Sažetak
Radom se želi razumjeti velika popularnost flma Joker redatelja Todda Phillipsa iz 2019.... more Sažetak
Radom se želi razumjeti velika popularnost flma Joker redatelja Todda Phillipsa iz 2019. godine. Film i figura Jokera interpretirana je u okviru filozofije, odnosno estetike i politike resantimana. Rad nudi zaključak da film i figura Jokera ponavljaju osjećaj nejednakosti, kao jedno rašireno osjećanje u svijetu, između njegove estetizacije i politizacije.
Ključne riječi
Joker, bol, resantiman, estetizacija, politizacija
Zusammenfassung
Mit der Arbeit will man die große Popularität des Films Joker von Todd Phillips aus dem Jahr 2019 verstehen. Der Film und die Figur Joker wird im Rahmen der Philosophie, bzw. Ästhetik und Politik des Ressentiments interpretiert. Die Arbeit bietet den Schluss, dass der Film und die Figur Jokers das Gefühl der Ungleichheit als ein in der Welt verbreitetes Gefühl zwischen seiner Ästhetisierung und Politisierung wiederholen.
Abstakt: Im folgenden Aufsatz würde ich das Konzept der Ästhetik des zeitgenössischen deutschen P... more Abstakt: Im folgenden Aufsatz würde ich das Konzept der Ästhetik des zeitgenössischen deutschen Philosophen Gernot Böhme in Grundlinien darstellen. Die Durchführung des Aufsatzes versuche ich in vier Schritten zu vollziehen. In der Einleitung wird eine präliminare Orientierung hinsichtlich der Aufsatzausführung dargeboten. Der zweite Schritt entwickelt sich als die Bestimmung Böhmes Position via negativa, bzw. durch die Bezeichnung des kritischen Bezugs auf die überlieferte Ästhetik. Der dritte Schritt führt in die Erläuterung des Schlüsselbegriffs – nämlich der Atmosphären ein. In der Verknüpfung des Begriffs der Inszenierung auf die Atmosphären zeigt sich die Bedeutsamkeit und die Potenzialität der Anwendung Böhmes Auffassung in der Ästhetik. Der letzte Schritt fasst die kritischen Pointen Böhmes Ästhetik zusammen und zeigt in eine Richtung, in der man die Verknüpfung auf Böhmes Position fruchtbar sehen kann und ihre Potenzialität in der Weiterentwicklung sich zu nutze machen kann.
Apstrakt: U radu ću pokušati da ponudim jedno određenje jezika i njegovog prinudnog karaktera te ... more Apstrakt: U radu ću pokušati da ponudim jedno određenje jezika i njegovog prinudnog karaktera te mogućnosti subverzije istog. Nameru rada pokušaću da sprovedem kroz tri koraka. U prvom koraku ukazaću na značaj pojave jezičke paradigme u filozofiji XX veka (tzv. jezički obrat) te konsekvence koje proizilaze po ontološku paradigmu sa ovim događajem. U sklopu ovog koraka ponudiću jedno određenje jezika putem pojmova performativnih odnosno konstativnih iskaza, te pojma ponavljanja. U drugom koraku ukazaću na jedno mesto disrupcije unutar ontološke problematike i unutar samog jezika i njegovog odvijanja kao diskursa, te ponuditi svojevrsnu logiku subverzije. Putem trećeg koraka pokušaću da ukažem na konkretne mogućnosti subverzije unutar prinude jezika, a u pogledu konstitucije subjektivnosti.
Abstract: Contrary to common understanding, especially amongst critical theorists, according to w... more Abstract: Contrary to common understanding, especially amongst critical theorists, according to which hermeneutic phenomenological tradition in German philosophy has certain conservative affinity, I have tried to think about the assumptions of this philosophical tradition in accordance with the critique of ideology. I have tried to accomplish this using the following steps: 1) in the first step I have tried to determine the origin of ideology and then to reflect the conditions of its becoming; 2) then I have tried to think through ideology in accordance with the assumptions of hermeneutic phenomenological philosophy; 3) afterwards, I have tried to point out the place from which critique of ideology arises; 4) finally, in the last chapter, I have pointed out the possibilities of a dialogue.
The film “Fahrenheit 451” (1966), based on the novel of the same name by Ray Bradbury, written in... more The film “Fahrenheit 451” (1966), based on the novel of the same name by Ray Bradbury, written in 1953, was directed by Francois Truffaut. The protagonists were: Oscar Werner as Guy Montag and Julie Christie as Clarisse and Linda Montag. During the 1990’s, the film studio “Warner Bros.” has come up with the idea to do a remake of “Fahrenheit 451”. The film has not been made yet. The latest news is that the shooting is scheduled for the summer of 2008. Works like these are usually labelled as “dystopia” or “antiutopia”. This work should determine the meaning of the term in question and to answer the leading question of this work – about the (im)possibility of (anti)utopia. The definite answer should also show whether the remake of “Fahrenheit 451” could suit its time or not.
Prvobitno objavljeno u: Stvar, časopis za teorijske prakse, br. 1, 2009
(Iz najave organizatora) "Da bismo razmatrali distopijske književne koncepcije najpre ćemo razmot... more (Iz najave organizatora) "Da bismo razmatrali distopijske književne koncepcije najpre ćemo razmotriti samu utopijsku literaturu antike, pa sve do reprezentativne utopijske literature novijeg doba, pokušavajući da objasnimo kako su distopijski narativi književno implementirani i do koje mere koordinate utopije mogu poslužiti kao osnove njima: koje konkretne teme koje dominiraju u distopijskim narativima; koji se osnovni motivi pojavljaju? Kako su predstavljeni totalitarizam i ljudska nesigurnost? Zašto često čitamo o opštoj prismotri i kontroli ljudi, masovnim istrebljenjima, zabrani kritičkog mišljenja, uvećanju moći države? Jesu li razna prošlovekovna tektonska dešavanja kroz ekspanziju tehničke i ratne svesti, menjajući politiku i društvo promenila i roman 20. veka? Šta je još preduslov nastajanja distopijske literature tada, i danas?
Na tribini govore Ivana Damnjanović i Davor Lazić, moderira Petar Protić"
Atmosfera smrti treći je u nizu autorovih priloga zasnivanju sinestetičke filozofije. Ovaj projek... more Atmosfera smrti treći je u nizu autorovih priloga zasnivanju sinestetičke filozofije. Ovaj projekat započeo je objavljivanjem uvoda u patičku teoriju saznanja Sinestetika 2011. godine, a nastavio ga sinestetičkim ogledima pod nazivom Iritacije 2014. godine. U sinestetičkoj studiji Atmosfera smrti, objavljenoj 2018. godine kod istog izdavača (Adresa, Novi Sad), autor razmatra fenomen smrti sa sinestetičke tačke gledišta.
Učesnici: Olga Nikolić, Igor Cvejić, Mark Lošonc i Željko Radinković (Institut za filozofiju i društvenu teoriju), profesor Irina Deretić (Univerzitet u Beogradu), Davor Lazić, Mihajlo Stamenković (Univerzitet u Novom Sadu).
Moderator: Željko Radinković (Institut za filozofiju i društvenu teoriju)
Sažetak
Radom se želi razumjeti velika popularnost flma Joker redatelja Todda Phillipsa iz 2019.... more Sažetak
Radom se želi razumjeti velika popularnost flma Joker redatelja Todda Phillipsa iz 2019. godine. Film i figura Jokera interpretirana je u okviru filozofije, odnosno estetike i politike resantimana. Rad nudi zaključak da film i figura Jokera ponavljaju osjećaj nejednakosti, kao jedno rašireno osjećanje u svijetu, između njegove estetizacije i politizacije.
