Aleksandra Markovic
I got all degree levels in sociology from the University of Belgrade, Faculty of Philosophy. My research interests are broad, but centred around following topics: Social Inequality, Social Stratification, Political Sociology, Sociology of Ethnicity and Nation, Sociology of Extremism and Terrorism, Sociology of Gender.
As a Research Assistant and Research Associate, I have gained various experience in the field of scientific research. My tasks included but were not limited to: planning and conducting research , developing methodology and survey instruments, as well as analyzing collected data.
In my postdoc, I am researcher within the project "The formation of worker collectivism among migrant workers in Denmark, Germany and the UK" (Department of Sociology and Social Work, Aalborg University, Denmark). My task is to collect an empirical data in the UK for the project as a visiting scholar at the University of Manchester. The project examines when and under what conditions migrant workers come to define their interest (and the means to achieve these) in a collectivistic as opposed to individualistic frame.
As a Research Assistant and Research Associate, I have gained various experience in the field of scientific research. My tasks included but were not limited to: planning and conducting research , developing methodology and survey instruments, as well as analyzing collected data.
In my postdoc, I am researcher within the project "The formation of worker collectivism among migrant workers in Denmark, Germany and the UK" (Department of Sociology and Social Work, Aalborg University, Denmark). My task is to collect an empirical data in the UK for the project as a visiting scholar at the University of Manchester. The project examines when and under what conditions migrant workers come to define their interest (and the means to achieve these) in a collectivistic as opposed to individualistic frame.
less
InterestsView All (9)
Uploads
Papers
naučni fond znanja je pitanje koje zahteva posebnu analizu i
argumentaciju. No, bez obzira na to sa kojih stanovišta polazimo,
pripadnici prekarijata (ili pojedinaca koji se nalaze u izrazito
prekarnom položaju u savremenim društvima) ne levitiraju nezavisno
jedni od drugih i od ostalih društvenih grupacija. Stoga je cilj ovog
rada bio pre svega da pruži čitaocima kratki prikaz kompleksnosti
ispitivanja društvene strukture i sistema, pre svega kroz pregled
osnovnih teorijskih pravaca proučavanja društvene stratifikacije i
nejednakosti, te da otvori pitanje da li i na koji način bi prekarijat
mogao biti epistemološki ali i metodološki ispitivan u proučavanjima
društvene stratifikacije. Ponuđen je prikaz, kao i kritika, jednog od, za
sada, najuticajnijih empirijskih istraživanja društvene strukture, u
kojem je prekarijat prepoznat kao jedna od društvenih grupa koji
sačinjavaju strukturu britanskog društva (BBC’s Great British Class
Survey, 2011).
bračno-partnerskih i porodičnih obrazaca. Eksplanatorni okvir za našu
analizu činiće koncept samožrtvujućeg mikro-matrijarhata, te teorijska
konstrukcija raz-razvoja. Prateći dinamiku roda kao konstitutivne dimenzije socijalne strukture, u radu ćemo pokazati na koji način se u srpskom društvu vrši segregacija u bračno-porodičnom životu po modelu distinktivnih
(muških i ženskih) rodnih uloga. Razmatraćemo model dobre majke
i dobre domaćice, kao jedinstvene rodne uloge i identiteta konstruisanog
kroz prizmu „normalizovanih” i opšteprihvaćenih socijalnih i rodnih očekivanja. Kroz analizu dobijenih odgovora o stepenu pristajanja na rodna očekivanja, ispitaćemo važenje koncepta rodne transformativnosti. Operacionalizacija rodnih očekivanja, odnosno konformističkog pritiska na žene da budu dobre majke i dobre domaćice, realizovana je kroz šest otvorenih pitanja u upitniku. Kvantifikacija pitanja i njihovo zatvaranje urađeni su u skladu sa gore navedenim teorijskim pretpostavkama, a kroz analizu dobijenih
odgovora o stepenu pristajanja na rodna očekivanja, preispitaćemo
i ,,važenje” koncepta samožrtvujućeg mikro-matrijarhata u Srbiji. U krajnjem ishodu, cilj nam je da ispitamo da li rezultati analize naginju ka smeru obuhvatne transformacije bračno-porodičnih odnosa, ili pak sugerišu istrajavanje višestrukih aspekata retradicionalizacije – shodno temeljnim društvenim promenama, za koje se često smatra da su retrogradne
