A Dio nella propria lingua. La tradizione della liturgia romana nella lingua slava ecclesiastica ... more A Dio nella propria lingua. La tradizione della liturgia romana nella lingua slava ecclesiastica croata
"A Dio nella propria lingua. La tradizione della liturgia romana nella lingua slava ecclesiastica croata" - "To God, in our own language. The Roman Liturgy in the Croatian Church Slavonic language and the Glagolitic script" Roma - Rome, 13. 11. 2018. Pontificio Istituto Orientale, Roma
Roman Breviaries from 13th Century to the Council of Trent: Language, Script, Text, Image, Function, Structure
Međunarodni znanstveni skup "Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora: jezik, pism... more Međunarodni znanstveni skup "Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora: jezik, pismo, tekst, slika, fukncija, ustroj Sažetak
Roman Breviaries from 13th Century to the Council of Trent: Language, Script, Text, Image, Function, Structure Abstract
Byzantine studies in Croatia. Retrospective and perspective., 2017
Bizantski studiji u Hrvatskoj. Retrospektiva i perspektive.
Byzantine studies in Croatia. Retrosp... more Bizantski studiji u Hrvatskoj. Retrospektiva i perspektive. Byzantine studies in Croatia. Retrospective and perspective. ABSTRACT
Th e Franciscans of the Th ird Order are direct successors of the Glagolitic tradition of SS Cyri... more Th e Franciscans of the Th ird Order are direct successors of the Glagolitic tradition of SS Cyril and Methodius in Croatia. From its beginning, this monastic community has been
using the Glagolitic script and Croatian Church Slavonic idiom for liturgical and administrative purposes. The preserved Glagolitic monuments in the archives of tertiary monasteries
are witness to the unbroken five centuries old Glagolitic tradition. Th is paper will be showcasing the variety of the content of the tertiary Glagolitic production – the preserved
cultural heritage writt en with Glagolitic letters.
Hrvatski franjevci trećoredci od osnutka svoje redovničke zajednice nose naziv glagoljaši i po to... more Hrvatski franjevci trećoredci od osnutka svoje redovničke zajednice nose naziv glagoljaši i po tome su kroz neprekinutu povijest bili prepoznavani u Crkvi u Hrvatskoj i Europi. Kao redovnička zajednica koja je njegovala crkvenoslavenski jezik u liturgiji te rabila glagoljicu u svakodnevnoj službenoj i privatnoj korespondenciji, bila je aktivna i u poučavanju glagoljskog pisma i crkvenoslavenskog jezika. Povijest bilježi imena nekoliko fratara koji su se posebno istaknuli kao učitelji glagoljice, vrijedni pisci glagoljskih kodeksa i priređivači liturgijskih knjiga. U ovome izlaganju istaknut ću imena i djela onih koji su zadužili Provinciju franjevaca trećoredaca glagoljaša i hrvatsku povijest općenito svojim radom te prikazati kako je njihov rad prepoznat u širem crkvenom kontekstu.
Sanctus Hieronymus Dalmatiae vir illustris. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Splitu 24. i 25. rujna 2020., 2023
Četiri zapadna naučitelja Crkve, sv. Augustin, sv. Ambrozije, sv. Grgur i sv. Jeronim, čašćeni su... more Četiri zapadna naučitelja Crkve, sv. Augustin, sv. Ambrozije, sv. Grgur i sv. Jeronim, čašćeni su liturgijskim službama u rimskome obredu. Uzlet njihova liturgijskog štovanja počinje nakon što ih je papa Bonifacije VIII. počastio naslovom naučitelja Crkve, doctores Ecclesiae. Ovim radom istražujemo liturgijsko štovanje četiri crkvena naučitelja u hrvatskoglagoljskoj liturgijskoj tradiciji. Polazimo od činjenice da hrvatskoglagoljska liturgijska tradicija pripada rimskome obredu te da se liturgijske službe u čast crkvenim naučiteljima nalaze prevedene u glagoljskim liturgijskim knjigama. Opseg liturgijskih službi kao i liturgijski stupanj slavlja svjedoče o prisutnosti kulta pojedinog od četiri crkvena naučitelja na glagoljaškom području. U opsegu istraživanja su četiri brevijara i tri misala, a istraživanje se temelji na tekstološkoj analizi liturgijskih tekstova.
Sacntus Hieronymus Stridone parva natus - Zbornik radova o štovanju svetoga Jeronima u Štrigovi, 2023
The roots of venerating Jerome as a saint of the Western Roman Church go back several centuries a... more The roots of venerating Jerome as a saint of the Western Roman Church go back several centuries after the saint’s death (†420). Although his commentaries on the Holy Scriptures and his translations were used throughout the Middle Ages, his veneration began to spread only in the 13th century. The oldest mentions of Jerome’s holiness can be found in Frankish martyrologies and sacramentaries from the 7th and 8th centuries, which came to Rome and became part of the Catholic Church’s Roman Rite liturgy. In the 13th century, St Jerome’s cult started to develop and his “canonization” within the Roman Church began. During the Renaissance, Jerome’s saintly qualities become a model for the Church. Since then, he has served as a role model to penitents, hermits, and intellectuals, and saintly epithets in liturgical texts refer to him as a confessor of the faith, a priest, and a Doctor of the Church. This paper researches the origin, development, and spread of the veneration of St Jerome in the Western Church by analysing liturgical sources, mass formularies, and martyrologies, pointing to changes in the acceptance of Jerome’s saintly qualities throughout the Middle Ages and Early Modern Period.
The Missal of Count Novak (1368) is the oldest dated missal according to the use of the Roman Cou... more The Missal of Count Novak (1368) is the oldest dated missal according to the use of the Roman Court written in Glagolitic script and the Croatian Church Slavonic language. This missal has been subjected to scientific research by a group of Croatian and Austrian scientists due to its great value, arising from the fact it has survived in excellent condition since 1368, as well as the fact it was used as the template for the first Croatian printed missal. This paper presents ground research of the Missal of Count Novak that is necessary for the TEI processing of the content of the current Missal so it could be accessible to the broader scientific and academic community. The scope of our research is the structure of the content of the Missal, its liturgical and textological ensemble that will be subject of the further research. The first part of the research will provide an overview of the history and content of first the Roman-rite missal, and then of the Missal of Count Novak. It will then provide insight into liturgical terminology, which will serve as the foundation for further digital research and analysis. This research establishes methodology for a modern approach to researching Glagolitic missals in the modern, digital humanities.
Liturgijski tekstovi crkvenoslavenskih sakramentara (Kijevski listići, Bečki listići, tzv. Sinajs... more Liturgijski tekstovi crkvenoslavenskih sakramentara (Kijevski listići, Bečki listići, tzv. Sinajski misal – Sin. Slav. 5N i dr.) ranoga razdoblja crkvenoslavenske rimske liturgije (od 9. do 14. stoljeća) pripadaju po svojem tekstološkom i euhološkom sadržaju rimskomu obredu. Riječ je o euhološkim tekstovima koji imaju liturgijsku funkciju: priređeni su i napisani za slavlje euharistije (mise), a sačuvani su u liturgijskoj knjizi nazvanoj sakramentar, odnosno misal. Rimska tekstološka liturgijska tradicija na latinskom jeziku prisutna u srednjovjekovnim sakramentarima dijeli se na dvije grane: gelazijevsku i grgurovsku, koje su se u sjevernoj Italiji i prekoalpskim zemljama (od Akvileje do Salzburga) miješale stvarajući novu tekstološku tradiciju, tzv. gelazijevsko-grgurovske sakramentare koji su korišteni na tom području. Ovaj rad donosi istraživanje povijesti crkvenoslavenske rimske liturgije te povijesno-komparativnu analizu latinskih tekstova rimskoga obreda iz dostupnih izvora l...
A Dio nella propria lingua. La tradizione della liturgia romana nella lingua slava ecclesiastica ... more A Dio nella propria lingua. La tradizione della liturgia romana nella lingua slava ecclesiastica croata
"A Dio nella propria lingua. La tradizione della liturgia romana nella lingua slava ecclesiastica croata" - "To God, in our own language. The Roman Liturgy in the Croatian Church Slavonic language and the Glagolitic script" Roma - Rome, 13. 11. 2018. Pontificio Istituto Orientale, Roma
Roman Breviaries from 13th Century to the Council of Trent: Language, Script, Text, Image, Function, Structure
Međunarodni znanstveni skup "Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora: jezik, pism... more Međunarodni znanstveni skup "Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora: jezik, pismo, tekst, slika, fukncija, ustroj Sažetak
Roman Breviaries from 13th Century to the Council of Trent: Language, Script, Text, Image, Function, Structure Abstract
Byzantine studies in Croatia. Retrospective and perspective., 2017
Bizantski studiji u Hrvatskoj. Retrospektiva i perspektive.
Byzantine studies in Croatia. Retrosp... more Bizantski studiji u Hrvatskoj. Retrospektiva i perspektive. Byzantine studies in Croatia. Retrospective and perspective. ABSTRACT
Th e Franciscans of the Th ird Order are direct successors of the Glagolitic tradition of SS Cyri... more Th e Franciscans of the Th ird Order are direct successors of the Glagolitic tradition of SS Cyril and Methodius in Croatia. From its beginning, this monastic community has been
using the Glagolitic script and Croatian Church Slavonic idiom for liturgical and administrative purposes. The preserved Glagolitic monuments in the archives of tertiary monasteries
are witness to the unbroken five centuries old Glagolitic tradition. Th is paper will be showcasing the variety of the content of the tertiary Glagolitic production – the preserved
cultural heritage writt en with Glagolitic letters.
Hrvatski franjevci trećoredci od osnutka svoje redovničke zajednice nose naziv glagoljaši i po to... more Hrvatski franjevci trećoredci od osnutka svoje redovničke zajednice nose naziv glagoljaši i po tome su kroz neprekinutu povijest bili prepoznavani u Crkvi u Hrvatskoj i Europi. Kao redovnička zajednica koja je njegovala crkvenoslavenski jezik u liturgiji te rabila glagoljicu u svakodnevnoj službenoj i privatnoj korespondenciji, bila je aktivna i u poučavanju glagoljskog pisma i crkvenoslavenskog jezika. Povijest bilježi imena nekoliko fratara koji su se posebno istaknuli kao učitelji glagoljice, vrijedni pisci glagoljskih kodeksa i priređivači liturgijskih knjiga. U ovome izlaganju istaknut ću imena i djela onih koji su zadužili Provinciju franjevaca trećoredaca glagoljaša i hrvatsku povijest općenito svojim radom te prikazati kako je njihov rad prepoznat u širem crkvenom kontekstu.
Sanctus Hieronymus Dalmatiae vir illustris. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Splitu 24. i 25. rujna 2020., 2023
Četiri zapadna naučitelja Crkve, sv. Augustin, sv. Ambrozije, sv. Grgur i sv. Jeronim, čašćeni su... more Četiri zapadna naučitelja Crkve, sv. Augustin, sv. Ambrozije, sv. Grgur i sv. Jeronim, čašćeni su liturgijskim službama u rimskome obredu. Uzlet njihova liturgijskog štovanja počinje nakon što ih je papa Bonifacije VIII. počastio naslovom naučitelja Crkve, doctores Ecclesiae. Ovim radom istražujemo liturgijsko štovanje četiri crkvena naučitelja u hrvatskoglagoljskoj liturgijskoj tradiciji. Polazimo od činjenice da hrvatskoglagoljska liturgijska tradicija pripada rimskome obredu te da se liturgijske službe u čast crkvenim naučiteljima nalaze prevedene u glagoljskim liturgijskim knjigama. Opseg liturgijskih službi kao i liturgijski stupanj slavlja svjedoče o prisutnosti kulta pojedinog od četiri crkvena naučitelja na glagoljaškom području. U opsegu istraživanja su četiri brevijara i tri misala, a istraživanje se temelji na tekstološkoj analizi liturgijskih tekstova.
Sacntus Hieronymus Stridone parva natus - Zbornik radova o štovanju svetoga Jeronima u Štrigovi, 2023
The roots of venerating Jerome as a saint of the Western Roman Church go back several centuries a... more The roots of venerating Jerome as a saint of the Western Roman Church go back several centuries after the saint’s death (†420). Although his commentaries on the Holy Scriptures and his translations were used throughout the Middle Ages, his veneration began to spread only in the 13th century. The oldest mentions of Jerome’s holiness can be found in Frankish martyrologies and sacramentaries from the 7th and 8th centuries, which came to Rome and became part of the Catholic Church’s Roman Rite liturgy. In the 13th century, St Jerome’s cult started to develop and his “canonization” within the Roman Church began. During the Renaissance, Jerome’s saintly qualities become a model for the Church. Since then, he has served as a role model to penitents, hermits, and intellectuals, and saintly epithets in liturgical texts refer to him as a confessor of the faith, a priest, and a Doctor of the Church. This paper researches the origin, development, and spread of the veneration of St Jerome in the Western Church by analysing liturgical sources, mass formularies, and martyrologies, pointing to changes in the acceptance of Jerome’s saintly qualities throughout the Middle Ages and Early Modern Period.
The Missal of Count Novak (1368) is the oldest dated missal according to the use of the Roman Cou... more The Missal of Count Novak (1368) is the oldest dated missal according to the use of the Roman Court written in Glagolitic script and the Croatian Church Slavonic language. This missal has been subjected to scientific research by a group of Croatian and Austrian scientists due to its great value, arising from the fact it has survived in excellent condition since 1368, as well as the fact it was used as the template for the first Croatian printed missal. This paper presents ground research of the Missal of Count Novak that is necessary for the TEI processing of the content of the current Missal so it could be accessible to the broader scientific and academic community. The scope of our research is the structure of the content of the Missal, its liturgical and textological ensemble that will be subject of the further research. The first part of the research will provide an overview of the history and content of first the Roman-rite missal, and then of the Missal of Count Novak. It will then provide insight into liturgical terminology, which will serve as the foundation for further digital research and analysis. This research establishes methodology for a modern approach to researching Glagolitic missals in the modern, digital humanities.
Liturgijski tekstovi crkvenoslavenskih sakramentara (Kijevski listići, Bečki listići, tzv. Sinajs... more Liturgijski tekstovi crkvenoslavenskih sakramentara (Kijevski listići, Bečki listići, tzv. Sinajski misal – Sin. Slav. 5N i dr.) ranoga razdoblja crkvenoslavenske rimske liturgije (od 9. do 14. stoljeća) pripadaju po svojem tekstološkom i euhološkom sadržaju rimskomu obredu. Riječ je o euhološkim tekstovima koji imaju liturgijsku funkciju: priređeni su i napisani za slavlje euharistije (mise), a sačuvani su u liturgijskoj knjizi nazvanoj sakramentar, odnosno misal. Rimska tekstološka liturgijska tradicija na latinskom jeziku prisutna u srednjovjekovnim sakramentarima dijeli se na dvije grane: gelazijevsku i grgurovsku, koje su se u sjevernoj Italiji i prekoalpskim zemljama (od Akvileje do Salzburga) miješale stvarajući novu tekstološku tradiciju, tzv. gelazijevsko-grgurovske sakramentare koji su korišteni na tom području. Ovaj rad donosi istraživanje povijesti crkvenoslavenske rimske liturgije te povijesno-komparativnu analizu latinskih tekstova rimskoga obreda iz dostupnih izvora l...
Rad ukazuje na pronađene fragmente iz samostana benediktinki Sv. Roka u Rijeci čije se arhivsko g... more Rad ukazuje na pronađene fragmente iz samostana benediktinki Sv. Roka u Rijeci čije se arhivsko gradivo danas nalazi u samostanu Sv. Danijela u Abano Terme u Italiji, gdje su riječke redovnice izbjegle nakon Drugog svjetskog rata. Od tri pronađena, članak opisuje jedan glagoljski fragment na uglatoj glagoljici kojemu pristupa kroz paleografsku, kodikološku, teološko i liturgijsko-povijesnu analizu. Donosi se transliteracija teksta i zaključuje se da je fragment pripadao brevijaru iz razdoblja kraja 14. ili 15. stoljeća te da je vezan uz liturgijsko svetkovanje sv. Martina biskupa i ispovjednika. Pronalazak fragmenta smješta se u dosadašnje spoznaje o liturgijsko-jezičnoj povijesti Rijeke i iznose se hipoteze o načinu na koji je dospio u samostan riječkih benediktinki, zajednicu koju se smatra latinaškom.
Published in: Radovi : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Za... more Published in: Radovi : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol.47 No.1 Ožujak 2016. (http://hrcak.srce.hr/153892)
The Missal of Count Novak (1368) is the oldest dated missal according to the use of the Roman Cou... more The Missal of Count Novak (1368) is the oldest dated missal according to the use of the Roman Court written in Glagolitic script and the Croatian Church Slavonic language. This missal has been subjected to scientific research by a group of Croatian and Austrian scientists due to its great value, arising from the fact it has survived in excellent condition since 1368, as well as the fact it was used as the template for the first Croatian printed missal. This paper presents the ground research of the Missal of Count Novak that is necessary for the TEI processing of the content of the current Missal so it could be accessible to the broader scientific and academic community. The scope of our research is the structure of the content of the Missal, its liturgical and textological ensemble that will be the subject of the further research. The first part of the research will provide an overview of the history and content of the first Roman-rite missal, and then of the Missal of Count Novak. It will then provide an insight into liturgical terminology, which will serve as the foundation for further digital research and analysis. This research establishes methodology for a modern approach to researching Glagolitic missals in the modern, digital humanities.
Il culto liturgico di san Ludovico IX (Luigi IX), re di Francia inizia dopo la canonizzazione avv... more Il culto liturgico di san Ludovico IX (Luigi IX), re di Francia inizia dopo la canonizzazione avvenuta nel 1297 nella Francia. Nella tradizione liturgica romana durante il Medio Evo s’intrecciano i diversi uffici liturgici in onore a san Ludovico IX, re. Annoverato tra i santi dell’Ordine Francescano, san Ludovico riceve memoria e ufficio nei diversi breviari della redazione francescana. Tra di essi si trovano anche i breviari glagolitici croati scritti dopo la riforma liturgica francescana nel secolo XIII, e diffusi alla costa orientale dell’Adriatico. In questo lavoro sara presentato il culto di san Luigi nell’area glagolitica croata, la presenza della memoria liturgica di “San Ludovico IX re” nei calendari e santorali dei breviari glagolitici croati come anche il contributo della paleoslavistica e medievalistica croata alla celebrazione dell’Anno di San Ludovico IX, patrono del Terz’Ordine regolare di San Francesco. Ne sara illustrato in quali breviari e presente la memoria di sa...
BOTICA, Ivan-KUHAR, Kristijan. St. Jerome in the Heritage and Tradition of the Old Church Slavoni... more BOTICA, Ivan-KUHAR, Kristijan. St. Jerome in the Heritage and Tradition of the Old Church Slavonic Liturgy. The figure of St. Jerome had left traces in the history of Old Church Slavonic Liturgy and places where the Roman Rite in the Old Church Slavonic Language was celebrated. From 13th century St. Jerome became the Patron saint of Croatian Glagolitism due to the developed cult of his sainthood. During the Pontificate of Pope Innocent IV, Glagolitism was enculturated into the Catholic Church in such a manner that it was placed under the patronage of Saint Jerome. This refers to a spiritual culture from Croatian territory, whereby the Roman Rite could be performed in the Church Slavonic language with exclusive use of the Glagolitic script. Through this act, Saint Jerome became the author of the Glagolitic script and protector of the Roman Rite in Church Slavonic. Earliest records of reverence of Saint Jerome have been found on Glagolitic territory, dated to the period even before Glagolitism was enculturated into the Roman Catholic world, in continental Istria in particular, which was considered Saint Jerome's homeland. The worship of Saint Jerome enhanced in the Humanism and Renaissance period, when the Croats started regarding Saint Jerome as their national saint, reflected in Croatia by numerous monasteries, churches, chapels and altars erected in his honour. The worship of Saint Jerome is also evident in numerous Croatian Glagolitic missals and breviaries containing liturgical services honouring Saint Jerome. This paper explores the extent to which Saint Jerome was worshipped in the heritage and tradition of Glagolitic liturgical manuscripts, which are typologically classified as liturgy books »according to the use of the Roman Curia«.
Činiti dobro. Zbornik u čast mons. Josipu Mrzljaku, 2020
Bula o uspostavi Varaždinske biskupije sv. Ivana Pavla II. započinje riječima "Claroroum sanctor... more Bula o uspostavi Varaždinske biskupije sv. Ivana Pavla II. započinje riječima "Claroroum sanctorum Methodii et Cyrilli praestantem operam commenmorantes…" te time podsjeća na djelo spomenutih svetaca na ovim prostorima. Pitanje na koje hrvatska medievistika i paleosla-vistika još nisu dale odgovora jest: Je li na području sjeverozapadne Hrvatske, odnosno današnje Varaždinske biskupije, bilo ukorijenjeno glagoljaštvo kao kulturna i duhovna sastavnica crkve-nog i društvenog života i u kojem vremenu? Tema je to koja se provlači kroz sporadična istra-živanja u posljednjih nekoliko desetljeća, ali uvijek završi u slijepoj ulici jer nedostaje interdis-ciplinarnog pristupa toj tematici. Autor u ovome radu, kraćim prikazom, upućuje na moguće tragove koji bi mogli dati odgovor na pitanje postojanja glagoljice i glagoljaštva na području današnje Varaždinske biskupije. Ključne riječi: hrvatsko srednjovjekovlje, sveti Ćiril i Metod, glagoljica, glagoljaštvo, Varaždin. Uvod Temelj hrvatske kulture nalazi se u tropismenoj i trojezičnoj pisanoj kulturi, koja je Hrvate od srednjega vijeka do današnjice ubrajala u krug europskih zemalja s razvijenom kulturom. Temelj hrvatske pismenosti, pored latinične i hrvatsko-ćirilične, svakako je ona glagoljska. U su-vremenoj je medievistici i paleoslavistici prihvaćeno, na temelju sačuvanih liturgijskih izvora, da je glagoljica i glagoljaštvo 1 ukorijenjeno na području Istre, Kvarnera te Dalmacije i Like. Međutim, poznato je da se glagoljskim pismom pisalo i na području Zagrebačke biskupije, u Ozlju i okolici te na prostorima koji su dolazili do praga samog Zagreba. O glagoljskoj pismenosti na području sjeverozapadne Hrvatske, gdje je 1997. godine uspostavljena Varaždinska biskupija sa središtem u gradu Varaždinu, dosad nije bilo istraživanja. Prostor sjeverozapadne Hrvatske u povijesti je, kao i danas, omeđen geografskim i društvenim cjelinama: Zagorjem, Međimurjem i Podravinom. Takve su bile i povijesne prilike koje su obilje-žile te prostore u vremenu kada se glagoljica i starocrkvenoslavenski jezik pojavljuju na sceni srednje Europe. Ipak, neposredna blizina srednjovjekovnih kneževina Panonije i Moravske taj prostor sjeverozapadne Hrvatske svakako stavlja u krug mogućeg djelovanja svetih Konstantina Ćirila i Metoda i njihovih učenika, barem u jednom kraćem razdoblju povijesti.