Ključne riječi
Joker, bol, resantiman, estetizacija, politizacija
Zusammenfassung
Mit der Arbeit will man die große Popularität des Films Joker von Todd Phillips aus dem Jahr 2019 verstehen. Der Film und die Figur Joker wird im Rahmen der Philosophie, bzw. Ästhetik und Politik des Ressentiments interpretiert. Die Arbeit bietet den Schluss, dass der Film und die Figur Jokers das Gefühl der Ungleichheit als ein in der Welt verbreitetes Gefühl zwischen seiner Ästhetisierung und Politisierung wiederholen.
Abstakt: Im folgenden Aufsatz würde ich das Konzept der Ästhetik des zeitgenössischen deutschen P... more Abstakt: Im folgenden Aufsatz würde ich das Konzept der Ästhetik des zeitgenössischen deutschen Philosophen Gernot Böhme in Grundlinien darstellen. Die Durchführung des Aufsatzes versuche ich in vier Schritten zu vollziehen. In der Einleitung wird eine präliminare Orientierung hinsichtlich der Aufsatzausführung dargeboten. Der zweite Schritt entwickelt sich als die Bestimmung Böhmes Position via negativa, bzw. durch die Bezeichnung des kritischen Bezugs auf die überlieferte Ästhetik. Der dritte Schritt führt in die Erläuterung des Schlüsselbegriffs – nämlich der Atmosphären ein. In der Verknüpfung des Begriffs der Inszenierung auf die Atmosphären zeigt sich die Bedeutsamkeit und die Potenzialität der Anwendung Böhmes Auffassung in der Ästhetik. Der letzte Schritt fasst die kritischen Pointen Böhmes Ästhetik zusammen und zeigt in eine Richtung, in der man die Verknüpfung auf Böhmes Position fruchtbar sehen kann und ihre Potenzialität in der Weiterentwicklung sich zu nutze machen kann.
Apstrakt: U radu ću pokušati da ponudim jedno određenje jezika i njegovog prinudnog karaktera te ... more Apstrakt: U radu ću pokušati da ponudim jedno određenje jezika i njegovog prinudnog karaktera te mogućnosti subverzije istog. Nameru rada pokušaću da sprovedem kroz tri koraka. U prvom koraku ukazaću na značaj pojave jezičke paradigme u filozofiji XX veka (tzv. jezički obrat) te konsekvence koje proizilaze po ontološku paradigmu sa ovim događajem. U sklopu ovog koraka ponudiću jedno određenje jezika putem pojmova performativnih odnosno konstativnih iskaza, te pojma ponavljanja. U drugom koraku ukazaću na jedno mesto disrupcije unutar ontološke problematike i unutar samog jezika i njegovog odvijanja kao diskursa, te ponuditi svojevrsnu logiku subverzije. Putem trećeg koraka pokušaću da ukažem na konkretne mogućnosti subverzije unutar prinude jezika, a u pogledu konstitucije subjektivnosti.
Abstract: Contrary to common understanding, especially amongst critical theorists, according to w... more Abstract: Contrary to common understanding, especially amongst critical theorists, according to which hermeneutic phenomenological tradition in German philosophy has certain conservative affinity, I have tried to think about the assumptions of this philosophical tradition in accordance with the critique of ideology. I have tried to accomplish this using the following steps: 1) in the first step I have tried to determine the origin of ideology and then to reflect the conditions of its becoming; 2) then I have tried to think through ideology in accordance with the assumptions of hermeneutic phenomenological philosophy; 3) afterwards, I have tried to point out the place from which critique of ideology arises; 4) finally, in the last chapter, I have pointed out the possibilities of a dialogue.
