemonic projects of Croatia and Serbia in their joint and agreed
attempt of destruction, demolition and mutual division of territory Bosnia and
Herzegovina, the consequences of which are crimes of genocide and other
forms of war crimes against Bosniaks.
Key words: aggression, autonomy, Bosnia and Herzegovina,
Montenegro, genocide, “Herceg-Bosna”, Croatia, Yugoslavia, division, war,
“Republika Srpska”, agreement, Serbia.
i Hercegovine koji se odnose na uništavanje i rušenje mostarskih
mostova, spona koje spajaju dvije obale rijeke Neretve i čije je
uništavanje i rušenje imalo višestruke ciljeve. U Mostaru se
rušenjem mostova nastojalo potpuno izbrisati postojanje ranijih
kultura i tradicije. Razdvajanjem obala nastojao se podijeliti
teritorij, ugroziti i uništiti stanovništvo, presijeći opskrbni putevi,
dovesti u bezizlaznu situaciju one koji brane svoju teritoriju, i
drugo. Akcenat u ovom radu bit će na uništavanju i rušenju Starog
mosta, simbola grada Mostara i jedne od najmonumentalnijih
građevina iz 16. stoljeća kako u Mostaru, tako i u cijeloj Bosni i
Hercegovini.
Radi jasnije i kompletnije slike u razumijevanju ratnih
okolnosti, u uvodnom dijelu rada dat je kratak prikaz događaja
u Mostaru od aprila 1992. godine, od zvaničnog početka rata i
raspoređivanja vojnih jedinica, do naredbi i napada onih koji su
doveli do uništavanja grada i stradanja stanovništva. U prvom
dijelu rada pod nazivom Rušenje i oštećenje mostarskih mostova
prikazan je kratak uvid u rušenje mostarskih, uglavnom gradskih,
mostova koji su se dogodili najvećim dijelom u 1992. godini.
Opisani su i tzv. improvizovani mostovi koji su nastajali na
mjestima srušenih mostova. Veoma je zanimljiv i način nastajanja i
pravljenja takvih mostova što je opisano u ovom dijelu. U drugom
dijelu rada pod nazivom Uništavanje Starog mosta do novembra
1993. godine opisano je razaranje i oštećivanje Starog mosta koje je
započelo aprila i maja 1992. u granatiranjima grada a nastavljeno
u 1993. godini, intenzivno nakon 9. maja 1993. godine. U trećem dijelu rada u naslovu Deveti novembar 1993. godine, rušenje Starog
mosta detaljno su opisani događaji neposredno pred potpuno
rušenje Starog mosta, okolnosti i način na koji je most srušen
te događaji neposredno nakon njegovog rušenja. U posljednjem
dijelu rada pod nazivom Odgovornost za rušenje Starog mosta -
reakcije, prebacivanje krivice i manipulacije, prikazane su reakcije
na rušenje, domaće i međunarodne, pokušaji prebacivanja krivice
sa odgovornih i zataškavanja prave istine te manipulacije u
vezi s tim. U ovom dijelu prezentovani su i zaključci iz presude
Međunarodnog suda u Den Haagu u kojima je između ostaloga
razmatrana i utvrđena odgovornost za rušenje Starog mosta.
Ključne riječi: Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, HZHB, Hrvatska republika Herceg-Bosna, HRHB, 1991−1995, Franjo Tuđman, Mate Boban, Zagreb, Hrvatska, HVO, HV
Ključne riječi: Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, HZHB, Hrvatska republika Herceg-Bosna, HRHB, 1991−1995, Franjo Tuđman, Mate Boban, Zagreb, Hrvatska, HVO, HV
Ključne riječi: Mostar, rat, historiografija, historičari, 1992–1995, 2001–2017.
Bobetko, the Croatian army and the corresponding military activities in
Mostar area in June 1992. By analyzing the documents of various provenances, the event from the war in Bosnia and Herzegovina (1992-1995)
and its role in the overall situation in Mostar and its narrower and wider
surroundings was observed. For a more comprehensive and complete
picture in the reconstuction of the operation itself the author analyses
the negotiations and deals of that time
Keywords: “Čagalj”, Mostar, Croatian Army, Janko Bobetko, Neretva
godine i njegov značaj za prostor grada Mostara i opstanak njegovog stanovništva. Analizom primarnih
dokumenata sagledavamo ulogu i organizaciju civilne vlasti na određenom prostoru
Ključne riječi: Mostar, Ratno predsjedništvo opštine Mostar, opsada
Ključne riječi: Livno, osmanski sistem, defteri, razvoj grada, Kliški sandžak, trgovina, migracije stanovništva, džamije.
iz 1977. kao i mnoge druge međunarodne konvencije i akti međunarodnog
humanitarnog prava koji sadrže pravila kojim se štite djeca u oružanom
sukobu. Tu su i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948,
Konvencija o pravima djeteta iz 1989., zatim Statut Stalnog međunarodnog
krivičnog suda, Otava povelja i mnogi drugi dokumenti. Djeca su tim
konvencijama zaštićena kao osobe koje ne učestvuju u neprijateljstvima.