Hrvatskoglagoljski brevijari sadrže obiman korpus biblijskih i liturgijskih tekstova koji su pre-... more Hrvatskoglagoljski brevijari sadrže obiman korpus biblijskih i liturgijskih tekstova koji su pre-pisivanjem (i kasnije tiskom) prenošeni iz jednoga u drugi brevijarski kodeks od 13. stoljeća do 1561. godine. Istraživanje je hrvatskoglagoljskih brevijarskih tekstova tijekom 20. stoljeća donijelo vrijedne rezultate u području povijesti jezika, transmisije tekstova i njihove povezano-sti te paleografije. Znanstvenim centrom izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo istraživanjima se hrvatskoglagoljskoga brevijara pristupilo i sa stajališta raščlambe njegova liturgijskog sadržaja. Ovim se radom donosi pregled dosadašnjih istraživanja te poticaji koje različiti autori iznose u pogledu smjerova suvremenih i budućih liturgijskih istraživanja. U središnjem se dijelu rada iznose rezultati proučavanja strukture i sadržaja Drugoga beramskog brevijara koji mogu utje-cati na oblikovanje kriterija i za istraživanje drugih hrvatskoglagoljskih brevijara. K lju čn e r iječi: glagoljaštvo, brevijar, Drugi beramski brevijar, povijest liturgije 1. HRVATSKOGLAGOLJSKI BREVIJARI I NJIHOV SADRŽAJ Liturgijske knjige pisane i tiskane glagoljicom na hrvatskome crkveno slavenskom jeziku sadrže bogatu tradiciju koja potječe iz 9. stoljeća te se u kontinuitetu održala na hrvatskim prostorima do 20. stoljeća. Vrijedna filo-loška, povijesna i književna istraživanja koja se objedinjuju u paleoslavistici, otkrila su i obradila na desetke cjelovitih rukopisa zapadne, rimske liturgijske tradicije koja se očuvala na prostorima istočnog Jadrana, te sporadično i u sre-dišnjoj Hrvatskoj. Govorimo li o liturgijskim rukopisima pisanim glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom, redovito se zaključuje da je riječ o misalima i brevijarima koji se tipološki mogu usporediti s latinskim misalima i brevijarima rimskoga obreda. I nakon otkrića tiska, koje je bilo vezano uz la
The liturgical texts of the Church Slavonic sacramentaries (Kiev Leaflets, Vienna Leaflets, Sinai... more The liturgical texts of the Church Slavonic sacramentaries (Kiev Leaflets, Vienna Leaflets, Sinai missal Sin. Slav. 5N and others) from the early stages of the Slavic liturgy (9th to 14th century) with its textological and euchological content mostly belong to the Roman rite. These texts are euchological texts with proper liturgical function: texts are written and arranged for the celebration of the Mass and they are preserved in the liturgical book called sacramentary. The medieval Latin liturgical textological tradition is divided into two branches: Gelasian and Gregorian, which formed a unique textological tradition in parts of Northern Italy and Transalpine countries (from Aquileia to Salzburg) establishing a new textological tradition known as the »Gelasianized-Gregorian Sacramentary«, which was used in the mentioned parts of Central Europe. Based on the research of the history of Old Church Slavonic liturgy and historical and comparative analysis of Latin and Church Slavonic texts, mostly conducted for the doctoral thesis entitled Historical and liturgical peculiarities of the early stages of the Slavonic liturgy, this study presents influences of Latin liturgical textological tradition from Central Europe on the oldest Church Slavonic translations of sacramentaries from 9th to 14th century and other liturgical texts, mainly euchological, which continued to exist in the Croatian Glagolitic tradition even after the liturgical reform at the end of the 13th century.