The film “Fahrenheit 451” (1966), based on the novel of the same name by Ray Bradbury, written in... more The film “Fahrenheit 451” (1966), based on the novel of the same name by Ray Bradbury, written in 1953, was directed by Francois Truffaut. The protagonists were: Oscar Werner as Guy Montag and Julie Christie as Clarisse and Linda Montag. During the 1990’s, the film studio “Warner Bros.” has come up with the idea to do a remake of “Fahrenheit 451”. The film has not been made yet. The latest news is that the shooting is scheduled for the summer of 2008. Works like these are usually labelled as “dystopia” or “antiutopia”. This work should determine the meaning of the term in question and to answer the leading question of this work – about the (im)possibility of (anti)utopia. The definite answer should also show whether the remake of “Fahrenheit 451” could suit its time or not.
Prvobitno objavljeno u: Stvar, časopis za teorijske prakse, br. 1, 2009
(Iz najave organizatora) "Da bismo razmatrali distopijske književne koncepcije najpre ćemo razmot... more (Iz najave organizatora) "Da bismo razmatrali distopijske književne koncepcije najpre ćemo razmotriti samu utopijsku literaturu antike, pa sve do reprezentativne utopijske literature novijeg doba, pokušavajući da objasnimo kako su distopijski narativi književno implementirani i do koje mere koordinate utopije mogu poslužiti kao osnove njima: koje konkretne teme koje dominiraju u distopijskim narativima; koji se osnovni motivi pojavljaju? Kako su predstavljeni totalitarizam i ljudska nesigurnost? Zašto često čitamo o opštoj prismotri i kontroli ljudi, masovnim istrebljenjima, zabrani kritičkog mišljenja, uvećanju moći države? Jesu li razna prošlovekovna tektonska dešavanja kroz ekspanziju tehničke i ratne svesti, menjajući politiku i društvo promenila i roman 20. veka? Šta je još preduslov nastajanja distopijske literature tada, i danas?
Na tribini govore Ivana Damnjanović i Davor Lazić, moderira Petar Protić"
Atmosfera smrti treći je u nizu autorovih priloga zasnivanju sinestetičke filozofije. Ovaj projek... more Atmosfera smrti treći je u nizu autorovih priloga zasnivanju sinestetičke filozofije. Ovaj projekat započeo je objavljivanjem uvoda u patičku teoriju saznanja Sinestetika 2011. godine, a nastavio ga sinestetičkim ogledima pod nazivom Iritacije 2014. godine. U sinestetičkoj studiji Atmosfera smrti, objavljenoj 2018. godine kod istog izdavača (Adresa, Novi Sad), autor razmatra fenomen smrti sa sinestetičke tačke gledišta.
Učesnici: Olga Nikolić, Igor Cvejić, Mark Lošonc i Željko Radinković (Institut za filozofiju i društvenu teoriju), profesor Irina Deretić (Univerzitet u Beogradu), Davor Lazić, Mihajlo Stamenković (Univerzitet u Novom Sadu).
Moderator: Željko Radinković (Institut za filozofiju i društvenu teoriju)
Mein Vortrag handelt von der Sprache und einerseits seinen zwingenden Charakter und anderseits de... more Mein Vortrag handelt von der Sprache und einerseits seinen zwingenden Charakter und anderseits der Möglichkeiten einen solchen Charakter zu subversiveren. Diesen Versuch werde ich aus drei Schritten vollziehen. Im ersten Schritt beschreibe ich die sog. linguistische Wende und ihre Wirkung auf ontologische Paradigma in Philosophie. Die Sprache erörtere ich angesichts der Begriffe – die Wiederholung und die performative Äußerung. Im zweiten Schritt versuche ich einen Wendepunkt der Subversion und die Logik der Subversivität näher zu bringen. Im dritten Schritt werde ich die Subversivität durch konkrete Beispiele deutlicher erklären und teilweise konkretisieren.
Zapis uvodnog predavanja držanog u Srednjoj medicinskoj školi "Dr Ružica Rip" U Somboru, april-ma... more Zapis uvodnog predavanja držanog u Srednjoj medicinskoj školi "Dr Ružica Rip" U Somboru, april-maj 2012.
