Lewis i Harris
Lewis i Harris
Lewis and Harris | |
|---|---|
 | |
| Podaci | |
| Lokacija | Atlanski ocean |
| Arhipelag | Vanjski Hebridi |
| Država |  UK Škotska
|
| Površina | 841 km² |
| Broj stanovnika | 19,918[1] |
 | |
Lewis i Harris (engleski: Lewis and Harris, škotsko-gelski: Leòdhas agus na Hearadh) često zvan i Long Island je najsjeverniji i najveći otok arhipelaga - Vanjski Hebridi i najveći škotski otok koji leži u Atlantiku udaljen oko 39 km sjeverozapadno od škotskoga kopna.[1]
Njegova ukupna površina iznosi 841 km², na kojoj živi 19,918 stanovnika[1], od škotskog Highlandsa ga dijeli Kanal Minch. Iako otok geografski čini jednu kontinuiranu cjelinu, obično ga se dijeli na dva odvojena otoka; na veći sjeverniji - Lewis i manji južniji - Harris.[1]
Otok danas administrativno podpada pod Područno vijeće (council area) i Namjesništvo (lieutenancy area) - Comhairle nan Eilean Siar.[1]
Sjeverni Lewis je nekada pripadao historijskoj grofoviji Ross-shire u historijskoj regiji Ross i Cromarty, a Harris je podpadao pod grofoviju - Inverness-shire[1]
Teren tih dvaju otočkih područja u oštrom je kontrastu, dok je sjeverni Lewis pokriven močvarnim tresetom sa puno malih unutarnjih jezera, manji južniji Harris je brdovit sa preko 30 vrhova viših od 300 metara.[1] Obale otoka vrlo su razvedene, a brojne rijeke obiluju lososima, pastrvama i pernatom divljači, ali ima vrlo malo obradivih površina, pa je zato stočarstvo vrlo razvijeno. Većina obradivog zemljišta podjeljena na male farme (prosječno velike 3 hektara) kojih ukupno ima oko 4.000, grupiranih oko 168 farmerskih naselja, koja su gotovo sva smještena na obali, jer se većina farmera bavi i ribolovom i tako krpa kraj s krajem. Svojevremeno je ribarstvo bilo vrlo razvijeno, osobito na Lewisu, gdje je postojala tvornica ribljih konzervi (haringe) u Stornowayu. Ali od kad su se pojavile moderne motorne koče, otočko ribarstvo je nazadovalo. Takvo stanje pokušao je 1918. promjeniti britanski industrijalac William Lever, koji je od 1918. puno investirao u modernu ribarsku flotu, ali ni njegov pokušaj nije uspio.[1]
U to vrijeme oko 3.000 uglavnom mladih ljudi, napustilo je otok. Nešto kasnije razvila se tekstilna industrija (proizvodnja poznatog Harris tvida), naročito u Stornowayu pa je to djelomično nadoknadilo pad u ribarstvu. Otkriće nafte u Sjevernom moru, nije se uopće odrazilo na otočku ekonomiju, iako je bilo pokušaja da se uključi u opskrbu naftnih platformi. Posljednjih decenija sve važnija stavka otočke ekonomije je turizam.[1]
Jedini veći grad na cijelom otoku, i najveća luka je Stornoway, on je i administrativno - trgovački centar čitavog arhipelaga - Vanjski Hebridi. U njemu i njegovoj bližoj okolici, živi preko polovice otočkih stanovnika.
Lewis i Harris poznat je kao jedna od posljednjih oaza škotsko-gelskog jezika i kulture.[1]