Liturgijski tekstovi crkvenoslavenskih sakramentara (Kijevski listići, Bečki listići, tzv. Sinajski misal – Sin. Slav. 5N i dr.) ranoga razdoblja crkvenoslavenske rimske liturgije (od 9. do 14. stoljeća) pripadaju po svojem tekstološkom i euhološkom sadržaju rimskomu obredu. Riječ je o euhološkim tekstovima koji imaju liturgijsku funkciju: priređeni su i napisani za slavlje euharistije (mise), a sačuvani su u liturgijskoj knjizi nazvanoj sakramentar, odnosno misal. Rimska tekstološka liturgijska tradicija na latinskom jeziku prisutna u srednjovjekovnim sakramentarima dijeli se na dvije grane: gelazijevsku i grgurovsku, koje su se u sjevernoj Italiji i prekoalpskim zemljama (od Akvileje do Salzburga) miješale stvarajući novu tekstološku tradiciju, tzv. gelazijevsko-grgurovske sakramentare koji su korišteni na tom području. Ovaj rad donosi istraživanje povijesti crkvenoslavenske rimske liturgije te povijesno-komparativnu analizu latinskih tekstova rimskoga obreda iz dostupnih izvora latinskih sakramentara i starocrkvenoslavenskih Kijevskih listića te hrvatskih crkvenoslavenskih Bečkih listića, Splitskoga fragmenta misala i Vatikanskoga misala Illirico 4. Na temelju istraživanja prikazuje se utjecaj latinske rimske liturgijske tekstološke tradicije na rane prijevode sakramentarā s latinskoga na starocrkvenoslavenski jezik (od 9. do 14. stoljeća) te na tekstove koji su tradicijom prešli u hrvatsko glagoljaštvo nakon reforme liturgijskih knjiga koncem 13. stoljeća i stvaranja liturgijske knjige »misal po zakonu rimskoga dvora«. Istraživanje je pokazalo da su se u prijevodima s latinskoga jezika na starocrkvenoslavenski jezik prevoditelji služili tekstovima rimskih latinskih sakramentara, čuvajući u prijevodima concinnitas i sobrietas Romana, tj. teološki izričaj euholoških tekstova rimskoga obreda. Prema tomu, nedvojbeno se može zaključiti da su najstariji prijevodi starocrkvenoslavenskih euholoških tekstova kao predložak imali rimske latinske tekstove s područja akvilejske crkvene jurisdikcije, salzburške nadbiskupije i krajevnih crkava koje su bile u doticaju s moravskim i panonskim područjem, kao i s hrvatskim i dalmatinskim crkvenim područjem.
Knjige posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka (1717. – 1914.) , 2015
Knjiga se sastoji od dviju cjelina: uvodne studije i registarskih zapisa. U opsežnoj studiji dono... more Knjiga se sastoji od dviju cjelina: uvodne studije i registarskih zapisa. U opsežnoj studiji donose se bitni podatci o ovim specifičnim redovničkim knjigama, odnosno povijesno-jezični kontekst registarskih zapisa posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka u razdoblju od 1717. do 1914. godine. Središnji dio čine registarski zapisi, njih ukupno 287, iz četiriju rukopisa koji potječu iz triju krčkih trećoredskih samostana: Glavotoka (Sv. Marija), Porta (Sv. Marija Magdalena) i grada Krka (Sv. Franjo Asiški). Knjige ili, kako izvorno stoji na njihovim koricama, „libri“ posinovljenja, novicijata i zavjetovanja pisane su glagoljicom (kurzivom) i latinicom na hrvatskom i talijanskom jeziku. Ti su zapisi važni za rekonstrukciju osobnih podataka, jezika, pisama, baštine i povijesti. Što tiče metodologije rada, poštivan je kronološki kriterij, po kojem su svi izvornici raščlanjeni u pojedinačne zapise kao da su zasebni dokumenti te su priređeni za objavu po pravilima egdotike (redni broj, datum temporale i locale, regest, signatura, korpus). Uz arhivsku signaturu s folijacijom i drugim napomenama navodi se i autorstvo svakoga pojedinačnoga zapisa, što omogućuje daljnja istraživanja razine zapisivačeve pismenosti, napose paleografske osobitosti. Poznato je da je stanovništvo ranonovovjekovnoga Krka rabilo čak četiri romanska jezika: krčkoromanski (veljotski), krčkorumunjski (vlaški), mletački i talijanski. Nad autohtonim krčkoromanskim, koji se rabio do pred kraj 19. stoljeća, postupno je prevladavao mletački, koji se širio i jačao usporedno sa širenjem Mletačke Republike. U početnim se stoljećima Republike mletački uz latinski rabio i u administraciji, ali od 15. stoljeća sve se više napušta mletački i prihvaća talijanski, no u tom su talijanskom redovito prisutni mletački jezični elementi. U tom su se smislu i na Krku mletački i talijanski rabili kako u svakodnevnoj komunikaciji, tako i u administraciji. Talijanski zapisi (iz 18. i 19. st.) u ovim knjigama upućuju na to da su franjevci trećoredci rabili jezik blizak današnjemu standardu bez zamjetnih mletačkih elemenata.
Historical and linguistic context of registry records
of affiliation, novitiate and profession of... more Historical and linguistic context of registry records of affiliation, novitiate and profession of vows of Third Order Regular on the island of Krk (1717-1914) SUMMARY Registry records of affiliation, novitiate and profession of vows of Glagolitic Franciscan TOR provide some information about the lives of hundreds of people between 1717 and 1914 that were associated with TOR monasteries on the island. No matter how small, this material is important in the reconstruction of personal information, language, letters, heritage and history of that time. It was created in chronological linking of four manuscripts of three island monasteries - St. Mary in Glavotok, St. Mary Magdalene in Porat in Dubašnica and St. Francis in Krk. These records reveal that TOR candidates were literate, educated in Croatian Glagolitic, Latin and Italian literacy in monastery schools. Through these records candidates reveal their family and religious names, their origin, willingness to serve God and Church and to be appreciated in their religious community. This book is worthy to Croatian TOR Province, which is the richest heir of the Glagolitic heritage in Croatia. It will reveal the names, origins and number of their predecessors. These sources reveal worthy records about religious formation throughout two centuries of the turbulent history of Glagolitic TOR friars. The custom of affiliation, formation and profession of vows is not enough known among Franciscan historiographers, despite valuable research of fr. Stjepan Ivančić, fr. Nikola Gregov and fr. Petar Runje. Registry records are valuable to church historiography since they reveal a paradigm of centuries long development and growth of religious vocations, models of formation and the adjustment of religious community to a social conditions. This book is valuable to the residents of Krk because they could discover which villages and families gave TOR vocations and what was the response to vocation in certain circumstances. In addition, this book discovers the power of Glavotok monastery and the modesty of Dubašnica Porat monastery. Finally, the work is worthy to paleography and linguistics experts because in these records created during two hundred years intertwine and line up the Glagolitic and Latin letters, the Croatian and the Italian language.
