10. 11.

10. novembra/studenog (10. 11.) je 314. dan godine po gregorijanskom kalendaru (315. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 51 dan.

Događaji

1444. — U bici kod Varne u Bugarskoj snage turskog sultana Murata II pobijedile su poljsko-ugarsku vojsku kralja Vladislava III Jagjeloviča i erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija. Poljski kralj Vladislav je u toj bici poginuo. To je bio posljednji pokušaj evropskih sila da odbrane Konstantinopolj od turskog osvajanja.
1759. — Rođen njemački pisac Johan Kristof Fridrih fon Šiler, u čijem djelu se sa poezijom prožimaju filozofija, historija i književna teorija. Njegove drame, od kojih su najpoznatije "Razbojnici", "Don Karlos" i "Vilhelm Tel", imale su ogroman uspjeh, njegove balade su bile najčitanije pjesme u Njemačkoj, a na njegovu odu radosti ("An die Freude") Betoven je komponovao čuveni završni stav Devete simfonije.
1775. — Osnovan Američki Marinskih Korpus.
1891. — Umro francuski pisac Artur Rembo koji je svoja najbolja djela napisao između 17. i 20. godine. Hvaljena preko mjere i žestoko osporavana, njegova poezija je uticala na sve poetske pravce 20. vijeka, a posebno na simboliste i nadrealiste ("Pijani brod", "Iluminacije", "Boravak u paklu").
1915 - u Prvom svjetskom ratu:Četvrta bitka na Soči.
1917. — Bitka kod Pašendala se završava nerešeno.
1918. — Austro-Ugarski car Karl I abdicira.
1919. — Rođen ruski inženjer Mihail Timofejevič Kalašnjikov, konstruktor automatske puške AK-47.
1928. — Regent Japana od 1920. Hirohito krunisan za cara. Tokom njegove vladavine Japan je napao Kinu 1931. (Mandžurija) i 1937, 1936. s Hitlerovom Njemačkom sklopio Antikominternski pakt, a 1940. Trojni savez s Njemačkom i Italijom. Proglasio je kapitulaciju Japana 1945. Na prijestolu je ostao do smrti 1989.
1938. — Umro državnik i prvi predsjednik turske republike Mustafa Kemal-paša, poznat kao Ataturk ("otac svih Turaka"). Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen je posljednji sultan Muhamed VI, a 1923. Turska je proglašena republikom.
1963. — U epidemiji kolere u Indiji i Pakistanu je za nekoliko sedmica umrlo više od 1.500 ljudi.
1975. — Vlade SFR Jugoslavije i Italije potpisale Osimski sporazum kojim je regulisana granica između dvije zemlje. Ugovorom je regulisan i dio sporne granice od Međe Vasi do zaliva Sveti Jernej, kao i granica u vodama Tršćanskog zaliva.
1982. — Umro Leonid Iljič Brežnjev, generalni sekretar Komunističke partije i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a od 1964, kada je smijenjen Nikita Hruščov. Zamijenio ga je Jurij Andropov.
1989. — Centralni komitet Komunističke partije Bugarske smijenio je Todora Živkova koji je 35 godina bio na čelu partije, a od 1971. i predsjednik Državnog savjeta. Vođstvo partije preuzeo je Petar Mladenov. Živkov je potom izbačen iz partije i optužen za korupciju.
1989. — Počelo rušenje Berlinskog zida koji je 28 godina bio simbol podijele Evrope poslije Drugog svjetskog rata i ideološko-političke i vojne konfrontacije Istok-Zapad.
1991. — U Vukovaru počele ulične borbe između pripadnika JNA i hrvatskih policijskih snaga. Jedinice JNA osvojile su Vukovar 18. novembra.
1994. — Irak priznao Kuvajt kao suverenu državu.
1995. — Vojne vlasti u Nigeriji su, pod optužbom za ubistvo, objesile aktivistu za prava manjina Kena Saro Vivu i osam njegovih saradnika.
1995. — Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezoluciju kojom se osuđuje ratni zločin u Srebrenici.
1997. — Predsjednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dviju zemalja.
1997. — Bh.režiser Ademir Kenović proglašen za najboljeg režisera na 10. međunarodnom filmskom festivalu u Tokiju, a njegovi filmovi "Savršeni krug" i "Nakon tišine Karoline Link" nagrađeni glavnim nagradama.
2001. — Umro američki pisac Ken Kesi, koji je 1962. godine objavio čuveni roman "Let iznad kukavičijeg gnijezda", koji je podržavao pobunu protiv rigidnih autoriteta i inspirisao hipi pokret 1960-tih godina.
2001. — Članovi Svjetske trgovinske organizacije formalno su prihvatili uslove za ulazak Kine u tu organizaciju.
2003. — Ministri odbrane SAD-a i Vijetnama, Donald Ramsfeld i Pam Van Tra, sastali su se u Vašingtonu. To je prvi ministarski susret od kraja Vijetnamskog rata 1975. godine.
2003. — U Londonu umro Kanan Banana (67), prvi predsjednik nezavisnog Zimbabvea.
2004. — Vlada Republike Srpske uputila javno izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalim u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine, konstatujući da se u Srebrenici desio zločin velikog obima.
2005. — Nakon 23 sata leta iz Hong Konga Boeing 777-200LR Wordliner slijeće u London uspostavivši novi rekord u dužini leta na redovnim putničkim linijama.
2005. — Ellen Johnson-Sirleaf na izborima za predsjednika Liberije pobjeđujeGeorgea Weaha i tako postaje žena koja je izabrana za šefa države u afričkoj historiji.
2007. — Umro američki pisac Norman Majler dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade, koji je skoro sedam decenija dominirao američkom literarnom scenom. Objavio je više od 40 knjiga i eseja, a njegov prvi roman "Goli i mrtvi" smatra se jednim od najboljih romana o Drugom svjetskom ratu, donio mu mu je slavu odmah po objavljivanju 1948. godine.

