[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Iberijsko gorje

Izvor: Wikipedija
Iberijsko gorje
Sistema Ibérico
Dio
Karta Španjolske sa pozicijom masiva
Karta Španjolske sa pozicijom masiva

Karta Španjolske sa pozicijom masiva
Dužina masiva: 500> km
Širina masiva: km
Površina masiva: km²
Najviši vrh: Moncayo[1] (2,315 [1] m)
Zaštićene oblasti:
Država:  Španjolska

Iberijsko gorje (španjolski: Sistema Ibérico) je vrlo dugi planinski masiv na sjeveru Španjolske koji se proteže smjeru sjeverozapad- jugoistok i dijeli se na puno manjih masiva. Uobičajeno ga se dijeli na tri sektora: Sjeverozapadni, Centralni i Sjeveroistočni.[1]

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Iberijsko gorje omeđuje centralnu visoravan Mesetu i razdvaja je od doline rijeke Ebro. Uobičajeno ga se dijeli na tri sektora: Sjeverozapadni, Centralni i Sjeveroistočni.[1]

Taj sektor račva se u masive; Urbión, Demanda i Cebollera. Građen je uglavnom od kvarcita, škriljavca i pješčanika, a geološke depresije između njih prekrivene su vapnenačkim stijenama.[1]

Na ovaj dio masiva utjecali su glečeri, što se vidi po glacijalnim kanjonima, morenskim lukovima i drugim geomorfološkim oblicima povezanima sa glacijalnim procesima.[1]

Centralni sektor

[uredi | uredi kod]

Centralni sektor dijeli se u dvije grane (odnosno u dva masiva): zapadnu kastilijsku i istočnu aragonsku, u kojem leži najviša planina Moncayo 2315 m.[1] Razvaja ih dolina Almazána.[1]

Geološki se sastoji se od serija sinklinalnih i antiklinalnih nabora u smjeru sjever-istok. Vapnenačke stijene iz Mezozoika dominiraju ovim sektorom uz kvarcitne iz paleozoika.[1]

Račva se na dvije grane aragonsku i kastilijsku, jer ih razdvaja kotlina rijeke Jiloca. Kastisiljska grana nadovezuje se na masiv Portalrubio-Calanda koji se proteže duž obale. Planine su u najvećoj mjeri građene od vapnenca, koji je u pojedinim zonama u vrlo tankom sloju.[1]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Sistema Ibérico (engleski). Summit Post. Pristupljeno 24. 6. 2018. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]