[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Izolda

Izvor: Wikipedija
Izolda
Iseult
Izolda - ilustracija Aubreya Beardsleya
Izolda - ilustracija Aubreya Beardsleya
Izolda - ilustracija Aubreya Beardsleya

Izolda ili Iseult (sa varijacijama Iseo, Yseult, Isode, Isoude, Esyllt, Isotta) je bila kći irskog kralja Anguisha, obećana nevjesta kornvalskom Kralju Marku, beznadno zaljubljena u Tristana, nakon što je na putu za kornvalski dvor zajedno s njim popila ljubavni napitak. Kad je čula za Tristanovu smrt, umrla je slomljena srca.[1]

Tristan i Izolda poznati kao veliki ljubavnici iz legende o Kralju Arthuru, samo su starija verzija priče o Lancelotu i Guinevere.[1] Priča o njihovoj tragičnoj ljubavi bila je tema brojnih srednjovjekovnih i novovjekih balada. Srednjovjekovne verzije se ponekad dijele u dvije grane, zvane dvorske i narodske verzije. Primjer prve verzije je ep - Tristan anglonormanskog pjesnika Thomasa, napisan u drugoj polovici 12. vijeka. Njegova verzija je utjecala na Gottfrieda von Strassburga, koji je svog Tristana, jednu od velikih srednjovjekovnih romansi napisao u prvoj dekadi 13. vijeka i staronordijsku sagu - Tristram, napisanu oko 1226.[1]

Tristanov i Izoldin konflikt između ljubavi i odanosti, jedna je od klasičnih priča zapadne književnosti. Bit te priče je tragična ljubav, prema pogrešnoj osobi - Tristanu nećaku kornvalskog Kralja Marka, kog je ujak poslao u Irsku kako bi mu dopratio nevjestu na vjenčanje.Za vrijeme tog puta, Tristan i Izolda slučajno (zajedno) ispiju ljubavni napitak, kako bi osigurali Izoldinu sreću u budućem braku, pa se zaljublju.[2]

Njeno ime nije irskih korijena, već izvedeno iz keltskog Adsiltia (ona u koju se zagledao). Iako se u irskom selu Chapelizod, pored Dublina, tvrdi da ona vuče svoje korijene i ime iz tog mjesta.[1]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Iseult (engleski). The Camelot Project, The University of Rochester. Pristupljeno 15. 09. 2017. 
  2. Tristan and Isolt (engleski). Camelot Project. Pristupljeno 15. 09. 2017. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]