CEFTA
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA
|
||||
---|---|---|---|---|
|
||||
Karta Evrope (siva) sa prikazanim
članicama CEFTA-e (plava). |
||||
Službeni jezik | 7 jezika |
|||
Broj zemalja članica |
|
|||
Lideri | ||||
• Predsjedavajući |
Albanija | |||
• Generalni sekretar |
Renata Vitez | |||
Zakonodavstvo | ||||
Datum osnivanja | 21. decembar 1992. | |||
Površina | ||||
• Ukupno |
252.428 km2 | |||
Stanovništvo | ||||
• Ukupno (procjena 2018) |
21,4 milion[1] | |||
• Gustoća |
85/km2 | |||
BDP (PKM) | 2018 | |||
• Ukupno |
$290 milijardi[1] | |||
$13.500 | ||||
Valuta | ||||
Vremenska zona | UTC+1/+2 (CET / EET) | |||
• Ljeti (DST) |
UTC+2/+3 (CEST / EEST) |
CEFTA (eng: Central European Free Trade Association) je ekonomska organizacija. Puni naziv na bosanskom je Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini.
Članice su joj Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo. Prije ulaska u Evropsku uniju, članice su bile i Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunija i Hrvatska. Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisan je 21. decembra 1992. u Krakovu, Poljska.
CEFTA je obuhvaćala prostor od Baltičkog mora do Jadranskog i Crnog mora, te je imala tržište od približno 90 miliona ljudi. Sve članice CEFTE-e su u dobrim odnosima i mogućnostima za ulazak u EU, jer su pri potpisivanju ugovora o CEFTA-i potpisale i pristanak za saradnju s EU.
Nakon cjelodnevnih konsultacija, u Bruxellesu je 10. oktobra 2006. osam od deset zemalja sudionica pregovora je parafiralo Ugovor o izmjeni i dopuni pristupanja CEFTA-i. Potpisivanje ugovora bilo je najavljeno za 19. decembar 2006. u Bukureštu. Albanija, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija i UNMIK isred Kosova su parafirale ugovor. Srbija i Bosna i Hercegovina su tada odbile parafiranje jer su tražile povoljnije uslove, BiH je htjela bolje uslove, po pitanju nekoliko poljoprivrednih proizvoda, nego što ih ima u dvostranim ugovorima sa Hrvatskom i Srbijom. Srbija je tražila povoljnije uvjete za svoju duhansku industriju, nego što ih ima u dvostranim ugovorima sa ostalim državama članicama. Nakon dodatnih razgovora i usaglašavanja stavova sporazum je potpisalo svih deset zemalja sudionica pregovora i to 19. decembra 2006., kako je i predviđeno. Od 1. januara 2007. zemlje potpisnice su postale članice CEFTA-e.
Članice
[uredi | uredi izvor]Država članica | Pristupanje | Napuštanje | |
---|---|---|---|
Poljska | 1992. | 2004. | |
Mađarska | |||
Čehoslovačka | Češka (1993) | ||
Slovačka | |||
Slovenija | 1996. | ||
Rumunija | 1997. | 2007. | |
Bugarska | 1999. | ||
Hrvatska | 2003. | 2013. | |
Sjeverna Makedonija (do 2019. Republika Makedonija) | 2006. | — | |
Albanija | 2007. | ||
Bosna i Hercegovina | |||
Crna Gora | |||
Moldavija | |||
Srbija | |||
UNMIK (u ime Kosova) |
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Report for Selected Countries and Subjects". www.imf.org (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 3. 2021.