Serbian neo-Nazis toward capitalism. Bearing in mind the context and conditions
of emerging fascism in Europe of the twentieth century, apart from the fact that it exposes the essence of the basic theme, this research may have a perspective scientific
and practical significance. Namely, the fascism is only one of the many forms
of capitalism rescue in periods of crisis. At the time when fascism came into the
European scene, ruling bourgeoisie was threatened by a growing labor movement,
by blocked possibilities of expansion of capital, and by crisis of overproduction
which is, due to its essential irrationality and lack of plan, specific only for
capitalism. Today, in the case of a renewed national homogenization of capital,
which is risky to predict after a crisis that happened back in 2008, it is possible that
resurgence of fascist and Nazi forms of advocacy of transformation of capitalism in
crisis could happen. The three most significant neo-Nazi organizations in Serbia
today are Srbski Obraz, Nacionalni stroj and Srbska akcija. The injunction of the
first two organizations and the illegal character of the Nazi organization prevent
face to face data collection, which is why the Internet is used as a primary source of
information – web portals, blogs, forums and social networks
Books
др Татјана Бугарски, рецензенткиња
„Аутори приложених радова у зборнику представници су готово свих актера који (ин)директно делују у пољу културе односно аматеризма: представници су струке, покрајинских и локалних установа, установа образовања, културе, неки баштине искуства и као доносиоци одлука. Поједини аутори су и професионалци, а поједини су имали и аматерско искуство. Ипак, и поред различитих перспектива посматрања истраживаног феномена, што доприноси квалитету налаза, сви аутори су и у улози важног друштвеног актера – публике. Кроз текстове аутора у зборнику уочавају се различити научно-теоријски правци и дисциплине: филозофија, социологија, етнологија, антропологија, право, историја и бројне друге. Захваљујући различитим приступима и искуствима, анализа стања аматеризма у Војводини и Србији добила је квалитетну критику, која може послужити као водиља даљег правца и развоја деловања аматеризма“.
Александра Марковић, рецензенткиња
Conference Presentations
predstavljaju samo jednu od pet oblasti sociologije kojima je jedan od pionira
domaće sociologije i pripadnik druge generacije sociologa u Jugoslaviji posvetio značajan deo svoje naučne karijere. Cilj saopštenja je da podseti na amanet koji je Vojin Milić ostavio budućim generacijama, odnosno da pokaže uticaj i odnos savremenih domaćih sociologa prema Milićevom shvatanju društvene strukture. U tom pogledu, autori će analizirati tekstove objavljene nakon 1996. godine u domaćoj naučnoj periodici u kojima se autori/ke tekstova tematski bave društvenom stratifikacijom ili se pozivaju na Milića prilikom određenja društvene strukture, kao i zbornike radova u izdanju Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Značaj ove analize je dvojak: s jedne strane, pokazaće se važnost i uticaj Milićeve misli o društvenoj strukturi na savremene sociologe u Srbiji, a sa druge strane, na metodološkom planu ukazaće se i na postojanje (dis)kontinuiteta između druge generacije sociologa u Jugoslaviji i savremenih domaćih sociologa u pogledu usmerenja ka empirijskim istraživanjima društvene slojevitosti.
naučni fond znanja je pitanje koje zahteva posebnu analizu i
argumentaciju. No, bez obzira na to sa kojih stanovišta polazimo,
pripadnici prekarijata (ili pojedinaca koji se nalaze u izrazito
prekarnom položaju u savremenim društvima) ne levitiraju nezavisno
jedni od drugih i od ostalih društvenih grupacija. Stoga je cilj ovog
rada bio pre svega da pruži čitaocima kratki prikaz kompleksnosti
ispitivanja društvene strukture i sistema, pre svega kroz pregled
osnovnih teorijskih pravaca proučavanja društvene stratifikacije i
nejednakosti, te da otvori pitanje da li i na koji način bi prekarijat
mogao biti epistemološki ali i metodološki ispitivan u proučavanjima
društvene stratifikacije. Ponuđen je prikaz, kao i kritika, jednog od, za
sada, najuticajnijih empirijskih istraživanja društvene strukture, u
kojem je prekarijat prepoznat kao jedna od društvenih grupa koji
sačinjavaju strukturu britanskog društva (BBC’s Great British Class
Survey, 2011).
