[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Veliki čovjekoliki majmuni

Izvor: Wikipedija
veliki čovjekoliki majmuni
dva hominida: čovjek (Homo sapiens) i čimpanza (Pan troglodytes)
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Natporodica: Hominoidea
Porodica: Hominidae
Gray, 1825.

Veliki čovjekoliki majmuni (Hominidaehominidi), su porodica primata u koju se, pored orangutana, gorile i čimpanze, ubraja i čovjek. Uz porodicu malih čovjekolikih majmuna ili gibona, tvore natporodicu čovjekolikih majmuna.

Porodično stablo Hominoida

Povijest istraživanja

[uredi | uredi kod]

Ranije su orangutani, gorile, bonobo i čimpanze bili svrstavani u porodicu Pongidae, dok su ljudi i njihovi preci bili svrstavani u zasebnu porodicu "pravi ljudi" (Hominidae) (vidjeti Povijest taksonomije hominoida). Ali ljudima su najbliži srodnici čimpanze. Ranije su giboni (Hylobatidae) smatrani potporodicom te skupine (Pongidae). No, najnovija istraživanja odvajaju gibone u zasebnu porodicu, a čovjeka i čovjekolike majmune svrstavaju zajedno u natporodicu velikih čovjekolikih majmuna (Hominidae).

Pokušaji da se čovjeka svrsta u zasebnu porodicu proizlaze prije svega iz pretjerana antropocentričnog glorificiranja vlastitih intelektualnih i kulturnih posebnosti. Iako je čovjek u tom smislu vrlo različit od svojih srodnika, on tjelesnom građom nije ništa drugo doli "goli majmun".

Podjela porodice

[uredi | uredi kod]

O rodbinskim odnosima između vrsta je uglavnom sve jasno.

Hominidae
  |--orangutan (Pongo)
  `--Homininae
      |--gorila (Gorilla)
      `--N.N.
          |--čovjek (Homo)
          `--čimpanze (Pan)
               |--obična čimpanza (Pan troglodytes)
               `--bonobo (Pan paniscus)

Osobine današnjih vrsta

[uredi | uredi kod]

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kod]

S izuzetkom čovjeka, veliki čovjekoliki majmuni žive samo u središnjoj Africi i Jugoistočnoj Aziji. I fosilni nalazi tih vrsta su ograničeni samo na ta područja. Jedino je ljudska vrsta dosegla rasprostranjenost po cijelom svijetu.

Tjelesna građa

[uredi | uredi kod]

Hominidi su najveći primati, robusno građena stvorenja teška od 30 do 270 kg. Ubrajaju se u uskonosce. Nosnicesu im usko jedna pored druge i okrenute prema van i nadolje. Palčevi na rukama i na nogama se mogu okrenuti nasuprot ostalim prstima (samo je čovjek izgubio na nogama tu sposobnost). Osobine građe kostiju (kukovi, kralježnica) ukazuju na bar djelomično uspravan položaj tijela, ni jedna vrsta nema rep. Svima je zajednička relativno velika šupljina u lubanji koja sadrži velik mozak, zbog čega se hominide smatra inteligentnim.

Način života

[uredi | uredi kod]

Veliki čovjekoliki majmuni su izraženo socijalne životinje koje se međusobno sporazumijevaju glasovima i govorom tijela. Oni su pretežno biljožderi, koji do neke mjere jedu i meso (u najmanjoj mjeri gorile). Jedno od obilježja svih vrsta ove porodice je dugo trajanje bređosti odnosno trudnoće i vrlo dugo razdoblje podizanja podmlatka.

Ugroženost

[uredi | uredi kod]

Osim ljudi, sve druge vrste ove porodice su ugrožene. U prvom redu su ugroženi uništavanjem njihovog životnog okoliša sječom šuma i pretvaranjem savana u pašnjake ili u poljoprivredno zemljište.

Klasifikacija

[uredi | uredi kod]
Lubanje orangutana i gorile

Osim gore navedenih živućih vrsta i podvrsta, arheolozi, paleontolozi, and antropolozi su otkrili brojne izumrle vrste. Slijedi popis nekih od otkrivenih rodova.

Poznati istraživači čovjekolikih majmuna

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Groves, Colin (16 November 2005). Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds) Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press, 181-184. ISBN 0-8018-8221-4.
Wikivrste imaju podatke o: