[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Horezmija (satrapija)

Izvor: Wikipedija
Perzijska Monarhija oko 500. pne.; Horezmija je prikazana u pojasu uz rijeku Amu-Darja južno od Aralskog jezera

Horezmija ili Horazmija (perz. Uvârazmiya[1]) je bila satrapija drevnog Perzijske Monarhije, kasnije nezavisno kraljevstvo, koje je obuhvaćalo drevnu regiju Horezm odnosno područje u današnjem Uzbekistanu uz rijeku Amu-Darja, južno od Aralskog jezera. Radi se o vrlo plodnom području, za koje se pretpostavlja kako je u starom vijeku bilo još plodnije jer je Amu-Darja nosila veće količine vode. Također, postoje indicije kako se jedan odvojak rijeke slijevao u Kaspijsko jezero. Arheološki nalazi pokazuju kako postoje ostaci drevnih sustava za navodnjavanje koji datiraju iz 5. milenijuma pne.[1]

Postoje dvije indikacije kako su u Horezmiji postojala kraljevstva u kasnom brončanom dobu, odnosno u 13. vijeku pne. Prva je kako se u kronologiji spominje postojanje „horezmijski period“ koji datira od 1292. pne., a druga su zapisi na avestičkom jeziku iz 14. ili 13. vijeka pne. koji spominju Zaratustru kao zaštitnika horezmijskog kralja Histaspa. Iz ovog perioda postoji vrlo malo povijesnih podataka, no poznato je kako je drevna Horezmija imala dva glavna grada koja su pronađena arheološkim istraživanjima; Toprak-Kala i Dzanbas-Kala[1].

Horezmija je prije 522. pne. postala dijelom Perzijske Monarhije, budući kako se spominje na Behistunskim natpisima kralja Darija Velikog (522.486. pne.) koji su uklesani 520. pne. što svjedoči kako je Darije naslijedio pokrajinu prilikom dolaska na vlast. Najizglednije je kako je Horezmiju osvojio Kir Veliki, budući kako je njegov sin i Darijev prethodnik Kambiz II. uglavnom širio monarhiju na Afriku. Na Herodotovom popisu perzijskih satrapija gdje se detaljno spominju visina njihovih poreza ili trupe iz Kserksove vojske[2][3], Horezmija je spomenuta zajedno sa važnijom satrapijom Partijom pa se smatra kako je Horezmijom upravljao partski satrap. U doba Darija III. Kodomana Horezmija je postala neovisno kraljevstvo koje je oko 327. pne. sklopilo mirovni sporazum sa Aleksandrom Velikim. Nedugo kasnije, horezmijski kraljevi počeli su kovati vlastiti novac po uzoru na seleukidske vladare, a njihove grobnice pronađene su kraj mjesta Koj-Krylgan-Kala[1].

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Horazmija (Chorasmia), Livius.org, Jona Lendering”. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-02. Pristupljeno 2013-06-12. 
  2. Herodot, III. 93.
  3. Herodot, VII, 66.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]