bračno-partnerskih i porodičnih obrazaca. Eksplanatorni okvir za našu
analizu činiće koncept samožrtvujućeg mikro-matrijarhata, te teorijska
konstrukcija raz-razvoja. Prateći dinamiku roda kao konstitutivne dimenzije socijalne strukture, u radu ćemo pokazati na koji način se u srpskom društvu vrši segregacija u bračno-porodičnom životu po modelu distinktivnih
(muških i ženskih) rodnih uloga. Razmatraćemo model dobre majke
i dobre domaćice, kao jedinstvene rodne uloge i identiteta konstruisanog
kroz prizmu „normalizovanih” i opšteprihvaćenih socijalnih i rodnih očekivanja. Kroz analizu dobijenih odgovora o stepenu pristajanja na rodna očekivanja, ispitaćemo važenje koncepta rodne transformativnosti. Operacionalizacija rodnih očekivanja, odnosno konformističkog pritiska na žene da budu dobre majke i dobre domaćice, realizovana je kroz šest otvorenih pitanja u upitniku. Kvantifikacija pitanja i njihovo zatvaranje urađeni su u skladu sa gore navedenim teorijskim pretpostavkama, a kroz analizu dobijenih
odgovora o stepenu pristajanja na rodna očekivanja, preispitaćemo
i ,,važenje” koncepta samožrtvujućeg mikro-matrijarhata u Srbiji. U krajnjem ishodu, cilj nam je da ispitamo da li rezultati analize naginju ka smeru obuhvatne transformacije bračno-porodičnih odnosa, ili pak sugerišu istrajavanje višestrukih aspekata retradicionalizacije – shodno temeljnim društvenim promenama, za koje se često smatra da su retrogradne
Serbian neo-Nazis toward capitalism. Bearing in mind the context and conditions
of emerging fascism in Europe of the twentieth century, apart from the fact that it exposes the essence of the basic theme, this research may have a perspective scientific
and practical significance. Namely, the fascism is only one of the many forms
of capitalism rescue in periods of crisis. At the time when fascism came into the
European scene, ruling bourgeoisie was threatened by a growing labor movement,
by blocked possibilities of expansion of capital, and by crisis of overproduction
which is, due to its essential irrationality and lack of plan, specific only for
capitalism. Today, in the case of a renewed national homogenization of capital,
which is risky to predict after a crisis that happened back in 2008, it is possible that
resurgence of fascist and Nazi forms of advocacy of transformation of capitalism in
crisis could happen. The three most significant neo-Nazi organizations in Serbia
today are Srbski Obraz, Nacionalni stroj and Srbska akcija. The injunction of the
first two organizations and the illegal character of the Nazi organization prevent
face to face data collection, which is why the Internet is used as a primary source of
information – web portals, blogs, forums and social networks
др Татјана Бугарски, рецензенткиња
„Аутори приложених радова у зборнику представници су готово свих актера који (ин)директно делују у пољу културе односно аматеризма: представници су струке, покрајинских и локалних установа, установа образовања, културе, неки баштине искуства и као доносиоци одлука. Поједини аутори су и професионалци, а поједини су имали и аматерско искуство. Ипак, и поред различитих перспектива посматрања истраживаног феномена, што доприноси квалитету налаза, сви аутори су и у улози важног друштвеног актера – публике. Кроз текстове аутора у зборнику уочавају се различити научно-теоријски правци и дисциплине: филозофија, социологија, етнологија, антропологија, право, историја и бројне друге. Захваљујући различитим приступима и искуствима, анализа стања аматеризма у Војводини и Србији добила је квалитетну критику, која може послужити као водиља даљег правца и развоја деловања аматеризма“.
Александра Марковић, рецензенткиња
predstavljaju samo jednu od pet oblasti sociologije kojima je jedan od pionira
domaće sociologije i pripadnik druge generacije sociologa u Jugoslaviji posvetio značajan deo svoje naučne karijere. Cilj saopštenja je da podseti na amanet koji je Vojin Milić ostavio budućim generacijama, odnosno da pokaže uticaj i odnos savremenih domaćih sociologa prema Milićevom shvatanju društvene strukture. U tom pogledu, autori će analizirati tekstove objavljene nakon 1996. godine u domaćoj naučnoj periodici u kojima se autori/ke tekstova tematski bave društvenom stratifikacijom ili se pozivaju na Milića prilikom određenja društvene strukture, kao i zbornike radova u izdanju Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Značaj ove analize je dvojak: s jedne strane, pokazaće se važnost i uticaj Milićeve misli o društvenoj strukturi na savremene sociologe u Srbiji, a sa druge strane, na metodološkom planu ukazaće se i na postojanje (dis)kontinuiteta između druge generacije sociologa u Jugoslaviji i savremenih domaćih sociologa u pogledu usmerenja ka empirijskim istraživanjima društvene slojevitosti.