Tematski blok / Themed issue: Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu – Tertiary ... more Tematski blok / Themed issue: Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu – Tertiary Glagolitic Tradition in European Context. Radovi međunarodnoga znanstvenog skupa održanoga 27. i 28. IX. 2013. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu u organizaciji Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagrebu, Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu – Odsjek za povijest, Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i Staroslavenskoga instituta u Zagrebu / Proceedings of the International Scientific Conference held on 27th and 28th September 2013 at the Catholic University of Croatia in Zagreb and organized by the Province of the Glagolitic Friars of the Third Order Regular, Catholic University of Croatia in Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb - Department of History, Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Split - Department of History, Institute of Art History, and Old Church Slavonic Institute. Gosti urednici / Guest editors: Ivan BOTICA, Tomislav GALOVIĆ, Kristijan KUHAR. U/In: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 47 (2015) 1: 1-556.
Vera BLAŽEVIĆ KREZIĆ, Književnimi radnjami za Crkvu i Domovinu – O novocrkvenoslavenskome jeziku ... more Vera BLAŽEVIĆ KREZIĆ, Književnimi radnjami za Crkvu i Domovinu – O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893. Matica Hrvatska, Zagreb 2020.
Prikaz zbornika radova "Studi Cirillometodiani. Nel 1150° anniversario della missione tra gli Sla... more Prikaz zbornika radova "Studi Cirillometodiani. Nel 1150° anniversario della missione tra gli Slavi dei santi Cirillo e Metodio, a cura di Krassimir STANTCHEV e Giorgio ZIFFER, Biblioteca Ambrosiana – Bulzoni editore, Roma 2015." Slovo 66 (2016.).
Eusebius Sophronius Hieronymus, poznatiji pod jednostavnim imenom sveti Jeronim (Stridon, oko 347... more Eusebius Sophronius Hieronymus, poznatiji pod jednostavnim imenom sveti Jeronim (Stridon, oko 347.-Betle-hem, 420.) obilježio je povijest kršćan-ske kulture Zapada i Istoka svojim živo-tom i djelom. Poznat kao »Dalmatinac«, s pridjevkom koji više označava njegovu temperamentnu narav nego podrijetlo, urastao je duboko u temelje hrvatske kulture i duhovnosti. Svijet ga pamti kao autora Vulgate-latinskoga prijevoda Svetoga pisma koji se i danas koristi u zapadnoj Crkvi. Larbaud 1 ga je zbog toga nazvao zaštitnikom prevoditelja, a nje-govo poznavanje semitskih jezika i nauk o prevođenju svetopisamskih tekstova postavio ga je zaštitnikom filologa. U Hrvatsku je kulturu i duhovnost ut-kan zbog svoga podrijetla. Sam svjedoči da je rođen u Stridonu, na granici Dal-macije i Panonije, 2 a koji se smješta na područje današnje Hrvatske i Slovenije. 3 Od 13. stoljeća hrvatska kultura na nje-govu imenu i autoritetu učvršćuje svoje kršćanske temelje, uzimajući ga za auto-ra glagoljice i glagoljskoga bogoslužja, o čemu piše i papa Inocent IV. u otpisu senjskom biskupu Filipu 1248. godine.
Uploads
Conference Presentations
"A Dio nella propria lingua. La tradizione della liturgia romana nella lingua slava ecclesiastica croata" -
"To God, in our own language. The Roman Liturgy in the Croatian Church Slavonic language and the Glagolitic script"
Roma - Rome, 13. 11. 2018.
Pontificio Istituto Orientale, Roma
Sažetak
Roman Breviaries from 13th Century to the Council of Trent: Language, Script, Text, Image, Function, Structure
Abstract
Byzantine studies in Croatia. Retrospective and perspective.
ABSTRACT
using the Glagolitic script and Croatian Church Slavonic idiom for liturgical and administrative purposes. The preserved Glagolitic monuments in the archives of tertiary monasteries
are witness to the unbroken five centuries old Glagolitic tradition. Th is paper will be showcasing the variety of the content of the tertiary Glagolitic production – the preserved
cultural heritage writt en with Glagolitic letters.
Papers
the acceptance of Jerome’s saintly qualities throughout the Middle Ages and
Early Modern Period.
"A Dio nella propria lingua. La tradizione della liturgia romana nella lingua slava ecclesiastica croata" -
"To God, in our own language. The Roman Liturgy in the Croatian Church Slavonic language and the Glagolitic script"
Roma - Rome, 13. 11. 2018.
Pontificio Istituto Orientale, Roma
Sažetak
Roman Breviaries from 13th Century to the Council of Trent: Language, Script, Text, Image, Function, Structure
Abstract
Byzantine studies in Croatia. Retrospective and perspective.
ABSTRACT
using the Glagolitic script and Croatian Church Slavonic idiom for liturgical and administrative purposes. The preserved Glagolitic monuments in the archives of tertiary monasteries
are witness to the unbroken five centuries old Glagolitic tradition. Th is paper will be showcasing the variety of the content of the tertiary Glagolitic production – the preserved
cultural heritage writt en with Glagolitic letters.
the acceptance of Jerome’s saintly qualities throughout the Middle Ages and
Early Modern Period.