Uploads
Radom se želi razumjeti velika popularnost flma Joker redatelja Todda Phillipsa iz 2019. godine. Film i figura Jokera interpretirana je u okviru filozofije, odnosno estetike i politike resantimana. Rad nudi zaključak da film i figura Jokera ponavljaju osjećaj nejednakosti, kao jedno rašireno osjećanje u svijetu, između njegove estetizacije i politizacije.
Ključne riječi
Joker, bol, resantiman, estetizacija, politizacija
Zusammenfassung
Mit der Arbeit will man die große Popularität des Films Joker von Todd Phillips aus dem Jahr 2019 verstehen. Der Film und die Figur Joker wird im Rahmen der Philosophie, bzw. Ästhetik und Politik des Ressentiments interpretiert. Die Arbeit bietet den Schluss, dass der Film und die Figur Jokers das Gefühl der Ungleichheit als ein in der Welt verbreitetes Gefühl zwischen seiner Ästhetisierung und Politisierung wiederholen.
Schlüsselwörter
Joker, Schmerz, Ressentiment, Ästhetisierung, Politisierung
Schlüsselwörter: Gernot Böhme, Atmosphären, Ästhetik, Kritik, Wahrnehmung
Prvobitno objavljeno u: Stvar, časopis za teorijske prakse, br. 1, 2009
Na tribini govore Ivana Damnjanović i Davor Lazić, moderira Petar Protić"
Učesnici: Olga Nikolić, Igor Cvejić, Mark Lošonc i Željko Radinković (Institut za filozofiju i društvenu teoriju), profesor Irina Deretić (Univerzitet u Beogradu), Davor Lazić, Mihajlo Stamenković (Univerzitet u Novom Sadu).
Moderator: Željko Radinković (Institut za filozofiju i društvenu teoriju)
http://www.instifdt.bg.ac.rs/seminar-o-knjizi-damira-smiljanica-atmosfere-smrti/
Radom se želi razumjeti velika popularnost flma Joker redatelja Todda Phillipsa iz 2019. godine. Film i figura Jokera interpretirana je u okviru filozofije, odnosno estetike i politike resantimana. Rad nudi zaključak da film i figura Jokera ponavljaju osjećaj nejednakosti, kao jedno rašireno osjećanje u svijetu, između njegove estetizacije i politizacije.
Ključne riječi
Joker, bol, resantiman, estetizacija, politizacija
Zusammenfassung
Mit der Arbeit will man die große Popularität des Films Joker von Todd Phillips aus dem Jahr 2019 verstehen. Der Film und die Figur Joker wird im Rahmen der Philosophie, bzw. Ästhetik und Politik des Ressentiments interpretiert. Die Arbeit bietet den Schluss, dass der Film und die Figur Jokers das Gefühl der Ungleichheit als ein in der Welt verbreitetes Gefühl zwischen seiner Ästhetisierung und Politisierung wiederholen.
Schlüsselwörter
Joker, Schmerz, Ressentiment, Ästhetisierung, Politisierung
Schlüsselwörter: Gernot Böhme, Atmosphären, Ästhetik, Kritik, Wahrnehmung
Prvobitno objavljeno u: Stvar, časopis za teorijske prakse, br. 1, 2009
Na tribini govore Ivana Damnjanović i Davor Lazić, moderira Petar Protić"
Učesnici: Olga Nikolić, Igor Cvejić, Mark Lošonc i Željko Radinković (Institut za filozofiju i društvenu teoriju), profesor Irina Deretić (Univerzitet u Beogradu), Davor Lazić, Mihajlo Stamenković (Univerzitet u Novom Sadu).
Moderator: Željko Radinković (Institut za filozofiju i društvenu teoriju)
http://www.instifdt.bg.ac.rs/seminar-o-knjizi-damira-smiljanica-atmosfere-smrti/