- Zagreb, Grad Zagreb, Croatia
- Political Science, Public Administration, Research Methodology, Qualitative methodology, Social Research Methods and Methodology, Research Methods and Methodology, and 6 moreComparative Politics, Policy Analysis/Policy Studies, Social Policy, Policy Analysis and Decision Making, Public Policy Analysis, and Public Policyedit
Svrha je rada opisati obilježja ciljeva hrvatske sigurnosne politike kako bi se odredilo u kojoj se mjeri transformiraju u skladu sa suvremenim trendovima. Rad kombinira teoriju javnih politika i sigurnosne studije. Istraživanje je... more
Svrha je rada opisati obilježja ciljeva hrvatske sigurnosne politike kako bi se odredilo u kojoj se mjeri transformiraju u skladu sa suvremenim trendovima. Rad kombinira teoriju javnih politika i sigurnosne studije. Istraživanje je utemeljeno na kvalitativnoj analizi sadržaja pet strateških dokumenata hrvatske vlasti putem kategorija koje se odnose na tematsku dimenziju ciljeva, ali i na njihovu općenitost, razinu na koju se usmjeravaju, prioritet te tip razumijevanja sigurnosti koji ih karakterizira. Glavni je nalaz rada da su ciljevi hrvatske sigurnosne politike vrlo raznoliki te da njihova raznovrsnost tijekom vremena raste. Na temelju nalaza može se istaknuti da hrvatska sigurnosna politika ima višesektorski i višerazinski pristup, barem prema ciljevima, te je time u skladu sa suvremenim trendovima. No nalazi pokazuju i da je hrvatska sigurnosna politika u aspektu svojih ciljeva loše operacionalizirana, da je obilježena niskom kvalitetom javnopolitičkog dizajna, što je prepreka ...
Research Interests: Physics and Humanities
Research Interests:
Rodno osvještavanje politika, kao primjena rodne vizure pri stvaranju svih javnih politika, danas je neizostavan pristup u rješavanju problema rodne nejednakosti. Prema tome načelu, pitanja roda i rodnih odnosa trebaju se uzeti u obzir... more
Rodno osvještavanje politika, kao primjena rodne vizure pri stvaranju svih javnih politika, danas je neizostavan pristup u rješavanju problema rodne nejednakosti. Prema tome načelu, pitanja roda i rodnih odnosa trebaju se uzeti u obzir neovisno o resoru i o fazi procesa odlučivanja. Na temelju kvalitativne analize sadržaja hrvatskih strateških dokumenata rad preispituje do koje je mjere rodno osvještavanje politika prisutno u hrvatskim javnim politikama. Analiza je usmjerena na ciljeve javnih politika, kao početno mjesto inoviranja dizajna svakog resora, te je utemeljena na dvjema razinama rodno osviještene politike: supstantivnoj (sektorski i vrijednosno orijentirani ciljevi) te proceduralnoj politici (evaluacijski, procesni i instrumentalno orijentirani ciljevi). Nalazi istraživanja pokazuju vrlo poražavajuće rezultate – u Hrvatskoj nije prisutan čak ni birokratski tip rodnog osvještavanja politika.
Agenda; Akter Javnih Politika; Ciljna Skupina; Dimenzije Javnih Politika; Institucije U Istraživanju Javnih Politika; Komparativne Javne Politike; Kreatori Javnih Politika; Policy Mreža; Strukturirana Interakcija Aktera; Tipologije I Taksonomije Javnih Politika; Transfer Javnih Politika; Zagovara...more
Cilj je ovoga rada prikazati razvoj lokalne proračunske politike u smjeru veće proračunske transparentnosti. Provedena je studija slučaja Bjelovara u kojoj su korištene dvije kvalitativne metode prikupljanja podataka – intervju i... more
Cilj je ovoga rada prikazati razvoj lokalne proračunske politike u smjeru veće proračunske transparentnosti. Provedena je studija slučaja Bjelovara u kojoj su korištene dvije kvalitativne metode prikupljanja podataka – intervju i selekcioniranje dokumenata. Prikupljena građa kodirana je prema pravilima kvalitativne analize sadržaja. Četiri su glavna elementa političkog odlučivanja o bjelovarskoj proračunskoj politici: transparentnost kao cilj, aplikacija Transparentno kao osnovni informacijski instrument, gradonačelnik zajedno sa svojim suradnicima kao ključni akter i građani kao glavna ciljana skupina. Analiza pokazuje kako su zajednička temeljna načela i lokalne proračunske politike i koncepta dobrog upravljanja transparentnost i odgovornost. Podaci navode i na zaključak kako su to nužni, ali ne i dovoljni uvjeti za ostvarenje dobrog upravljanja, s obzirom na to da njihovo uvođenje ne osigurava veću participaciju neformalnih aktera, posebice udruga civilnog društva. Ovaj rad preds...
