[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Hamburg

Izvor: Wikipedija
Hamburg
Freie und Hansestadt Hamburg
Kolaž atrakcija grada
Kolaž atrakcija grada
Kolaž atrakcija grada
Geslo: Libertatem quam peperere maiores digne studeat servare posteritas
Koordinate: 53°33′N 9°59′E / 53.550°N 9.983°E / 53.550; 9.983
Država  Njemačka
pokrajina Hamburg
Bezirke Hamburg-Mitte, Altona, Eimsbüttel, Hamburg-Nord , Wandsbek, Bergedorf, Harburg
Vlast
 - gradonačelnik Olaf Scholz (SPD)
Površina
 - Ukupna 755 km²
Visina 3
Stanovništvo (2009.)
 - Urbano područje 1 700 000
 - Područje utjecaja 3 500 000
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 20001–21149, 22001–22769
Pozivni broj 040
Karta
Hamburg na mapi Njemačke
Hamburg
Hamburg
Hamburg na karti Njemačke

Hamburg ili službeno Slobodni hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je istovremeno jedna od 16 njemačkih pokrajina i drugi po veličini njemački grad od 1 700 000 stanovnika (2009. u užem centru. [1] Ali konurbacija ili metropolitanski Hamburg ima čak 3 500 000 stanovnika[1], pa je po tom parametru šesti po veličini grad u Evropskoj uniji.

Hamburg je grad mostova i konzulata, jer ima čak 2 302 mosta, a to je više nego što imaju Venecija i Amsterdam zajedno, a sa 90 konzulata koliko ih ima, je drugi grad na svijetu, odmah iza New Yorka. [1]

Geografija

[uredi | uredi kod]

Hamburg leži na sjeveru Njemačke na ušću rijeka Alster i Bille u Elbu, koja zatim, nakon 110 km toka prema sjeverozapadu utječe u Sjeverno more. Elba je u Hamburgu vrlo dobra prirodna luka sa direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot kvartovima St. Pauli i Altona. Obale su povezane mostovima, kao i starim i novim tunelom ispod Elbe. Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska od glečera za vrijeme ledenog doba, to su neplodne vrištine. Obje strane Elbe su vijekovima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale pijesak i mulj. U međuvremenu su sa obje strane Elbe podignuti nasipi. Stari nasipi još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda čitavi kvartovi uz rijeku bili poplavljeni.

U gradu je na Alsteru napravljena ustava pa je u samom centru nastala neka vrsta jezera. "Jezero" je podijeljeno na dva dijela, koja su međusobno spojena unutrašnjim i vanjskim Alsterom. Pune ih brojni kanali oivičeni velikim parkiralištima. Nebrojeni plovni kanali, rječice i kanali premošteni su sa više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad sa najviše mostova u Europi i ima ih više nego Venecija (400), Amsterdam (1200) i London zajedno.

Današnje granice grada Hamburga postoje tek od 1. travnja 1938. Nakon Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj.

Sjeverno od Elbe Hamburg graniči sa Schleswig-Holsteinom, a južno od nje sa Donjom Saskom. I tri otoka na ušću Elbe, Neuwerk, Scharhörn i Nigehörn kao i Nacionalni park hamburški prud spadaju u područje grada Hamburga.

Najviša uzvisina Pokrajine Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh u Hamburškim brdima.

Administrativna podjela

[uredi | uredi kod]

Hamburg je podijeljen na sedam bezirka (okruga):

Svaki okrug ima svoj parlament koji se u Hamburgu zove okružna skupština. Te okružne skupštine pravno imaju status upravnog tijela sa vrlo ograničenim nadležnostima. Svaki okrug je podijeljen na više kvartova kojih je ukupno u gradu 104. Nekim kvartovima u neposrednoj blizini sjedišta okružnih skupština upravljaju direktno skupštine, dok za druge kvartove postoje tzv. mjesni uredi, ukupno ih je 15.

Klima

[uredi | uredi kod]

Zbog blizine mora i njegovog utjecaja, ovdje je klima blaža nego u istočnoj unutrašnjosti. Najtopliji mjesec je juli sa prosječnih 17,0 °C, a najhladniji januar sa 0,0 °C. Ali u najtoplijim mjesecima nisu rijetkost ni temperature iznad 25 °C. Od 1990-tih godina - možda kao posljedica globalnog zatopljenja - zabilježene su i temperature do 37,3 °C (9. august 1992.). U godini padne prosječno 714 mm padavina a 52 dana godišnje je Hamburg obavijen gustom maglom. U zimskim mjesecima mogu biti i vrlo snažne oluje. Klima je cijelu godinu vlažno umjerena. Najpovoljnije vrijeme za posjet Hamburgu je proljeće i početak ljeta, no i tada se mora računati sa kišom.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Obzirom da je Hamburg bio pošteđen razaranja u vrijeme tridetogodišnjeg rata, u 17. vijeku je bio najveći njemački grad.

Neposredno prije početka 2. svjetskog rata Hamburg je već imao 1 682 000 stanovnika (1939).

Najveći broj stanovnika, 1 900 000, Hamburg je dosegao 1964. godine. Nakon toga počinje suburbaniziranje Hamburga i do 1986. se broj stanovnika smanjuje na 1,6 miliona. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da je broj narastao na 1 742 846 (stanje: 1. august 2005.) Za sljedećih 20 godina se predviđa daljnji porast stanovništva, prema srednjoj varijanti će narasti ponovo do oko 2 miliona. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačka metropola.

Stanovništvo je multikulturalno. 14,9% (255.070 u decembru 2004.) stanovnika ima strani pasoš, a po nekim procjenama gotovo 130 000 njemačkih građana Hamburga su inozemnog porijekla. Starosna struktura:

  • mlađi od 18 godina: 16,1%
  • 18-60 godina: 60,0%
  • više od 60 godina: 23,9%

Religija

[uredi | uredi kod]

Od vremena reformacije grad ima evangeličko-luteransko obilježje (37% stanovništva 2002). Zbog položaja važne luke, Hamburg je odavno vrlo otvoren svim konfesijama. Tako je ovdje 1834. ovdje osnovana prva njemačka baptistička zajednica. Osim toga, od 1995. je ovdje i sjedište rimokatoličke Hamburške nadbiskupije sa centrom u katedrali St. Marien. Udjel rimokatoličkog stanovništva je 10,3%. Osim toga, od 1960-ih je i značajan udjel muslimanskog stanovništva, a postoji i vrlo aktivna židovska zajednica.

Jezik

[uredi | uredi kod]

Skoro do kraja 19. vijeka je donjenjemački jezik bio jedini jezik kojim se govorilo u Hamburgu. Iako je čak i ranije gornjenjemački (kao standarni jezik) bio jezik na kom se pisalo, negdje od sredine 20. vijeka - gornjonjemački je istisnuo donjenjemački i u svakodnevnom govoru.

Od vremena velikog vala useljavanja 1960-tih su se u gradu stvorili "jezični otoci" jer su se doseljenici često smještali u istim dijelovima grada, tako da danas postoji čak "portugalski kvart" gdje prevladava portugalski, dok turski i kurdski prevladavaju u Altoni i Wilhelmsburgu.

Slavni ljudi

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 Hamburg at a glance (engleski). Hamburg. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-06. Pristupljeno 12. 11. 2013. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]