(http://hrcak.srce.hr/153892)
The medieval Latin liturgical textological tradition is divided into two branches: Gelasian and Gregorian, which formed a unique textological tradition in parts of Northern Italy and Transalpine countries (from Aquileia to Salzburg) establishing a new textological tradition known as the »Gelasianized-Gregorian Sacramentary«, which was used in the mentioned parts of Central Europe.
Based on the research of the history of Old Church Slavonic liturgy and historical and comparative analysis of Latin and Church Slavonic texts, mostly conducted for the doctoral thesis entitled Historical and liturgical peculiarities of the early stages of the Slavonic liturgy, this study presents influences of Latin liturgical textological tradition from Central Europe on the oldest Church Slavonic translations of sacramentaries from 9th to 14th century and other liturgical texts, mainly euchological, which continued to exist in the Croatian Glagolitic tradition even after the liturgical reform at the end of the 13th century.
Liturgijski tekstovi crkvenoslavenskih sakramentara (Kijevski listići, Bečki listići, tzv. Sinajski misal – Sin. Slav. 5N i dr.) ranoga razdoblja crkvenoslavenske rimske liturgije (od 9. do 14. stoljeća) pripadaju po svojem tekstološkom i euhološkom sadržaju rimskomu obredu. Riječ je o euhološkim tekstovima koji imaju liturgijsku funkciju: priređeni su i napisani za slavlje euharistije (mise), a sačuvani su u liturgijskoj knjizi nazvanoj sakramentar, odnosno misal. Rimska tekstološka liturgijska tradicija na latinskom jeziku prisutna u srednjovjekovnim sakramentarima dijeli se na dvije grane: gelazijevsku i grgurovsku, koje su se u sjevernoj Italiji i prekoalpskim zemljama (od Akvileje do Salzburga) miješale stvarajući novu tekstološku tradiciju, tzv. gelazijevsko-grgurovske sakramentare koji su korišteni na tom području.
Ovaj rad donosi istraživanje povijesti crkvenoslavenske rimske liturgije te povijesno-komparativnu analizu latinskih tekstova rimskoga obreda iz dostupnih izvora latinskih sakramentara i starocrkvenoslavenskih Kijevskih listića te hrvatskih crkvenoslavenskih Bečkih listića, Splitskoga fragmenta misala i Vatikanskoga misala Illirico 4. Na temelju istraživanja prikazuje se utjecaj latinske rimske liturgijske tekstološke tradicije na rane prijevode sakramentarā s latinskoga na starocrkvenoslavenski jezik (od 9. do 14. stoljeća) te na tekstove koji su tradicijom prešli u hrvatsko glagoljaštvo nakon reforme liturgijskih knjiga koncem 13. stoljeća i stvaranja liturgijske knjige »misal po zakonu rimskoga dvora«. Istraživanje je pokazalo da su se u prijevodima s latinskoga jezika na starocrkvenoslavenski jezik prevoditelji služili tekstovima rimskih latinskih sakramentara, čuvajući u prijevodima concinnitas i sobrietas Romana, tj. teološki izričaj euholoških tekstova rimskoga obreda. Prema tomu, nedvojbeno se može zaključiti da su najstariji prijevodi starocrkvenoslavenskih euholoških tekstova kao predložak imali rimske latinske tekstove s područja akvilejske crkvene jurisdikcije, salzburške nadbiskupije i krajevnih crkava koje su bile u doticaju s moravskim i panonskim područjem, kao i s hrvatskim i dalmatinskim crkvenim područjem.
of affiliation, novitiate and profession of vows
of Third Order Regular on the island of Krk (1717-1914)
SUMMARY
Registry records of affiliation, novitiate and profession of vows of Glagolitic Franciscan TOR provide some information about the lives of hundreds of people between 1717 and 1914 that were associated with TOR monasteries on the island. No matter how small, this material is important in the reconstruction of personal information, language, letters, heritage and history of that time. It was created in chronological linking of four manuscripts of three island monasteries - St. Mary in Glavotok, St. Mary Magdalene in Porat in Dubašnica and St. Francis in Krk.
These records reveal that TOR candidates were literate, educated in Croatian Glagolitic, Latin and Italian literacy in monastery schools. Through these records candidates reveal their family and religious names, their origin, willingness to serve God and Church and to be appreciated in their religious community.
This book is worthy to Croatian TOR Province, which is the richest heir of the Glagolitic heritage in Croatia. It will reveal the names, origins and number of their predecessors. These sources reveal worthy records about religious formation throughout two centuries of the turbulent history of Glagolitic TOR friars. The custom of affiliation, formation and profession of vows is not enough known among Franciscan historiographers, despite valuable research of fr. Stjepan Ivančić, fr. Nikola Gregov and fr. Petar Runje. Registry records are valuable to church historiography since they reveal a paradigm of centuries long development and growth of religious vocations, models of formation and the adjustment of religious community to a social conditions.
This book is valuable to the residents of Krk because they could discover which villages and families gave TOR vocations and what was the response to vocation in certain circumstances. In addition, this book discovers the power of Glavotok monastery and the modesty of Dubašnica Porat monastery. Finally, the work is worthy to paleography and linguistics experts because in these records created during two hundred years intertwine and line up the Glagolitic and Latin letters, the Croatian and the Italian language.
dei santi Cirillo e Metodio, a cura di Krassimir STANTCHEV e Giorgio
ZIFFER, Biblioteca Ambrosiana – Bulzoni editore, Roma 2015."
Slovo 66 (2016.).