Djeca uživaju svaku opću zaštitu namijenjenu svakom civilnom licu,
kao i specijalnu zaštitu, jer čine posebnu ranjivu grupu. Opća zaštita podrazumijeva odnos prema djeci na human način. Moraju biti poštovani njihovi
životi, fizički i psihički integritet. Na djecu kao i druge civile zabranjen
je napad. Specijalna zaštita podrazumijeva zabranu svakog oblika napastvovanja, a sukobljene strane će osigurati staranje i pomoć djeci koja im
je potrebna. Međutim, sva prava djece u Srebrenici, kao i u cijeloj Bosni
i Hercegovini su na najgrublji način prekršena i zanemarena.
Bez obzira na sve ove akte, rezolucije, konvencije, sporazume
itd. cijelo vrijeme do potpunog zauzimanja Srebrenice jula 1995. vršeni
su različiti oblici zločina i genocid izvršen nad djecom u tom području.
Agresor je u toku jedne sedmice u julu 1995. ubio na brutalan način
preko 8. 000 Bošnjaka od 14 do 74 godine, gdje oko 800 djece do 18 godina,
zakopao na stotine živih osoba, odvajao djecu od njihovih roditelja i ubijao
ih pred njihovim očima, silovao djevojčice, djevojke, deportovao oko 30.000
ljudi, uglavnom žena i djece, natjerao djeda da pojede jetru svom unuku
i mnogi drugi stravični primjeri. Sudac Riad iz Međunarodnog krivičnog
tribunala za bivšu Jugoslaviju govori o sudbini koja je zadesila kolonu
koja je krenula prema Tuzli 11. jula 1995. gdje jedan očevidac opisuje
“kako je više od 100 zarobljenih muslimanskih muškaraca, žena i djece
jedna grupa srpskih vojnika polako noževima klala. Djecu su klali pred
očima majki...“ Pored fizičkog ubijanja djece, težak oblik obuhvata i
psihičko stradanje. Ovakva psihička stradanja ostavljaju trajne posljedice
na život djeteta, proizvode stres, depresiju, koja za posljedicu ima poremećaj
ličnosti, slabost koncentracije i opću slabost organizma, glavobolje. Sve
ove posljedice agresije prisutne su i danas, i predstavljaju veliki problem
sa kojim se Bosna i Hercegovina mora nositi. Jedan od načina su i
utvrđivanje istine i pravde koje su spore, a nažalost ti ljudi moraju i dalje
živjeti sa ovim problemima.
Broj ubijenih i kratkoća likvidacije govore o tome da je u pripremi i
izvršenju zločina učestvovalo veoma mnogo organizovanih i discipliniranih
izvršilaca, zapravo cijeli politički, upravni, policijski i vojni potencijal
velikosrpskih snaga.
„S obzirom na to da rat počinje u glavama ljudi, upravo tamo moramo da obezbijedimo mir“. Ova tvrrdnja ima svoj korjen u pretpostavci da su ljudi sposobni da uče i da mogu da nauče kako se mirno živi sa svojim susjedima, sa drugima i drugačijim. To dalje znači da odgoj/ obrazovanje ima smisla u predupređivanju pojave stereotipa i predrasuda, netolerncije i netrpeljivosti, surevnjivosti i mržnje, osvete i nasilja i drugih crta agresivne prirode. Agresija je idealna situacija za samoniklu pojavu ovih crta. Sve se to ispoljilo u Sarajevu i cijeloj BiH u vrijeme agresije te samim tim, logično, ove crte nisu zaobišle ni školski sistem.
predstavlja detaljan hronološko-tematski pregled vojno-političkih događaja te drugih bitnih
segmenata ratne historije na području općine Hadžići i njenom neposrednom okruženju. Istraživački
rad i pisanje jednog ovakvog djela predstavlja izuzetno složen i težak posao kojem su autori pristupili
krajnje odgovorno. Neprikosnoveni imperativ ovoga djela predstavlja istina koja ne može biti i nije
rezultat bilo kakvih kompromisa. Budućnost treba istinu o prošlosti, a sadašnjost je treba pažljivo
osigurati. Ova knjiga predstavlja doprinos historiji područja koje danas administrativno pokriva
općina Hadžići.