Zdeslav
Zdeslav je bio knez Primorske Hrvatske od 878. do 879, a pripadao je rodu Trpimirovića.
Knez Zdeslav se u doba Domagojeve vlasti sklonio u Carigrad kako bi se spasio, a dvije godine nakon Domagojeve smrti dospijeva na prijestolje uz pomoć bizantskog cara Bazilija I., tako postavši prvim hrvatskim vladarom kojeg je Bizant postavio na prijestolje.
Već 879. papa Ivan VIII. piše pismo naslovljeno: „Ljubljenom sinu Zdeslavu, slavnom banu Sklavina“ (Dilecto filio Sedesclavo, glorioso comiti Sclavorum). Čini se da je Zdeslav vladao u ovisnosti od Bizanta, a gradovi Teme Dalmacije su plaćali njemu porez koji su dotada plaćali Bizantu (samo je Dubrovnik plaćao danak Zahumljanima i Travunjanima). Bilo je to i vrijeme crkvenoga raskola, dok je u carigradski patrijarh bio Focije, pa je približavanje Bizantu značilo i udaljavanje od pape.
Vlast Zdeslavova prestaje već 879., kad ga ubija Branimir i preuzima vlast.
- Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
- Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.
- Ivan Mužić, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. ISBN 978-953-263-034-3; dostupno na Internetu Arhivirano 2019-08-08 na Wayback Machine-u
| Prethodnik: | Knezovi primorske Hrvatske Zdeslav (878. - 879.) |
Nasljednik: |
| Iljko? (876. - 878.) | Branimir (879. - 892.) |