[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Gondar

Izvor: Wikipedija
Gondar
ጎንደር
Pogled na grad s dvorca Ghebbi
Pogled na grad s dvorca Ghebbi
Pogled na grad s dvorca Ghebbi
Koordinate: 12°36′N 37°28′E / 12.600°N 37.467°E / 12.600; 37.467
Država  Etiopija
Visina 2,133
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 194,773[1]
Karta
Gondar na mapi Etiopije
Gondar
Gondar

Gondar(giz: ጎንደር) je grad na sjeverozapadu Etiopije, u prošlosti sjedište etiopskih vladara i glavni grad historijske pokrajine Bedžemder. Zbog toga se ponekad stara pokrajina Bedžemder naziva i Gondar. Grad je smješten u zoni Semien Gondar u regiji Amhara. Leži sjeverno od Jezera Tana na rijeci Mali Angereb, jugozapadno od Semienskog gorja. Grad leži na impesivnoj nadmorskoj visini od 2.133 m, i ima 194,773 stanovnika po popisu stanovnika iz 2005 [1]

Historija

[uredi | uredi kod]

Sve do 16. vijeka, etiopski vladari nisu imali stalne prijestolnice, već su živjeli u privremenim logorima obilazeći zemlju, prikupljajući danak od svojih podanika. Jedina iznimka od tog pravila bio je Debre Berhan, kojeg je osnovao car (neguš negasti) Zara Jakob 1456, on je potom stoljećima bio prijestolnica i ostalim vladarima iz Salomonske dinastije.

Ulica u Gondaru

Gondar je osnovao car Fasilides oko 1635 godine, grad se stao razvijati kao trgovačko središte poljoprivrednog kraja. [2] Fasilides je također izgradio sedam crkava; prve dvije, Fit Mikael i Fit Abbo, izgradio je u zahvalu za kraj epidemije koja je tad zahvatila regiju. Pet slijedećih etiopskih vladara, slijedili su njegov primjer i izgradili u svoje dvorce u gradu.

Dvorac cara Fasilidesa

Nakon crkvenog sabora održanog 1668, odlučeno je da se stanovnici Gondara moraju naseliti na osnovu svoje vjerske pripadnosti, a car Ivan I. Etiopski je to proveo u djelo, tako su se muslimanski stanovnici Gondara u slijedeće dvije godine naselili u svojem kvartu (mahali) koji je postao poznat po imenu Adis Alem.[3]

Za 17. vijeka, broj gradskog stanovništva je premašio brojku od 60.000. Mnogi od objekata iz tog razdoblja još uvijek postoje, unatoč razaranja koje je grad pretrpio za 18. vijeka.

Grad je bio prijestolnica Etiopije sve do cara Tevodrosa II kad je prijestolnica premještena u Magdalu. Nakon što je on okrunjen za cara 1855, grad je opljačkan i spaljen 1864, zatim razoren ponovno u decembru 1866 [4]

Sudanski derviški vođa Abdallahi ibn Muhammed opljačkao je Gondar, kada je napao Etiopiju u junu 1887. Gondar je razoren ponovo 23. januara 1887, kad su sudanski napadači zapalili gotovo sve gradske crkve. [5]

Pogled na srednjovjekovni dio grada

Nakon okupacije Etiopije od strane Kraljevine Italije 1936, Gondar se stao ubrzano razvijati, jer su Talijani imali velike ambicije u Etiopiji, odakle su željeli proširiti svoje kolonijalno carstvo po Africi.[6] Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u novembru 1941 talijanske snage su svoje posljednje linije otpora imale u Gondaru, nakon što je Adis Abeba šest mjeseci ranije, već pala u ruke britanskih snaga. Područje oko Gondara je bilo jedno od glavnih središta djelovanja talijanskih gerilskih jedinica protiv britanske snaga sve do ljeta 1943

Za vrijeme Etiopskog građanskog rata okolica Gondora je bila regija u kojoj su se vodile žestoke borbe između gerilaca i snaga Mengistu Haile Mariama.

Gradske znametosti

[uredi | uredi kod]

Stanovnici Gondara živjeli su ovisno o svojoj vjerskoj pripadnosti, svaki u svojem kvartu (mahali), Addis Alem je bila (a i danas je) muslimanska mahala, