Dijana Gracin

The main objective of the research is to determine whether the legal rules of international law of armed conflict and international criminal law regarding the prohibition of starvation of civilians as a method of warfare are appropriate to the increasingly widespread practice of starvation in armed conflicts and what the main challenges are. The authors analyze the content and scope of relevant rules, including those that indirectly refer to the prohibition of starvation-for the protection of vulnerable groups, siege, blockade, evacuation, humanitarian relief operations, etc. They take a dynamic and critical approach to this issue. They dynamically analyze the evolution of the prohibition of starvation of civilians under international law from World War II to the present, drawing on relevant examples from international jurisprudence, the work of international bodies and the opinions of legal authors. The authors apply a critical approach to address the need for greater moral stigmatization of starving civilians in armed conflicts. As a part of the critical approach, they see the need for consistent use of the term "starvation", especially when opening new criminal proceedings against the order issuers and perpetrators. They point to the need for patient research and documentation in each case to gather evidence to the best possible extent. Regarding the existing international legal framework, they see the possibility of creating additional legal rules by introducing a distinction between the basic and qualified forms of a criminal offence.

Primanje i davanje mita su kaznena djela za koja su tijela kaznenog progona posebno zainteresirana u otkrivanju (ili bi trebala biti) s obzirom na to da se u mnogim slučajevima radi o interesu primatelja i davatelja mita, a njihov interes za prijavu druge strane nadležnim tijelima je neznatan. U radu su prikazani rezultati provedenog teorijskog, normativnog i empirijskog istraživanja koruptivnih kaznenih djela primanja i davanja mita, a poseban doprinos predstavlja analiza recentne sudske prakse. Autori su analizirali kaznena djela primanja i davanja mita s obzirom na varijable prijavljivanja počinitelja, optužnice i osude, a izvršena je i analiza primanja mita kod policijskih službenika. Na temelju dobivenih rezultata empirijskih istraživanja autori zaključuju da je sudska politika kažnjavanja u Hrvatskoj blaga te predlažu nova rješenja de lege ferenda počevši od sudske kaznene politike pa sve do propisivanja kvalificiranih oblika kaznenog djela primanja i davanja mita. Implikacije koruptivnih kaznenih djela mogu biti ogromne jer potkopavaju povjerenje u državu i njezine institucije te je borba protiv korupcije prioritet za tijela kaznenog progona. Ključne riječi korupcija, kaznena djela protiv službene dužnosti, primanje i davanje mita, odgovorna osoba; policijski službenik

Autori u radu raspravljaju o konceptu ili sustavu domovinske sigurnosti koji je uveden u Hrvatskoj 2017. Zakonom o sustavu domovinske sigurnosti, čime je implementiran pristup iz Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, donesene nešto prije iste godine. Autori zaključuju da je takav koncept najvjerojatnije inspiriran istoimenim konceptom u SAD-u, koji je ustanovljen nakon terorističkih napada 2001., a na temelju rezultata analiza koje su upozoravale na slabosti kada je riječ o pitanjima međuinstitucionalne suradnje i razmjene informacija u protuterorističke svrhe. Bit američkog sustava domovinske sigurnosti jest u uspostavljanju jedinstvenog i sveobuhvatnog pristupa u suprotstavljanju terorizmu, kao i u odgovoru na prirodnei ljudskim faktorom izazvane nesreće. Istoimeni sustav u Hrvatskoj nominalno je određen znatno šire ili kao sustav namijenjen upravljanju svim važnim rizicima za nacionalnu sigurnost, no on se, zapravo, slično američkom, može također svesti na određene...

Brojna su pitanja i rasprave pokrenute o tome na koji su se način države nosile s krizom bolesti COVID-19. Na površinu su isplivali problemi koji su bili marginalizirali tijekom krize, poput pojavnih oblika kažnjivih ponašanja ostvarenih tijekom primjene mjera u borbi protiv COVID-19, te razornim učinkom na mentalno zdravlje, što proizlazi iz činjenice da je zbog mjera socijalne distance i ograničenja slobode kretanja došlo do porasta depresije, anksioznosti, problema s nesanicom i osjećaja beznađa. Autori ovoga rada analizom i usporednim prikazom situacija u drugim državama svijeta i u Republici Hrvatskoj upozoravaju na važnost psiholoških i socijalnih čimbenika te moguću korelaciju s fenomenologijom, odnosno pojavnim oblicima kažnjivih ponašanja uočenih tijekom pandemije COVID-19. Pritom ukazuju na važnost donošenja kvalitetnijih strategija i planova u cilju daljnje borbe protiv bolesti COVID-19 i ublažavanja posljedica njezinog djelovanja.

Svrha ovoga rada je sinteza glavnih značajki kažnjavanja u praksi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). U članku se analizira praksa MKSJ-a na temelju značajnijih presuda i primijenjenih kriterija. Kao relevantne okolnosti za odmjeravanje kazne u praksi MKSJ-a navedene su težina kaznenog djela, olakotne i otegotne okolnosti, te opća praksa kažnjavanja na području bivše Jugoslavije. Budući da su raspravna vijeća u većini slučajeva izrazila stav da je najvažniji element prilikom odmjeravanja kazne težina kaznenog djela, analiza prakse MKSJ-a na uzorku presuda uzetih u razmatranje u ovom radu ukazuje na to da međunarodno kazneno pravo ne prepoznaje razliku pravne težine, što se odnosi na razliku između djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti. Na osnovi rezultata dobivenih istraživanjem sudske prakse MKSJ-a zaključuje se da raspravna vijeća nisu vodila dovoljno računa o općoj praksi kažnjavanja sudova u bivšoj Jugoslaviji u primjeni zatvorske kazne. U pogledu...

The current crisis caused by the new coronavirus SARS-CoV-2 (COVID-19) has started many discussions about the possibilities of applying
modern technologies in the control of this disease. The authors of this paper, based on relevant literature, discussed the advantages and
disadvantages of modern tracking methods and analyse the key problems that can be caused by tracking of GPS locators on a mobile device,
questioning the right to privacy and the right to freedom of movement. The core of this paper is the treatment of the case law of the European
Court of Human Rights and Article 8 of the European Convention for the Protection of Human Rights, in addition to the current legislation
in the Republic of Croatia regarding authority when fundamental human rights are questioned, especially within criminal law and security
services operations. A comparative overview of different approaches to combating the COVID-19 pandemic in the countries of the European and
American continents is presented, as well as some legislative and judicial solutions.

When judging a sentence, the court applies certain rules that are prescribed by national criminal law. Likewise, in international law, legal sources regulate rules relating to punishment of penalties. As the relevant circumstances for the punishment of the sentence, the ICTY has listed the gravity of the criminal offense, the mitigating and aggravating circumstances, the general practice of punishment in the territory of the former Yugoslavia. Given the fact that the deliberations of the panels in the overwhelming number of cases expressed the view that the most important element to be taken into account when judging the exact gravity of the criminal offense, the analysis of the ICTY’s current practice on the sample of judgments taken in consideration in this paper suggests that international criminal law recognizes the difference in legal weight as regards the difference between the offense of war crime and crimes against humanity. The basic task of the ICTY was to bring suspects a...

Autori u radu elaboriraju o pojmu i sadržaju alternativnih sankcija, njihovoj povezanosti s restorativnom pravdom i iznose njihove osnovne podjele i postavke. Prikazuju vrste alternativnih sankcija u Hrvatskoj i njihove karakteristike. Posebna pozornost u radu se posvecuje elektronickom monitoringu koji je u hrvatski pravni sustav bio uveden pilot projektom 2017. godine, a do danas nije zaživio u punom opsegu, nego je ostao na razini eksperimentalne primjene. U konacnici daju svoja promisljanja o alternativnim sankcijama de lege ferenda.

Direktiva 2012/29 / EU pridonijela je poboljsanju procesnih prava žrtve zlocina na razini EU-a. Nema opceg zakljucka da je jedan sustav bolji od drugoga kao brži, jednostavniji i ucinkovitiji. Potrebno je vidjeti siri kontekst odgovarajuceg procesnog prava, njegove proceduralne ideja, kulturu i tradiciju, kao i usklađivanje novih rjesenja s nekim osnovnim principima bez kojih suvremeno kazneno procesno pravo ne može postojati. Na temelju analize zakonodavnih rjesenja i prakse u pogledu podrske žrtvama valja istaknuti da je posljednjih nekoliko godina postignut napredak u razvoju sustava podrske žrtvama, ali postoji niz otvorenih pitanja vezanih uz položaj žrtava kaznenih djela i prekrsaja te da postoji prostor za uspostavljanje bolje suradnje između državnih tijela i organizacija koje dolaze u doticaj sa žrtvama ili im pružaju neku vrstu podrske. Hrvatskoj sada predstoji puna implementacija Direktive te ce u tom podrucju biti mnogo izazova, posebno u odnosu na provedbu pojedinacne p...

Nakon uvodnih izlaganja o pojmu povrata, definiranju povrata kao jednog od najaktualnijih kaznenopravnih, kriminoloskih i penoloskih problema, autorica analizira tretiranje povrata u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, kretanje kriminaliteta u periodu 1989-1996, stopu povrata prema vrsti kaznenih djela, dobi pocinitelja, izobrazbi, a poglavito se bavi pitanjem visestrukih povratnika koji izdržavaju kaznu lisenja slobode u trajanju od 15 i 20 godina u Kaznenom zavodu Lepoglava kroz studij pojedinacnog slucaja

Autori u radu elaboriraju o pojmu i sadržaju alternativnih sankcija, njihovoj povezanosti s restorativnom pravdom i iznose njihove osnovne podjele i postavke. Prikazuju vrste alternativnih sankcija u Hrvatskoj i njihove karakteristike. Posebna pozornost u radu se posvecuje elektronickom monitoringu koji je u hrvatski pravni sustav bio uveden pilot projektom 2017. godine, a do danas nije zaživio u punom opsegu, nego je ostao na razini eksperimentalne primjene. U konacnici daju svoja promisljanja o alternativnim sankcijama de lege ferenda.

