Havara
هوارة | |
---|---|
Zemlja | Egipat |
Regija | Muhafaza Fajum |
Nadmorska visina | 36 |
Civilizacija | Antički Egipat |
Period postojanja | 19. vijek pne. - 20. vijek |
Koordinate: 29°16′N 30°53′E / 29.267°N 30.883°E |
Havara (arapski: هوارة/Hawāra) je arheološki lokalitet u centru Egipta u Depresiji Fajum.
Lokalitet leži u Gornjem Egiptu u velikoj Oazi Fajum, udaljen desetak km jugozapadno od centra grada Fajuma.
Nakon što je odustao od plana da bude sahranjen u Dahšuru, faraon Amenemhat III (oko 1860.-1815. vijek pne.) odabrao je to mjesto za svoju nekropolu, možda i zato jer je bilo blizu njegove palače.[1]
Amenemhetova piramida u Havari izgrađena je sa dnom baze dugim 105 metara i visinom od 58 m, uzdižući se nagibom od - 48 ° 45 '. Ona je podignuta sa puno nižim nagibom od one koju je počeo graditi Amenemhet u Dahšuru, koju je napustio zbog nedostatka stabilnosti. Strah od urušavanja vjerojatno je bio razlog da su graditelji piramide Havari smanjili nagib za čak - 9 ° 30 ".[1]
Jezgra piramide izgrađena je u potpunosti od kamenja i gline, a samo je vanjski plašt bio pokriven kamenim pločama, koje su u narednim vijekovima pokrali pljačkaši, ali jezgra još uvijek ostala, što današnjim posjetiteljima ostavlja dojam zemljanog brda.[1]
U piramidi su pronađeni su neki fragmenti kostiju u sarkofagu, i nekoliko predmeta, među kojima je stol od alabastera sa imenom njegove kćeri Neferuptah, ali je nejasno zašto se tu našao, jer je njena grobnica pronađena jugoistočno od Havare.[1]
Pored piramide podignut je i složeni kompleks građevina dimenzija 385 na 158 metara ograđen zidom. To je bio najveći pogrebni kompleks Srednjeg kraljevstva.
Od njega je danas ostalo malo tog što se može vidjeti, grčki i rimski izvori opisivali su ga kao ogromni labirint sa bezbroj otvorenih prostorija.[1] Za njega je Herodot rekao da je impresivniji od bilo kog od Sedam svjetskih čuda.[2]
Prva iskapanja na tom lokalitetetu, obavio je Karl Richard Lepsius 1843. a nakon njega i Flinders Petrie 1888.
- Hawara (en)