This study aims at empirically improving public policy theory by unfolding the concept of policy goals and contributing to their classifications. The research focuses on the thematic dimension of policy goals and investigates 11 Croatian... more
This study aims at empirically improving public policy theory by unfolding the concept of policy goals and contributing to their classifications. The research focuses on the thematic dimension of policy goals and investigates 11 Croatian governmental strategies using qualitative content analysis. The research identifies original policy goal types and classifies them into sector-, process-, evaluation-, instrument-, and value-oriented goals. Article concludes with a more comprehensive definition of policy goals, as governmental statements about desired futures in relation to specific sectoral purposes, values and principles in democratic political systems, policymaking process improvements, necessary instrumental innovations, and evaluation standards that should be fulfilled. The application of this definition and developed goals' classification reveals that elements of policy-process theories, evaluation research, policy design theory and instrument analysis, democracy theory, and sector-specific research need to be synthesized to better understand the concept of policy goals and to advance their research.
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
The article is based on the idea of transformation of the policy-making mode of Croatian disabled policy, from the medical model, through the social model to the human rights model. The paper highlights 7 elements according to which these... more
The article is based on the idea of transformation of the policy-making mode of Croatian disabled policy, from the medical model, through the social model to the human rights model. The paper highlights 7 elements according to which these models differ, and which are structured into categories of problem-definition, goal-determination and then implementation of disabled policy. The analysis is focused on the goals of Croatian disabled policy, and is based on an interdisciplinary research project of political science, special education and social work. Empirical data were collected by document analysis, by interviewing relevant policy actors and by a survey with the members of representative bodies on all government levels. With the discourse analysis of documents, open coding of interviews and statistical analysis of data collected in the survey, the paper attempts, through the indicator of activity of persons with disability, to answer to what extent Croatian disabled policy is tra...
Regulatory reform, as part of public sector reform, concerns the change of the way of using regulation as a policy instrument. Since it started for the purpose of facilitating the operation of the business sector through simplifying the... more
Regulatory reform, as part of public sector reform, concerns the change of the way of using regulation as a policy instrument. Since it started for the purpose of facilitating the operation of the business sector through simplifying the regulatory system in order to achieve increased competitiveness in the global market, it still has many opponents criticising its neoliberal background. This paper seeks to show how the regulatory reform programme has "transcended" its primary purpose because its reach has expanded even to noneconomic policy sectors – constitutive policies. Such broader interpretational framework of the objectives of regulatory reform allows access to the regulatory process for a much greater number of actors, particularly for noneconomic interest groups, and the benefits of the regulatory reform programme have spread among the broader ranks of the community. The implication of opening the regulatory process is an opportunity for other value systems, compet...
Cilj je članka utvrditi metodologiju istraživanja ljudskih prava imigranata. Najprije se razmatra jesu li kozmopolitizam i komunitarizam, kao dva pristupa suvremene normativne političke teorije, komplementarni u gledanjima na prava... more
Cilj je članka utvrditi metodologiju istraživanja ljudskih prava imigranata. Najprije se razmatra jesu li kozmopolitizam i komunitarizam, kao dva pristupa suvremene normativne političke teorije, komplementarni u gledanjima na prava imigranata na ulazak i ostanak u državama primateljicama. Kako bi se empirijski provjerile točke na kojima se ta dva pristupa preklapaju, dizajnirana je studija slučaja europske imigracijske politike utemeljena na kvalitativnim metodama i tematskoj analizi europskih dokumenata. U članku se obrazlažu metodološki koraci empirijskog dijela istraživačkog projekta, kriteriji uzorkovanja dokumenata, određenje jedinice kodiranja, pravila kodiranja, pristup stvaranju sheme kodiranja, pripadajući kodovi i njihova struktura. Glavni doprinos članka autorice vide u izradi originalne sheme kodiranja koja imigracijsku politiku Europske unije strukturira pomoću dimenzija temeljnih elemenata te politike, njezinih ciljeva, instrumenata, aktera, ciljanih skupina, načela nj...
