Rilski manastir
42°08′00″N 23°20′25″E / 42.13333°N 23.34028°E
| Rilski manastir | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 | |
| Registriran: | 198. (7. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | vi |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Manastir sv. Ivana u Rili ili jednostavno Manastir Rila (bugarski: Рилски манастир, Rilski manastir) je najveći i najslavniji pravoslavni manastir u Bugarskoj. Nalazi se na sjeverozapadnom obronku planine Rila, u dubokoj dolini rijeke Rilska na 1.147 m nadmorske visine, 117 km od Sofije. Manastir je osnovan u 10. stoljeću, a ime je dobio po slavnom bugarskom pustinjaku sv. Ivanu Rilskom.
Smatra se najvažnijim bugarskim kulturnim, povijesnim i arhitektonskim spomenikom, te jednom od najvažnijih turističkih atrakcija u jugoistočnoj Europi. God. 1983. upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog njegove važnosti u oblikovanju duhovnog i društvenog života u Bugarskoj, ali i kao primjer "bugarske renesanse" na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Nalazi se i na poleđini bugarske novčanice od 1 leva iz 1999. godine.
Prema tradiciji, manastir je osnovao sv. Ivan Rilski za vrijeme vladavine cara Petra I. (927.-968.). Pustinjak je zapravo živio bez ikakvih materijalnih dobara u špilji, nedaleko od današnjeg manastira, a manastir su podigli njegovi sljedbenici koji su dolazili do njega u potrazi za njegovim naukom. Od osnutka, manastir je imao podršku bugarskih vladara sve do turske okupacije, čime je postao duhovnim i kulturnim središtem, ali i simbolom bugarskog naroda koji je doživio vrhunac od 12.-14. stoljeća.
Nakon što su ga Osmanlije srušili, srpski feudalac Hrelja Ohmućević (takođe poznat i kao Stefan Dragovol) ponovno ga je podigao izgradivši najprije Hreljin toranj (1334.-35.) s crkvom uz njegove zidine 1343. godine. Iz tog vremena potječu i biskupski tron, te bogato izrezbarena vrata manastira. No, Osmanlije ga napadaju od kraja 14. stoljeća i u 15. ga pale.
Zahvaljujući donacijama ruske pravoslavne crkve, tj. manastira Rossikon s Brda Atos u Grčkoj, manastir su krajem 15. stoljeća obnovila tri brata iz pokrajine Ćustendil. Oni su prebacili relikvije sv. Ivana Rilskog u manastirski kompleks.
Tijekom turske okupacije manastir je služio kao skladište bugarskog jezika i kulture. Tijekom bugarskog narodnog preporoda zapaljen je 1833., ali je obnovljen od 1834.-62. godine uz pomoć Bugara iz cijele države. Arhitekt Aleksej Rilets je započeo gradnju stambenih prostorija još 1816., a zvonik je dodan tornju Hrelja 1844. godine. Za to vrijeme Neofit Rilski je u manastiru osnovao školu.
kao najvažnije djelo bugarskog narodnog preporoda 1976. godine proglašen je Nacionalnim spomenikom, a 1983. godine i NESCO-va svjetska baština. Dana 25. svibnja 2002., papa Ivan Pavao II. je posjetio Rilski manastir gdje ga je primio iguman Ioan koji je bio gostom Drugog vatikanskog sabora.
Manastirki kompleks zauzima oko 8.800 m² u četvrtastom obliku koji čine građevine oko središnjeg dvorišta veličine od 3.200 m². Oko dvorišta nalaze se:
- Glavna crkva iz 1834.-35. godine arhitekta Pavela Ioanova. Crkva ima pet kupola, tri oltara i dvije bočne kapele, od kojih jedna sadrži zlatom optočeni ikonostas sa slavnim rezbarijama u drvetu. U crkvi se nalaze i mnoge vrijedne ikone naslikane od 14. do 19. stoljeća. Freske su dovršene 1846. godine, a djelo su mnogih slikara kao što su: Bansko, Samokov, Razlog, i braća Zahari Zograf i Dimitar Zograf.
- Stambeni kompleks čini četverokatna zgrada s 300 prostorija, četiri kapele, opatovom sosbom, kuhinjom, donatorovom sobom i knjižnicom koja ima 250 rukopisa i preko 9.000 starih tiskanih knjiga. Zbog visokih zidina i malih prozora izvana više sliči na utvrdu nego na stambeni kompleks.
- Manastirski muzej posjeduje slavni Rafailov križ (1802.) koji je izrezbario monah Rafail iz jednog komada drveta veličine 81 x 43 cm, i ukrasio sa 104 vjerska prizora i 650 malih figura koristeći samo povećalo kojim je palio drvo. Za to mu je bilo potrebno 12 godina, prilikom čega je izgubio vid.
- 3D Panorame Rilskog manastira Arhivirano 2011-07-07 na Wayback Machine-u
|  | ||
Bugarska nematerijalna svjetska baština
Bistrica arhajski polifoni ritualni plesovi oblasti Šopluk • Nestinarstvo stari paganski vatreni ritual na dan sv. Konstantina i Helene | |||
