Mrtvozornik
Mrtvozornik | |
---|---|
Smrtovnica Michaela Jacksona | |
Mrtvozornik (po anglosaksonskim zemljama coroner) je državni činovnik, koji vrši službeni pregled svih umrlih osoba izvan bolničkih ustanova, konstatira smrt i izdaje bez daljnjeg sudskog postupka dokument o smrti.[1]
U slučaju kad nije siguran o uzrocima smrti (nasilje, trovanje) šalje tijelo na obdukciju i uz pomoć suradnika provodi istragu o uzrocima smrti. Mrtvozornici su najčešće liječnici[2] iako to nije u svim zemljama tako, u nekima to obavljaju pravnici ili policijski specijalisti.
Po zakonu se ni jedan umrli, odnosno mrtvorođeni ne smije pokopati dok se nad njim ne obavi pregled i utvrdi uzrok smrti, a u slučaju kremiranja i kontrolni pregled.[2]
Mrtvozornike imenuju njihove jedinice regionalne samouprave, dakle gradovi i općine.[2]
Taj institut nastao je u Engleskoj nakon Normanskog osvajanja, prvi put je dokumentiran u statutu iz 1194. (iako ima naznaka da je postojao i ranije) na latinskom - custos placitorum coronae (čuvar molbi krune).[3] Iz tog je kraćenjem nastajalo crowner pa coronator i nakraju - coroner.[3] On se ispočetka bavio zaštitom kraljeve imovine i interesa u pojedinoj grofoviji i stolovao kod tada vrlo moćnih šerifa, kao provjeritelj svih njegovih postupaka.[3] (Šerifi su kriminalce uobičajeno kažnjavali oduzimanjem imovine u kraljevu korist). Nije ga postavljao monarh već su ga birali feudalci te grofovije.[3] Kako Normani nisu baš previše vjerovali Sasima, vrlo su pažljivo ispitivali svaku neobičnu smrt svojih ljudi
Zakonodavnim izmjenama u 19. vijeku izbačeno je puno radnji koje su coroneri prije tog vršili. Izmjenama zakona (Coroners Amendment Act ) iz 1926. njihov rad je ograničen na utvrđivanje smrtnih slučajeva u njihovim okruzima i proveđenje istraga u slučaju nasilnih i neprirodnih smrti, ili smrti zatvorenika, a i kod slučajeva koji zahtijevaju istragu zbog drugih propisa.[3] Zakonom su utvrđene kvalifikacije koje se zahtjevaju za to mjesto, to mora biti advokat (barrister ili solicitor) ili liječnik sa pravničkim kvalifikacijama. U praksi se to svodi na to britanski coroneri trebaju imati i pravne i medicinske kvalifikacije da bi bili postavljeni na tu dužnost.[3]
U Kanadi sve coronere imenuju njihova provincijska vijeća, a ukaz o tom potpisuje zamjenik guvernera.
U Sjedinjenim Američkim Državama coronere se obično bira, ali ima nekih država u kojima ih se imenuje. Oko polovice država imaju sistem sa coronerima, dok u drugoj polovici te poslove obavljaju šerifi ili mirovni suci, a ima i onih u kojima je to posao lječnika patologa. Otprilike jedna trećina američkih država koriste sistem sa coronerima zajedno uz sistem Sudske medicine. U nekoliko država coronersko osoblje sastavljeno je od patologa, toksikologa i kemičara.[3]
U nekim američkim državama coroneri moraju biti patolozi, dok se u drugima za taj položaj ne traži nikakva posebna kvalifikacija, pa oni kad im zatreba angažiraju lječnike da im obave obdukciju. U većini država coroner ima ovlasti izdati nalog za hapšenje osoba osumnjičenih za smrt kriminalnom radnjom i ima sve ovlasti suca istražitelja.[3]
Mrtvozornici su se prvo pojavili u onim krajevima koji su pripadali Habsburškoj Monarhiji krajem 18. vijeka, kad je objavljen zdravstveni zakonik - Normativum Sanitatum Generale Marije Terezije i Gerharda van Swietena - 2. januara 1770. Nakon njegove objave postepeno je bilo zabranjeno pokapati umrle, bez pismenog dokumenta kojeg je izdavao mrtvozornik.[4]
U Sloveniji se mrvozornik zove Mrliški preglednik[5]
U Francuskoj je mrtvozornik Médecin légiste, oni se pojavljuju u 17. vijeku za vladavine Henria IV.
Po njemačkim zemljama se mrtvozornik zove Amtsarzt, iako ima i varijanti, u Austiji je to kadkad Beamtete Leiter a u Švicarskoj Leiter des Gesundheitsdienstes.
- ↑ „mrtvozorstvo” (hrvatski). Hrvatski leksikon. Pristupljeno 26. 12. 2014.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Pravilnik o načinu pregleda umrlih te utvrđivanja vremena i uzroka smrti” (hrvatski). Narodne novine. Pristupljeno 28. 12. 2014.[mrtav link]
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 „Coroner” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 26. 12. 2014.
- ↑ „Prilog povijesti sudske medicine i mrtvozorstva i gradu Bjelovaru” (hrvatski). Dubravko Habek. Pristupljeno 28. 12. 2014.
- ↑ „Ko nastopi smrt doma” (slovenski). ljubljana. Arhivirano iz originala na datum 2015-05-04. Pristupljeno 28. 12. 2014.