Research Interests:
Research Interests:
Tri su temeljna kriterija koji određuje što čini neku javnu politiku: sadržajni, organizacijski i kulturološki (Burstein, 1991:328). Prvo, teme koje čine neki sektor dijele inherentan sadržaj i logi-ku koja ih čini smislenom cjelinom.... more
Tri su temeljna kriterija koji određuje što čini neku javnu politiku: sadržajni, organizacijski i kulturološki (Burstein, 1991:328). Prvo, teme koje čine neki sektor dijele inherentan sadržaj i logi-ku koja ih čini smislenom cjelinom. Drugo, konkretna javna po-litika stvara se djelovanjem različitih aktera koji su zainteresirani za isti skup problema i koji jedan drugome priznaju mjesto u zajedničkom podsustavu. Treće, neki sektor ili politiku određuje razumijevanje o tome što jest, a što nije društveni problem, odnosno kako društvo funkcionira ili kako treba funkcionirati. Pomoću ta tri kriterija ili pristupa najčešće se dolazi do vrlo sličnih rezultata, odnosno do istih javnih politika. Primjerice, zdravstvena politika čini domenu ili sektor i prema autonomnom sadržaju koji ima specifi čnu logiku funkcioniranja, i prema akterima i organizacijama koje čine zaseban podsustav, i prema shvaća-njima što su bolest i zdravlje te zašto je to kolektivni problem. Tako određene javne politike potrebno je međusobno raz-graničiti, razvrstati i klasifi cirati u skupove da bi se mogle us-poređivati. Najčešće i najjednostavnije ih je podijeliti na nomi-nalne kategorije. Prvu vrstu čine sektori koji se formiraju prema sadržaju, odnosno prema području koje se regulira i djelatnosti kojom se upravlja. Primjeri su obrazovna, prometna i energet-ska politika te politika zaštite okoliša. Drugu vrstu čine javne politike koje se formiraju prema ciljnim skupinama. Određene su prema identitetu posebnih društvenih skupina, primjerice prema djeci, obitelji, starijim osobama itd.
Research Interests:
The paper considers the role of policy analysis tools in preparing decisions within the Croatian public administration system, concentrating on the specific phase of adoption or formulation of public policy. The starting argument in the... more
The paper considers the role of policy analysis tools in preparing decisions within the Croatian public administration system, concentrating on the specific phase of adoption or formulation of public policy. The starting argument in the paper is that the application of policy analysis is fairly limited in the Croatian public sector. Policy science in Croatia is mostly confined to the analysis of policy, and not to the analysis for policy. The analysis for policy, including systematic comparison of options, collecting information for policy or policy advocacy, has just started to be applied in public administration structures. The failure in applying policy analysis is shown by the institutional deficiencies in running vertical and horizontal coordination, and by the failure in introducing a Regulatory Impact Assessment (RIA) tool kit into the Croatian system of public administration.
Research Interests: Political Science and RIA
Research Interests:
Javne su politike, kao višedimenzionalan i izrazito kompleksan fenomen, nužno multidisciplinaran predmet istraživanja. Cilj je rada istražiti što je specifično politološko znanje o javnim politikama, odnosno koji je jedinstveni doprinos... more
Javne su politike, kao višedimenzionalan i izrazito kompleksan fenomen, nužno multidisciplinaran predmet istraživanja. Cilj je rada istražiti što je specifično politološko znanje o javnim politikama, odnosno koji je jedinstveni doprinos politologa izučavanju i upravljanju javnim politikama u svrhe profiliranja te mlade politološke discipline u Jugoistočnoj Europi. Rad je nastao kao rezultat pregleda temeljnih udžbenika javnih politika u svijetu i regiji, te literature o metodologiji i pristupima istraživanju u društvenim znanostima i politologiji. Kreće se od određivanja što su javne politike i što je politički aspekt javnih politika. Propituju se pristupi istraživanju javnih politika (policy studije). Zatim se identificiraju vrste profesionalne uporabe tih istraživanja (policy analize). Ključna je pretpostavka kako je politologija prvenstveno kompetentna za analizu aktera stvaranja politika. Osnovni je nalaz da temelj profesionalnog profiliranja politologa u javnim politikama, s obzirom da jedini rabe istraživačku perspektivu usmjerenu na aktere, reprezentativnost i legitimnost stvaranja politika, može biti jedan oblik participatorne policy analize. Ključne riječi: javne politike, politologija, akteri javnih politika, policy studija, policy analiza
Research Interests:
Rad prikazuje zbornik radova Theories of Democratic Network Governance urednika Eve Sorensen i Jacoba Torfinga.
Research Interests:
Clanak se zasniva na ideji transformacije nacina kreiranja politike prema osobama s invaliditetom u Hrvatskoj, od medicinskoga modela preko socijalnog do modela utemeljenog na ljudskim pravima. Rad istice 7 elemenata prema kojima se... more
Clanak se zasniva na ideji transformacije nacina kreiranja politike prema osobama s invaliditetom u Hrvatskoj, od medicinskoga modela preko socijalnog do modela utemeljenog na ljudskim pravima. Rad istice 7 elemenata prema kojima se navedeni modeli razlikuju, a strukturirani su u kategorije definiranja problema, određivanja ciljeva te zatim implementacije politike prema osobama s invaliditetom (OSI). Analiza je usmjerena na ciljeve hrvatske politike prema OSI, a utemeljena je na interdisciplinarnome istraživackome projektu politologa, edukacijsko-rehabilitacijskih strucnjaka i socijalnih radnika. Empirijski podaci prikupljani su analizom dokumenata, intervjuiranjem znacajnih policy-aktera i anketnim ispitivanjem clanova predstavnickih tijela na svim razinama vlasti. Diskurzivnom analizom dokumenata, metodom otvorenog kodiranja intervjua te statistickom obradom podataka prikupljenih u anketi rad pokusava, preko indikatora aktivnosti osoba s invaliditetom, odgovoriti na pitanje u kojo...
Research Interests:
Rad je nastao kao rezultat istraživanja na seminarskoj nastavi kolegija Javne politike Fakulteta politickih znanosti, te predstavlja sumarni prikaz studentskih radova. Publikacija slijedi logiku policy procesa vezanog uz Zakon o pravu na... more
Rad je nastao kao rezultat istraživanja na seminarskoj nastavi kolegija Javne politike Fakulteta politickih znanosti, te predstavlja sumarni prikaz studentskih radova. Publikacija slijedi logiku policy procesa vezanog uz Zakon o pravu na pristup informacijama RH, te detaljno prikazuje kako je Zakon donesen, te koji su problemi nastali pri njegovoj provedbi.
Research Interests:
The paper examines the concept of policy layering by conducting a case study of Croatian disability policy. The analysis is structured around three aspects of disability policy change: critical junctures in its development ; layering... more
The paper examines the concept of policy layering by conducting a case study of Croatian disability policy. The analysis is structured around three aspects of disability policy change: critical junctures in its development ; layering models or regimes of policy-making ; the factors driving change in Croatian disability policy since 2000. Two main findings distinguish the Croatian case from the assumptions made in theory. The factor of implemental discretion was ‘inversely proportional’ in theory to what was found in the case study. Further, the strong influence of policy transfer and Europeanisation seen in the case is completely neglected by the concept of layering.
Research Interests:
Pristup analizi javnih politika sa stajalista mreža sastoji se od identificiranja policy aktera (državnih i nedržavnih) te tipa njihovih odnosa u svrhu deskripcije i analize policy procesa. Osnovna pretpostavka pristupa jest da u... more
Pristup analizi javnih politika sa stajalista mreža sastoji se od identificiranja policy aktera (državnih i nedržavnih) te tipa njihovih odnosa u svrhu deskripcije i analize policy procesa. Osnovna pretpostavka pristupa jest da u suvremenom kreiranju javnih politika, koje se odvija u kontekstu sve nejasnije granice između privatnoga i javnoga, državni akteri u sve vecoj mjeri dijele odgovornost za kreiranje javnih politika s nedržavnima. Pristup trpi znacajne kritike, od kojih je najvažnija tâ da ne postavlja zavisne i nezavisne varijable jasno i precizno, te da nema implicitnu kauzalnu logiku koja bi mogla biti falsificirana. Unatoc opravdanosti kritika, pristup sa stajalista mreža ne treba odbaciti, iako ga se ne može shvacati kao teoriju (prema razinama teorijskog diskursa E. i V. Ostrom). Pritom treba naglasiti da se navedene kritike uglavnom odnose na ‘skolu posredovanja interesa’ koja policy mreže shvaca kao genericki model odnosa države i drustva, dok je ‘skola javnoga upravl...
Research Interests: Business and Governance
Knjiga petero autora (Kekez Kostro, Petak, Petek, Petkovic, Žiljak), od kojih su dvoje urednici (Petek, Petkovic), donosi razvrstane kljucne pojmove javnih politika kao politoloske poddiscipline. 80 pojmova razvrstano je u 9 temeljnih... more
Knjiga petero autora (Kekez Kostro, Petak, Petek, Petkovic, Žiljak), od kojih su dvoje urednici (Petek, Petkovic), donosi razvrstane kljucne pojmove javnih politika kao politoloske poddiscipline. 80 pojmova razvrstano je u 9 temeljnih kategorija, a knjiga je namijenjena znanstvenicima, studentima, strucnoj javnosti i građanima zainteresiranima za proces stvaranja javnih politika.
Research Interests:
Rad pruža pregled ustrojstva i organizacije studija politicke znanosti na prestižnim svjetskim sveucilistima: na Harvardu, Columbiji, Chicagu, Berkleyu i Princetonu u Sjedninjenim Americkim Državama, na London School of Economics and... more
Rad pruža pregled ustrojstva i organizacije studija politicke znanosti na prestižnim svjetskim sveucilistima: na Harvardu, Columbiji, Chicagu, Berkleyu i Princetonu u Sjedninjenim Americkim Državama, na London School of Economics and Political Science, Oxfordu i Cambridgeu u Velikoj Britaniji, na Freie Inversitat u Berlinu i na Sveucilistu Karl Ruprecht u Heidelbergu u Njemackoj, na Sorbonni i Sciences PO u Francuskoj, te na Sveucilistu u Firenci u Italiji. Među uvrstenim sveucilistima nalaze se i ona na kojima su osnovani prvi akademski studiji politicke znanosti u spomenutim zemljama.
Research Interests:
Agenda; Akter Javnih Politika; Ciljna Skupina; Dimenzije Javnih Politika; Institucije U Istraživanju Javnih Politika; Komparativne Javne Politike; Kreatori Javnih Politika; Policy Mreža; Strukturirana Interakcija Aktera; Tipologije I Taksonomije Javnih Politika; Transfer Javnih Politika; Zagovaranjemore
This chapter belongs to cross-sectoral studies of public policies, with Croatia as a case example. Being one of the first works of this kind focused on Croatia, the purpose of the chapter is exploratory—to give initial description of main... more
This chapter belongs to cross-sectoral studies of public policies, with Croatia as a case example. Being one of the first works of this kind focused on Croatia, the purpose of the chapter is exploratory—to give initial description of main similarities and differences between Croatian public policies. The chapter develops a qualitative analysis of policy studies of different Croatian sectors to capture some general characteristics of policy-making. As a theoretical framework, taxonomy of European public policies, concepts of policy accounts and policy design are used. A sample of policies belonging to different policy areas present in European countries was analyzed by principles of qualitative content analysis. The chapter describes overall major features of Croatian public policies followed by comparative cross-sectoral analysis.
Research Interests:
Research Interests:
Analiza policy mrea, kao jedan od teorijskih pristupa istraivanju EU-a, ima za cilj utvrđivanje aktera policy procesa, vladinih i nevladinih, te nacina strukturiranja njihove interakcije u tenji da se opisu, objasne i predvide ishodi... more
Analiza policy mrea, kao jedan od teorijskih pristupa istraivanju EU-a, ima za cilj utvrđivanje aktera policy procesa, vladinih i nevladinih, te nacina strukturiranja njihove interakcije u tenji da se opisu, objasne i predvide ishodi europskih javnih politika. Mnogi autori kao razlog iznimnoga razvoja tog pristupa u posljednjih tridesetak godina (i intenzivne primjene na EU od devedesetih) navode promjene u suvremenoj praksi upravljanja. Naime, iako se javne politike ponajprije odnose na odgovornost vlasti u pribavljanju javnih dobara, postoji sve jaci trend dijeljenja zadaca s nedravnim akterima ciji broj stalno raste, sto je osobito slucaj u EU. U svrhu predstavljanja analize policy mrea, daje se prikaz tipologije aktera te niza pojmova kojima se oznacuje strukturiranje njihove interakcije, pri cemu se u policy literaturi kao genericki pojam dominantno koristi policy mrea, sto vrijedi i u primjeni na EU. Prikazuje se i kontinuum tipova policy mrea u EU koji, kao neovisne va...
Mentalno zdravlje je vrlo vjerojatno najvise zanemarivano javnozdravstveno podrucje, navode Knapp, McDaid, Mossialos i Thornicroft u pregledu i analizi europskih politika mentalnog zdravlja Europe 2007. godine. Ne samo u Hrvatskoj, vec i... more
Mentalno zdravlje je vrlo vjerojatno najvise zanemarivano javnozdravstveno podrucje, navode Knapp, McDaid, Mossialos i Thornicroft u pregledu i analizi europskih politika mentalnog zdravlja Europe 2007. godine. Ne samo u Hrvatskoj, vec i u velikom dijelu Europe i dalje ostaje tabu raspravljati o izazovima koje briga za mentalno zdravlje postavlja pred vlade, drustvo te posebice pred ljude s mentalnim bolestima. Sveobuhvatna politika za mentalno zdravlje koja bi naglasila holisticki pristup mentalnom zdravlju u Hrvatskoj je jos nedovoljno razvijena te tek mora doci na dnevni red. Postoji snažna dvosmjerna povratna veza između loseg mentalnog zdravlja te socijalne iskljucenosti kroz razlicite posljedice mentalnih bolesti: nezaposlenost, siromastvo, probleme sa zakonom, obiteljske probleme i slicno. Cilj ovog rada je prezentirati istraživanje hrvatske politike za mentalno zdravlje kako bi se predložila rjesenja za razvoj same politike. Istraživanje hrvatske politike za mentalno zdravlj...
Regulatorna reforma, kao dio reforme javnoga sektora, odnosi se na promjenu nacina uporabe regulacije kao policy-instrumenta. S obzirom na to da je zapocela s ciljem olaksavanja djelovanja poslovnom sektoru pojednostavljenjem regulatornog... more
Regulatorna reforma, kao dio reforme javnoga sektora, odnosi se na promjenu nacina uporabe regulacije kao policy-instrumenta. S obzirom na to da je zapocela s ciljem olaksavanja djelovanja poslovnom sektoru pojednostavljenjem regulatornog sustava da bi se postigla sto veca konkurentnost na globalnom tržistu, i danas ima mnoge oponente koji kritiziraju njezinu neoliberalnu pozadinu. Ovim se radom želi pokazati kako je regulatorna reforma “ nadrasla” svoju prvotnu svrhu stoga sto se njezin doseg prosirio i na neekonomske policy- sektore – na konstitutivne politike. Takav siri interpretacijski okvir ciljeva regulatorne reforme omogucuje pristup regulatornom procesu mnogo vecem broju aktera, a posebice neekonomskim interesnim skupinama, te se koristi regulatorne reforme raspodjeljuju na sire slojeve zajednice. Posljedica otvaranja regulatornoga procesa jest mogucnost utjecaja i drugih sustava vrijednosti, konkurentnih neoliberalizmu, na regulatornu reformu. Rad posebice naglasava pristu...
This exploratory paper has the purpose of describing the Croatian decision agenda and its issues. Data analysis is based on the dataset of the research project POLIPTIH that contains all acts published in the official gazette Narodne... more
This exploratory paper has the purpose of describing the Croatian decision agenda and its issues. Data analysis is based on the dataset of the research project POLIPTIH that contains all acts published in the official gazette Narodne novine since Croatian independence. More than 30 thousand units of analysis were coded by the international CAP codebook of policy content and by the rules of quantitative content analysis and then analyzed with descriptive statistics. The analysis compares the diversity of legislative and executive – presidential and governmental – decision agendas by the total number of agenda items and by the concentration of attention across policy sectors and issues. The results show that the presidential decision agenda is the least diverse, and the parliamentary decision agenda is more diverse than the presidential but still less diverse than the decision agenda of the cabinet government. Analysis also shows that core functions of government, defence, internation...
Cross-sectoral comparisons of public policies, with a small sample and in-depth approach, are still quite rare. This study explores advantages and pitfalls of binary qualitative research design in public policy by comparing mental health... more
Cross-sectoral comparisons of public policies, with a small sample and in-depth approach, are still quite rare. This study explores advantages and pitfalls of binary qualitative research design in public policy by comparing mental health and disability. Those sectors are chosen within most-similar design, as quite interconnected policies that are either gone or going through transformation from "pure" health policy to broad multisectoral policy also containing diverse social, human rights, education issues, etc. Project is guided by a simple comparative question of what are similarities and differences of disability and mental health policy on European level and is based on qualitative data analysis. It uses document analysis as main data collecting method. European documents (of EU, Council of Europe, WHO and UN) within those sectors are coded by rules of Boyatzis' thematic analysis to detect main patterns / models of disability and mental health policy to be compared...
Comprehensive mental health policy in Croatia that would stress holistic approach to mental health issues is underdeveloped and still has to come onto the list of important political issues. Going from the classical cyclic model of the... more
Comprehensive mental health policy in Croatia that would stress holistic approach to mental health issues is underdeveloped and still has to come onto the list of important political issues. Going from the classical cyclic model of the public policy process, Croatian policy for mental health is in the first stage of its creation: agenda setting(Hill, 2010). Policy change happens with the opening of the window for decision-making and clear involvement of strong stakeholders from different groups. That is possible with the intertwining of three process streams: problem stream, political stream and public policy stream, with various stakeholders active within each (Brikland, DeYoung, 2013 ; Green-Pederson, Mortensen, 2013 ; Hill, 2012). Goal of the paper is to present a research on Croatian mental health policy in order to find solutions for policy development.That was done through the analysis of public policy stakeholders and factors that cover state of the art in mental health field...
Research Interests:
Rad pripada u podrucje međusektorskih komparativnih javnih politika. Posvecen je kreiranju taksonomije hrvatskih javnih politika, kreiranih na nacionaloj razini. Stoga uspoređuje standardne nacionalne javne politike istaknute u... more
Rad pripada u podrucje međusektorskih komparativnih javnih politika. Posvecen je kreiranju taksonomije hrvatskih javnih politika, kreiranih na nacionaloj razini. Stoga uspoređuje standardne nacionalne javne politike istaknute u udžbenicima i u taksonomiji javnopolitickih podrucja sa svim ministarstvima svih Vlada RH od 1990-e do danas i regulativom koja određuje njihove nadležnosti. Rad identificira 38 nacionalnih hrvatskih javnih politika.
SUMMARY Layers appear to be a crucial characteristic of dis ability policy structure. Disability policy functions within three models, that are diverse by its understanding of a problem (what disability is and who is a person with... more
SUMMARY Layers appear to be a crucial characteristic of dis ability policy structure. Disability policy functions within three models, that are diverse by its understanding of a problem (what disability is and who is a person with disability, how is that person approached, and what’s general policy orientation), of goals (purposes of state interventions), and in implementation (what sectors are dominant, and what instruments ar e crucial). Oldest model is medical model of disability policy making that gets new layers of goals, understandings, instruments and sectors by social model, and that human rights mode l. Symptomatic is the fact that newer aspects of policy making do not completely dismantl e older features, but change them a bit and mostly coexist. So disability policy changes fo rm “pure” social policy to identity policy. Is this structure the result of low barriers to aut horitative policy change and high barriers to internal policy conversion? This question will be r esea...
Politika javnog upravljanja važna je javna politika koja je često zanemarena u hrvatskoj političkoj praksi i njezinoj analizi. Riječ je o heterogenoj politici koja se sastoji od niza tema kao što su financiranje političkih stranaka,... more
Politika javnog upravljanja važna je javna politika koja je često zanemarena u hrvatskoj političkoj praksi i njezinoj analizi. Riječ je o heterogenoj politici koja se sastoji od niza tema kao što su financiranje političkih stranaka, reguliranje procesa izbor-nih kampanja, reguliranje mandata državnih dužnosnika, teri-torijalno ustrojstvo, reguliranje glasovanja i izbornog procesa, ubiranje poreza i sl. Američka politologinja Caroline J. Tolbert smatra da se "politika javnog upravljanja sastoji od promjena pravila koje utječu na strukturu i organizaciju političkih institu-cija" (Tolbert,2002: 75). Riječ je u osnovi o proceduralnoj javnoj politici koju čine različiti aspekti reforme i preustroja političkog sustava. Tehnički se politika javnog upravljanja može odrediti kao sve djelatnosti koje spadaju u resor ministarstva uprave. Ministarstvo uprave postoji u Hrvatskoj od 1990. godine, ali je tijekom godina mijenjalo svoju organizacijsku formu i službene nazive, ovisno o preferencijama stranke ili koalicije na vlasti (Petek, 2012). Ministarstvo uprave ima tri temeljne skupine dje-latnosti. Prva se odnosi na politički i izborni sustav te sve što je povezano s reguliranjem političkog djelovanja. Druga skupina djelatnosti odnosi se na reformu i reorganizaciju te moderni-zaciju i informatizaciju javne uprave. Treću skupinu čine dje-latnosti povezane s decentralizacijom, odnosno s ustrojstvom lokalne i područne samouprave (Hrvatski sabor, 2011).
Javne su politike, kao visedimenzionalan i izrazito kompleksan fenomen, nužno multidisciplinaran predmet istraživanja. Cilj je rada istražiti sto je specificno politolosko znanje o javnim politikama, odnosno koji je jedinstveni doprinos... more
Javne su politike, kao visedimenzionalan i izrazito kompleksan fenomen, nužno multidisciplinaran predmet istraživanja. Cilj je rada istražiti sto je specificno politolosko znanje o javnim politikama, odnosno koji je jedinstveni doprinos politologa izucavanju i upravljanju javnim politikama u svrhe profiliranja te mlade politoloske discipline u Jugoistocnoj Europi. Rad je nastao kao rezultat pregleda temeljnih udžbenika javnih politika u svijetu i regiji, te literature o metodologiji i pristupima istraživanju u drustvenim znanostima i politologiji. Krece se od određivanja sto su javne politike i sto je politicki aspekt javnih politika. Propituju se pristupi istraživanju javnih politika (policy studije). Zatim se identificiraju vrste profesionalne uporabe tih istraživanja (policy analize). Kljucna je pretpostavka kako je politologija prvenstveno kompetentna za analizu aktera stvaranja politika. Osnovni je nalaz da temelj profesionalnog profiliranja politologa u javnim politikama, s ob...
Research Interests:
The aim of the paper is to improve empirical policy theory by examining Eastern European policymaking, using Croatia as a case for analysis. Data sources are published studies that describe 11 sectors from diverse policy areas. The whole... more
The aim of the paper is to improve empirical policy theory by examining Eastern European policymaking, using Croatia as a case for analysis. Data sources are published studies that describe 11 sectors from diverse policy areas. The whole material was coded by the rules of qualitative content analysis. The results show 15 basic features of Croatian policymaking combined into six policymaking types: administrative, analytical, economic, external, incremental, and political. All detected policymaking types were successfully connected to several policy concepts, theories, frameworks, and approaches. The analysis revealed three points of theory-practice mismatch that are fruitful for theoretical improvements: the need for mainstreaming Europeanization and policy transfer into policy theory; the need to modify rationalistic approaches for more empirical studies on obstacles and barriers to rationality in policymaking; and the need for adapting actor-centered approaches for a more broad ap...
This study aims at empirically improving public policy theory by unfolding the concept of policy goals and contributing to their classifications. The research focuses on the thematic dimension of policy goals and investigates 11 Croatian... more
This study aims at empirically improving public policy theory by unfolding the concept of policy goals and contributing to their classifications. The research focuses on the thematic dimension of policy goals and investigates 11 Croatian governmental strategies using qualitative content analysis. The research identifies original policy goal types and classifies them into sector-, process-, evaluation-, instrument-, and value-oriented goals. Article concludes with a more comprehensive definition of policy goals, as governmental statements about desired futures in relation to specific sectoral purposes, values and principles in democratic political systems, policymaking process improvements, necessary instrumental innovations, and evaluation standards that should be fulfilled. The application of this definition and developed goals' classification reveals that elements of policy-process theories, evaluation research, policy design theory and instrument analysis, democracy theory, a...
Research Interests:
This study aims at empirically improving public policy theory by unfolding the concept of policy goals and contributing to their classifications. The research focuses on the thematic dimension of policy goals and investigates 11 Croatian... more
This study aims at empirically improving public policy theory by unfolding the concept of policy goals and contributing to their classifications. The research focuses on the thematic dimension of policy goals and investigates 11 Croatian governmental strategies using qualitative content analysis. The research identifies original policy goal types and classifies them into sector-, process-, evaluation-, instrument-, and value-oriented goals. Article concludes with a more comprehensive definition of policy goals, as governmental statements about desired futures in relation to specific sectoral purposes, values and principles in democratic political systems, policymaking process improvements, necessary instrumental innovations, and evaluation standards that should be fulfilled. The application of this definition and developed goals' classification reveals that elements of policy-process theories, evaluation research, policy design theory and instrument analysis, democracy theory, and sector-specific research need to be synthesized to better understand the concept of policy goals and to advance their research.
Research Interests:
Prikaz Pojam javnoga upravljanja (governance) sve je značajniji u političkoj znanosti, posebice u grani javnih politika. Interes za pomak od vladanja (government) k upravljanju, koji se događa u suvremenom kreiranju javnih politika,... more
Prikaz Pojam javnoga upravljanja (governance) sve je značajniji u političkoj znanosti, posebice u grani javnih politika. Interes za pomak od vladanja (government) k upravljanju, koji se događa u suvremenom kreiranju javnih politika, neminovno donosi i potrebu za širom interdisciplinarnom pers-pektivom istraživanja, odnosno za intenzivnijim povezivanjem političke znanosti s bliskim i srodnim disciplinama poput javne uprave. Knjiga Theories of Democratic Network Governance jedan je od primjera upravo takvih kretanja u recentnim istraživanjima, i svojim sadržajem, ali i autorima. Uređivački dvojac, bračni par danskih znanstvenika Eva Sõrensen i Jacob Torfing, najbolje pokazuju navedeni trend. Eva Sõrensen dugogodišnja je predavačica na Odsjeku za javnu upravu Sveučilišta Roskilde, a Torfing predaje političke znanosti. Knjiga Theories of Democratic Network Governance rezultat je petogodišnjih istraživanja u sklopu Centra za demokratsko mrežno upravljanje (Centre for Democratic Network Governance) na istom sveučilištu, koji, osim povezi-* Znanstvena novakinja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, asis-tentica na znanstvenom projektu Hrvatska i EU: integracijske strategije i kreiranje javnih poli-tika te na kolegijima javne politike i posebne javne politike (scientific researcher at the Faculty of Political Sciences, University of Zagreb, and assistant at the courses Public Policies and Separate Public Policies, and within the Project Croatia and EU: Strategies of Integration and Public Policies Design)