Recidyvizmas yra terminas, kuriuo apibūdinamas asmens grįžimas prie nusikalstamų veiklų; tarp pasekmių: pakartotinas suėmimas, nuteisimas, įkalinimas. Įkalintieji asmenys sudaro didelės rizikos grupe, kuri, palyginus su kitais prasižengusiaisiais, daugiau kainuoja visuomenei, padaro nusikalstamų, taip pat ir brutalių, veikų. Daugelis studijų siekė atleisti veiksnius, dėl kurių asmenys grįžta prie nusikalstamų veikų, taciau studijose dažnai nelengvai pavykdavo surinkti tinkamą imtį, apibrėžti recidyvizmą. Reabilitacija gali prisidėti prie recidyvizmo mažinimo; o programos, kurios akcentuojama tik bausmė, tikėtina, menkiau prisidės prie recidyvizmo mažinimo. Socialinė sanglauda dažnai paliekama parastėje, akcentuojant kontroliavimo modelius (taip pat ir įkalinimą); taciau svarbu įkalinimo įstaigose plėtoti profesinį rengimą, priklausomybių įveikos programas. Tikimybinė atranka būtina, vykdant tokių programų efektyvumo matavimus, tokiu būdu kuriant pamatus empiriniais įrodymais pagrįst...

Pojam strategije razvio se u okviru vojne organizacije te je odatle usao u druga podrucja djelovanja. Međutim, od sredine 20. stoljeca, razumijevanje strategije koje je oblikovano u poslovnom svijetu, sve cesce ulazi u vojni, obrambeni i sigurnosni sektor te takvo razumijevanje strategije postaje dominantnije i rasirenije od tradicionalnog, izvornog razumijevanja. Problem nastaje kad se alati razvijeni u okviru takvog shvacanja strategije, prevedu na podrucje obrane i sigurnosti jer u tom procesu dolazi do reduciranja svih onih aspekata koji se ne mogu brojcano izraziti. Rad se posebno usredotocuje na pitanje strateskog konceptualiziranja u podrucju sigurnosti i obrane, posebno iz razloga navedene redukcije poimanja strategije koja se događa u tom podrucju, uslijed povecanja zanimanja za sigurnosne i vojne teme koje je prisutno u suvremenim drustvima (pitanje sekuritizacije), ali koje je obilježeno visokom razinom povrsnosti i dominacijom dnevnopolitickih inputa, zbog tradicionalno ...

Autorica se u ovom radu bavi tretiranjem nacina kažnjavanja u vremenu nakon prosvjetiteljstva do konca devetnaestog stoljeca, s posebnim osvrtom na vrstu i raspon zatvorske kazne. Cilj i zadaca ovog rada je rasclamba nacina kažnjavanja i objasnjenje pomaka u kažnjavanju pod utjecajem novih ideja te afirmacija kazne zatvora. Ujedno napominjemo da se ovaj rad posebno ne bavi skolama kaznenog prava (posebno se misli na klasicnu i pozitivisticku), iako se nezaobilazno njih dotice. Posebna pozornost posvecuje se kaznenim zakonima Francuske iz 1810. (Code penal) i Bavarske iz 1813., te njihovu velikom utjecaju na europska i druga zakonodavstva. Izbor vrste i mjere kazne prikazani su u austrijskom KZ-u iz 1852. te Derencinovoj osnovi iz 1879., koje autorica drži bitnim za prikaz kazne zatvora te kažnjavanja u zakonodavstvu koncem 19. stoljeca , i koji su u ovom radu posebno objasnjeni, a uz koje se ujedno navode znacajke kaznenog prava uopce u ovom razdoblju

Rad se bavi elektroničkim monitoringom i njegovom primjenom u suvremenom kaznenom pravu s posebnim osvrtom na njegovu moguću primjenu u hrvatskom kaznenom pravu de lege ferenda. Začetke ima u Sjedinjenjem Američkim Državama (dalje: SAD) gdje se pojavio kao jedna od alternativa kazni zatvora odnosno kao specijalna vrsta sankcije, te ujedno i kao jedno od mogućih rješenja za ekonomsko i populacijsko rasterećenje zatvorskog sustava. U zemljama europskog kontinentalnog kruga najčešće je jedan od načina provođenja alternativa kazni zatvora (uvjetne osude, rada za opće dobro i dr.), načina izdržavanja kazne zatvora (uvjetnog otpusta) ili drugih sankcija (sigurnosnih mjera) ili mjera tijekom kaznenog postupka (jamstva, istražnog zatvora i sl.). Ovim radom nastoji se ukazati na možebitne prednosti kao i na eventualne prigovore istaknute u vezi s njegovom primjenom, te prikazati mogućnosti njegove primjene u kaznenom pravu u američkim i europskim pravnim sustavima. U Hrvatskoj je bio primije...