Srp
Srp je zakrivljena, ručna, poljoprivredna alatka, koja se koristi za košenje trave. Unutrašnja krivina srpa je je oštra, pa tako prilikom košenja srp sječe i sakuplja pokošeno u svoju unutrašnju stranu.
Historija
[uredi | uredi izvor]Srp je jedan od najstarijih i najjednostavnijih poljoprivrednih alata. Razvio se iz lučno savijenih kamenova, rogova, kostiju (životinjskih vilica u Egiptu) i sličnih oruđa koje je čovijek koristio u neolitu. U bronzanom dobu javljaju su lijevani plitki srpovi, a u željezno doba željezni. Kasnije se diferenciraju srp i kosa i mnoga slična oruđa (na primer, kosir za siječenje trnja). U arheološkim nalazima iz praslavenske ere srp je čest, a kosa rijetka. Tanak je i manje savijen nego današnji, obično unazad povijenog vrha. Postepeno se sve više zaokružuje, ima drvenu dršku, a sa unutrašnje strane oštricu, često i nazubljenu.[1] U Japanu i Kini srp izgleda kao mala kosa.
Služio je i kao oružje. U starom vijeku njime su se oružali Kartažani i Dačani, a u doba feudalizma kmetovi.[1]
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Žanje se tako što se jednom rukom zahvati busen, a drugom se odsijeca srpom. Položaj tijela kosača pri tome je pognut i veoma naporan, a sam rad ovim alatom se u moderno vrijeme smatra zastarijelim.[2]
Simbolika
[uredi | uredi izvor]Srp predstavlja simbol seljaštva. Komunistički simbol srpa i čekića predstavlja dvije pokretačke snage ovog pokreta: seljaka i radnika.[3] U antičko doba srp je uz kosu atribut različitih božanstava (Saturna, Demetre), a u srednjovjekovnim narodnim prikazima simbol smrti.[1] U grčkoj mitologiji srp je oružje koje je koristio Titan Kron kada se pobunio protiv svog oca Urana koga je zbacio s prijestolja i preuzeo vlast među bogovima. Mač u obliku srpa dobio je i Perzej od boga Hermesa, kako bi ubio strašnu Gorgonu.[4]
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c Opća enciklopedija JLZ Zagreb 1981 str 640.
- ^ "Istorija Krnjeuše, prema Srpskom etničkom zborniku Petra Rađenovića; knjiga 25". Arhivirano s originala, 30. 4. 2009. Pristupljeno 1. 9. 2015.
- ^ -{David Lempert, Daily Life in a Crumbling Empire: The Absorption of Russia into the World Economy, Columbia University Press/ Eastern European Monographs, 1996.}-
- ^ Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
