Vükiped Volapükik äprimon tü 2004, yanula d. 27id; atimo pabevobons is yegeds 37,700. (Yegeds mödik pejafons medü nünömaprogram itjäfidik)
Yeged adelo pevälöl
Hiel Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 1756 yanul 27id -- Wien, 1791 dekul 5id) äbinom noatädan Lösteränik. Om e hiel Beethoven pacedoms binön noatädans gretikün vola. Äjafom noatädis love 600, kels pälisedons fa hiel Ludwig von Köchel, de nem kelana kömons els K.
Fat hiela Mozart äbinom musigan, kel äjonom ome musigömis e teorodi musiga pö cilüp oma. Hipul älärnom mu vifiko; äkanom lautön musigi büä puls ko bäldot oma äkanons penön. Somiko gudiki ävedom, das fat oma äsumom omi e söri oma zi yurop ad plösenön. Vü 1773 e 1777 Mozart ävobom in Salzburg. Ün 1777 älelöfädikom dö jiel Aloysia Weber, ab löf no äfloron. Vü 1777 e 1778 ätävom ini ä se Paris: äbinon täv neläbik, bi no ägetom vobodi e mot oka ädeadof us. De 1778 jüs deadam oka, Mozart älödom in Wien, kö änoatädom pluamanumi musigota gudikün oka. Ün 1782 ämatükom jieli Constanze Weber, sör jiela Aloysia.
Noatäds legretik oma ninädons: el „Eine Kleine Nachtmusik“ (K525); lops: „Le Nozze di Figaro“ (K492), „Don Giovanni“ (K527), ed „Die Zauberflöte“ (K620); els Symphony 40 (K550) e 41 „Jupiter“ (K551); el Clarinet Concerto (K622); el Piano concerto 21 (K467); el Sinfonia Concertante (K364); ed el Vesper „Laudate Dominum“ (K339).
Mozart äbinom flen gudik hiela Haydn, keli äkolkömom in Wien. Demü Mozart, Haydn äsagom: „Binom noatädan legretikün, keli sevob, u meniko u nemiko.“
...das Volapükamuf äninädon vomis jäfedik, soäsä jiel Henriette Wolter, kel päcälof fa Schleyer as cif balid pro Nolüda-Deutän, jiel Marie Johanna Verbrugh, kel älautof tidodemi gretik Volapüka pro Nedänans äsi penädis votik mödik, jiel Maria Tommasi, kel ädunof otosi pro Litaliyänans, u jiel Anna Petersen, kel ävedof presidan balid Volapükakluba di Thoreby (Danän) timü fün onik? (Ekö! lised jivolapükanas famik.)
Dugädü jiflen el ‚filmstar‛ mu yunik: ‚Jane Smith‛ ävisitof neitaklubi in ‚Hollywood‛. Sematimülo el ‚Jane‛ ämutof gebön prifeti vo jöniko pestitöli kluba. Ab ekö! su völ detik prifeta äküpof pänoti, kel ämagom eli ‚Adam‛ in stad ti natädik. FIgabimabled smalik äkloton mani töbo. Dis pänot at äkanoy logön nunedi: ‚Tovolöd neföro figabimabledili!‛
‚Jane‛ äbinof äs el ‚Eva‛ rafinik e so nuned at övedon mifät pro vomül: esuemol ya, das no äkanof damütön nuläli okik... No lunüpo posä itovof bledili e somo ilogedof genämis rumana bidäda obsik, klokülis ga mödiks äprimons ad tonön ed i horns mu mödiks äprmons ad bebladön.
Bluviko vomül ägüflekof ed ämogolof vifiko se prifet... Ab in lecem pägetedof in stralamel fläkömalampadas bleinüköl, du musigalef kluba äpläyon fafari laodik e komanef äkaniton liäni lida: ‚Elogof mani lölik! Elogof mani lölik!‛ (Lektinakaenan ilüblinom kontagiani vü penid dis bledil su pänot prifetik e paratem in lecem kluba.) Fomälolsös bluvi ela ‚Jane Smith‛!