.

Rođenja

1483. — Martin Luther, njemački reformator (u. 1546.).
1668. — François Couperin, ugledan francuski barokni kompozitor, orguljaš I čembalist. Poznat je kao "Couperin le Grand" (u. 1733.).
1697. — William Hogarth, engleski slikar, grafičar i teoretičar umjetnosti (u. 1764.).
1759. — Friedrich Schiller, njemački književnik (u. 1805.).
1879. — Padraig Pearse, irski političar (u. 1916.).
1886. — Janko Polić Kamov, hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar (u. 1910.).
1887. — Arnold Zweig, bio je njemački pisac, najpoznatiji po romanima posvećenim Prvom svjetskom ratu (u. 1968.)
1888. — Andrej Tupoljev, ruski konstruktor zrakoplova (u. 1972.).
1896. — Vladimir Vranić, hrvatski matematičar (u. 1976.).
1925. — Richard Burton, britanski filmski glumac (u. 1984.).
1928. — Ennio Morricone, proslavljeni italijanski kompozitor i dirigent. Njegov rani opus obuhvata simfonijsku i kamernu muziku.
1930. — Vjekoslav Vojo Radoičić, hrvatski likovni umjetnik.
1948. — Luciano Sušanj, hrvatski atletičar i političar.
1950. — Martin Novoselac, hrvatski nogometaš, nogometni trener i izbornik.
1954. — Nada Vojinović, srpska glumica.
1955. — Roland Emmerich, nemački reditelj, scenarista i producent.
1959. — Slavko Juraga, hrvatski glumac.
1965. — Eddie Irvine, sjevernoirski vozač automobilističkih utrka, bivši vozač u svjetskom prventvu Formule 1.
1966. — Jadranka Krajina, hrvatska glumica i pjevačica.
1969. — Jens Lehmann, njemački nogometni reprezentativac.
1970. — Sergej Ovčinikov (Ovčinjikov), umirovljeni ruski nogometaš.
1973. — Patrik Berger, bivši češki nogometaš.
1977. — Brittany Murphy, američka glumica († 2009. ).
1985. — Aleksandar Kolarov, srpski nogometaš.

Smrti

461. — Lav I., papa (r. 400.).
1891. — Arthur Rimbaud, francuski pesnik, koji se rodio u Charleville u Francuskoj. Bio je predstavnik pokreta dekadencije i imao jak uticaj na savremenu književnost, muziku i umetnost. (r. 1854.).
1891. — Števan Žemlič, slovenski pisac (r. 1840.).
1938. — Mustafa Kemal Atatürk, turski oficir (paša) državnik i političar; osnivač moderne Turske republike (r. 1881.).
1981. — Abel Gance, francuski filmski režiser, producent, scenarist i glumac (r. 1889.).
1982. — Leonid Brežnjev, sovjetski političar (r. 1906.).
1987. — Seyni Kountché, nigerski predsjednik i general (r. 1931.).
2006. — Jack Palance, američki filmski glumac ukrajinskog porijekla (r. 1919.).
2008. — Nikola Kavaja, srpski nacionalista i antikomunista poznat po otmici aviona American Airlines Flight 293 (* 1932.).
2011. — Petar Kralj, srpski filmski i pozorišni glumac (r. 1941.)
2015 — Helmut Schmidt, njemački kancelar (r. 1918.).
2016 — Leonard Cohen, kanadski kantautor (r. 1934.).
2020 — Tom Heinsohn, američki košarkaš (r. 1934.).

Praznici i dani sećanja

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar