Ustav

Ustav je dokument koji određuje principe i zakone države, kako će se neka država upravljati i odnos između države i njenih subjekata. On određuje autoritet i ograničenja državnih institucija i odnose između njih. Ustav određuje i štiti prava i slobode pojedinaca. Također, on određuje i načine svoje promjene.

Ustav je temeljni zakon jedne zemlje s kojim moraju biti u skladu svi zakoni. Ustav sadrži 3 sistema:

sistem organa vlasti koji određuje kako se vlada državom
drugi dio ustava se odnosi na imovinsko-pravne odnose
a treći dio ustava se odnosi na prava i dužnosti građana.

Vrste ustava

Pisani i nepisani

Sjedinjene Američke Države imaju najstariji pisani ustav na svijetu, koji potječe još od kraja Američke revolucije (17. septembar 1787. godine završen a postao punosnažan 1789. godine). Velika Britanija je jedna od rijetkih država na svijetu koje nemaju pisani ustav. Međutim, teorijski ne postoji nepisani ustav i bolja riječ bi bila nesakupljeni ustav. Razlog za to jeste što Velika Britanija, i slične države, imaju svoj ustav koji je sadržan u nekoliko različitih izvora. Što se tiče britanskog ustava to su: Common Law (sudska interpretacija stvari vezanih za ustav), konvencije (nepisana pravila koja se primjenjuju-npr. premijer može doći samo iz Doma naroda a ne iz Doma Lordova), bitni dokumenti (npr. Magna Carta iz 1215. godine i Act of Settlement iz 1701. godine) i radovi od autoriteta (npr. pisani radovi A.V. Diceya o radu parlamenta). Iz ovoga možemo vidjeti da britanski ustav postoji ali da nije sakupljen u jedan dokumenat kao što je to učinjeno sa američkim ustavom. Neki politički teoretičari debatuju da nepisani ustavi nisu dobri jer su previše fleksibilni dok drugi debatuju da je upravo ta fleksibilnost prednost tih ustava. U svakom slučaju, za nastanak nekog pisanog ustava gotovo uvijek je potrebna neka radikalna društvena promijena kao revolucija. Sjedinjene Američke Države su dobile svoj ustav poslije revolucije, Francuska je dobila svoj ustav poslije revolucije, Bosna i Hercegovina je dobila svoj ustav poslije rata (Dejtonski mirovni sporazum) i tako dalje. Velika Britanija nije u svojoj historiji imala takvu jednu društvenu promijenu i najbliže tome jeste građanski rat u 17.st. Svakako, u državi sa historijom kakvu ima Velika Britanija bilo bi teško i skupo napisani ustav ako uzmemo u obzir da su Sjedinjene Američke Države, koje imaju pisani ustav, stare svega 200 godina.

Fleksibilni i nefleksibilni (tvrdi)

Ustav može biti fleksibilan i nefleksibilan u zavisnosti da li je pisani ili nepisani. Kao što sama definicija kaže,: 'Ustav određuje načine svoje promijene'. Pisani ustav to može odrediti i on to određuje. Ustav Sjedinjenih Američkih Država je jedan od najnefleksibilnijih ustava u svijetu. To je iz razloga što dvije trećine Kongresa (The House of the Representatives i Senat)i tri četvrtine saveznih država (njih 52) moraju podržati promjenu da bi bila u ustavu. Rezultat tih mjera je to što od 1789, kada je ustav postao punosnažan, pa do danas od oko 10.000 zahtjeva za promijenu ustava samo 25 je prihvačeno (posljednji amandman je bio 1992. kada je odlučeno da se plate kongresmena ne mogu povećavati sa postojeće). Za razliku od ovog nefleksibilnog ustava države koje imaju 'nesakupljeni' ustav, imaju fleksibilni ustav, što znači da ga je lahko promijeniti (odnosno ono što jedan ustav određuje-pogledati definiciju). Tako, naprimjer, u Velikoj Britaniji da bi se uvela diktatura samo je potrebno taj zahtjev izglasati u parlamentu (ne postoji pisani dokumenat koji bi to spriječio). Za razliku od Britanije u njemačkom ustavu piše da je nemoguće promijeniti sadašnji politički sistem (demokratiju), što znači da je diktaturu ne moguće izglasati u njemačkom parlamentu.

Republikanski i monarhijski

Ustav određuje i to da li je određena država republika ili monarhija. Sjedinjene Američke Države su po ustavnom uređenju republika dok je Velika Britanija monarhija. Monarhija Velike Britanije je ustavna monarhija, što znači da joj je moć ograničena ustavom, dok naprimjer monarhija Saudijske Arabije nije ustavno ograničena (s tim da moramo uzeti u obzir da političko uređenje Saudijske Arabije nije liberalna demokratija).

Predsjednički i parlamentarni

Prema ustavnom uređenju, na čelu određene države može biti predsjednik ili premijer. U Sjedinjenim Američkim Državama suverenitet ima predsjednik dok u Velikoj Britaniji vrhovni suverenitet ima parlament.

Federalni i unitarni

Pored ovoga ustav može određivati i to da li je država centralizirana ili u obliku federacije. Sjedinjene Američke države prema ustavu federativna država. Velika Britanija (prije uvođenja parlamenta u Škotsku i skupština u Sjevernu Irsku, Vels i London) bila je unitarna država.