Ebola (bolest)
| Ebola virusna bolest | |
|---|---|
 Dvije medicinske sestre stoje pored Mayinga N'Seka, medicinske sestre oboljele od virusa ebole tokom epidemije u Zairu, 1976. N'Seka je umrla nekoliko dana kasnije. | |
| Klasifikacija i vanjski resursi | |
| ICD-10 | A98.4 |
| ICD-9 | 078.89 |
| DiseasesDB | 18043 |
| MedlinePlus | 001339 |
| eMedicine | med/626 |
| MeSH | D019142 |
Ebola virusna bolest (EVD) ili Ebola hemoragična groznica (EHF) jeste ljudska bolest koju uzrokuje Ebola virus. Simptomi obično počinju dvije do tri sedmice nakon zaraze virusom, sa groznicom, grloboljom, bolovima u mišićima i glavoboljama. Obično slijede mučnina, povraćanje i dijareja, uz smanjeno funkcioniranje jetre i bubrega. U ovom stadiju, neki ljudi počinju imati problema sa krvarenjem.[1]
Uzrok i dijagnoza
[uredi | uredi izvor]Virus se može dobiti kontaktom s krvlju ili tjelesnim tečnostima zaražene životinje (obično majmuna ili velešišmiša).[1] Širenje zrakom nije zabilježeno u prirodnoj okolini.[2] Vjeruje se da velešišmiši šire i prenose virus a da pri tom ne bivaju zaraženi. Kada dođe do inficiranja ljudi, bolest se može širiti i među ljudima. Preživjeli muškarci mogu prenositi bolest preko sperme skoro čitava dva mjeseca. Da bi se postavila dijagnoza, mora se odbaciti mogućnost drugih bolesti sa sličnim simptomima kao što su malarija, kolera i druge viralne hemoragične groznice. Da bi se potvrdila dijagnoza, uzorci krvi se testiraju na viralna antitijela, viralnu RNK ili na sam virus.[1]
Sprječavanje širenja bolesti
[uredi | uredi izvor]Sprječavanje širenja bolesti na ljude uključuje zabranu konzumiranja mesa zaraženih majmuna i svinja. Ovo se može napraviti pregledom ovih životinja i njihovim ubijanjem i ispravnim odlaganjem tijela u slučaju da je bolest otkrivena. Ispravno kuhanje mesa i nošenje zaštitne odjeće kada se dolazi u dodir sa mesom je preporučljivo, kao i nošenje zaštitne odjeće i pranje ruku kada se nalazite u blizini oboljele osobe. Posebnu pažnju treba obratiti pri rukovanju uzorcima tjelesnih tečnosti i tkiva od osoba oboljelih od ove bolesti.[1]
Tretman, prognoza i epidemiologija
[uredi | uredi izvor]Ne postoji poseban tretman za liječenje ove bolesti, pri čemu se oboljelim osobama daje oralna terapija rehidratacije (malo zaslađena i posoljena voda za piće) ili intravenozne tečnosti.[1] Bolest ima visoku stopu smrtnosti: obično između 50% i 90% oboljelih umre od ove bolesti.[1][3] Ebola je prvi put otkrivena u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo. Bolest se obično javlja tokom izbijanja epidemija u tropskim područjima Subsaharske Afrike.[1] Od 1976. (kada je prvi put otkrivena) do 2013, manje od 1.000 ljudi godišnje bude inficirano.[1][4] Najveća zabilježena epidemija je epidemija ebole u Zapadnoj Africi 2014., koja je zahvatila Gvineju, Sijera Leone, Liberiju i najvjerovatnije Nigeriju.[5][6] Od augusta 2014. zabilježeno je više od 1600 slučajeva .[7] Radi se na razvijanju vakcine; koja za sada ne postoji.[1]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c d e f g h i "Ebola virus disease Fact sheet N°103". World Health Organization. 1. 3. 2014. Pristupljeno 12. 4. 2014.
- ^ "2014 Ebola Virus Disease (EVD) outbreak in West Africa". WHO. 21. 4. 2014. Arhivirano s originala, 29. 7. 2014. Pristupljeno 3. 8. 2014.
- ^ C.M. Fauquet (2005). Virus taxonomy classification and nomenclature of viruses; 8th report of the International Committee on Taxonomy of Viruses. Oxford: Elsevier/Academic Press. str. 648. ISBN 9780080575483.
- ^ "Ebola Viral Disease Outbreak — West Africa, 2014". CDC. 27. 6. 2014. Arhivirano s originala, 24. 9. 2014. Pristupljeno 26. 6. 2014.
- ^ "CDC urges all US residents to avoid nonessential travel to Liberia, Guinea, and Sierra Leone because of an unprecedented outbreak of Ebola". CDC. 31. 7. 2014. Pristupljeno 2. 8. 2014.
- ^ "Outbreak of Ebola in Guinea, Liberia, and Sierra Leone". CDC. 4. 8. 2014. Pristupljeno 5. 8. 2014.
- ^ "Ebola virus disease update - West Africa". WHO. 4. 8. 2014. Arhivirano s originala, 23. 11. 2014. Pristupljeno 6. 8. 2014.