Murska Sobota
Murska Sobota
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 46°39′N 16°09′E / 46.650°N 16.150°E | |
| Država |  Slovenija
|
| Pokrajina | Prekmurje |
| Statistička regija | Pomurska regija |
| općina | Mestna občina Murska Sobota |
| Površina | |
| - Ukupna | 14.5 km²[1] |
| Visina | 190 |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Urbano područje | 11.427[1] |
| - Urbana gustoća | 788.1 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 2000 |
| Službene stranice www.murska-sobota | |
| Karta | |
  Murska Sobota | |
Murska Sobota (njemački: Olsnitz, mađarski: Muraszombat) je grad u Sloveniji od 11.427 stanovnika[1], on je i administrativni centar Mestne občine Murska Sobota.
Murska Sobota leži na sjeveroistoku Slovenije u ravnici Prekomurja, s desne strane rijeke Ledave.
Ona leži gotovo na tromeđi jer udaljena nekih dvadesetak kilometara kako odmađarske tako i od hrvatske granice.
Murska Sobota se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1255. kao Szaparyjev zamak Bel Mura, u kom je palatin i slavonski ban Roland sudovao oko nekih zemljišnih svađa[2] A kao srednjovjekovno naselje prvi put se spominje pod imenom Murazombatha 16. jul 1348., a pod imenom Murska Sobota 1366.[3]
Tadašnji feudalni gospodari porodica Széchy, oslobodili su 1476. mještane obaveza tlake.[3] Ugarski kralj Matija Korvin dodjelio je 1479. mjestu prava slobodnog sajmovanja, pa je tako Sobota postala trgovište.[3] Mjesto je utvrđeno u prvoj polovici 17. vijeka, za vrijeme najžeščih turskih prepada, tad su izgrađeni unutrašnji bedemi sa opkopima i jarkom. Nakon izumiranja porodice Széchy 1687., dio njihova feuda kupio je Peter Szápáry, pa je tako uz kraljev pristanak 1690. postao i formalni vlasnik Murske Sobote, na taj način su Szápáryji imali patronat nad mjestom sve do kraja Prvog svjetskog rata.[3]
Iako je Murska Sobota formalno bila grad još od srednjeg vijeka, urbani izgled počela je dobijati tek od druge polovice 19. vijeka, tad su izgrađene prve veće javne građevine, bolnica, škola, banka ...[3]
Prva željeznička pruga došla je do grada 1907. iz mađarskog Kirmieda, a sa Ljubljanom je povezana tek 1924.[3]
Murska Sobota je od 12. vijeka administrativno podpadala pod županiju iz Szombathelya. Nakon proglašenja Mađarske sovjetske republike 1919. u maju iste godine u Soboti je proglašena Republika Prekmurje, koje je živjela samo šest dana.[3] Za vrijeme Kraljevina Jugoslavija u Soboti je jedno vrijeme stolovao civilni komesar za Prekmurje a nakon njega načelnik kotara. Madžari su nakon okupacije Prekomurja u Drugom svjetskom ratu ponovno uveli staru administrativnu upravu.[3] Mursku Sobotu su 3. aprila 1945. oslobodile jedinice sovjetske Crvene armije uz pomoć Prekmurske partizanske čete. Nakon Drugog svjetskog rata isprva je bila kao i dotad, kotarsko sjedište, a od 1964. sjedište općine, koja je od 1994. uzdignuta u sadašnji rang.[3]
Tadašnja Belmura je crkvenoupravno od 1094. do 1176. spadala pod Zagrebačku biskupiju, a nakon toga sve do 1777. pod biskupiju u Győru, pa onoj u Szombathelyu.[3] Tek od 1923 spada pod jurisdikciju mariborske biskupije. Ona je od 14. vijeka sjedište posebnog arhiđakonata. Protestantizam se u tom kraju počeo širiti početkom 17. vijeka, nakon tog je nastupio period oštre protureformacije od 1671.-1673. pa je kraj ponovno pokatoličen. Evangelici su se ponovno organizirali 1886., nakon tog su 1922. osnovali prekmurski seniorat sa sjedištem u Murskoj Soboti. U Murskoj Soboti je egzistirala i židovska vjerska zajednica, koja je od 1929. postala sjedište za sve slovenske židovske zajednice.[3]
Najveća znamenitost Murske Sobote je zamak - čiji današnji izgled potiče iz prve polovice 18. vijeka, kad je značajno preuređen. Izvorni zamak podigla je porodica Szechy u drugoj polovici 16. vijeka, kao dvokatnu četverokrilnu renesansnu građevinu oko povećeg atrija. Preuredila ga je porodica Szapary, kad su postali novi vlasnici. Od 1934, je vlasništvo Općine Murska Sobota. Danas se u njemu nalazi Pomurski muzej i Omladinski informativni i kulturni klub Murska Sobota.[2]
Murska Sobota ima ugovore o prijateljstvu i partnerstvu sa slijedećim gradovima;
Najveći privredni pogon u Murskoj Soboti bio je do 2009. tekstilni kombinat Mura, koji je tad bankrotirao, pa se odtad grad nalazi u velikim problemima.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Slovenia: Pomurska” (engleski). City population. Pristupljeno 05. 05. 2014.
- ↑ 2,0 2,1 „Znamenitosti” (slovenski). Mestna občina Murska Sobota. Arhivirano iz originala na datum 2014-03-18. Pristupljeno 05. 05. 2014.
- ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 „Zgodovina” (slovenski). Mestna občina Murska Sobota. Pristupljeno 05. 05. 2014.
Ajdovščina • Bled • Bovec • Brežice • Celje • Cerknica • Črnomelj • Domžale • Dravograd • Gornja Radgona • Grosuplje • Hrastnik • Idrija • Ilirska Bistrica • Izola • Jesenice • Kamnik • Kočevje • Koper • Kostanjevica na Krki • Kranj • Krško • Laško • Lendava • Litija • Ljubljana • Ljutomer • Logatec • Maribor • Medvode • Mengeš • Metlika • Mežica • Murska Sobota • Nova Gorica • Novo mesto • Ormož • Piran • Postojna • Prevalje • Ptuj • Radeče • Radovljica • Ravne na Koroškem • Ribnica • Rogaška Slatina • Ruše • Sevnica • Sežana • Slovenska Bistrica • Slovenj Gradec • Slovenske Konjice • Šempeter pri Gorici • Šentjur • Škofja Loka • Šoštanj • Tolmin • Trbovlje • Trebnje • Tržič • Velenje • Višnja Gora • Vrhnika • Zagorje ob Savi • Žalec • Železniki • Žiri | |
Nekadašnji gradovi Gornji Grad • Lož • Turnišče • Vipavski Križ |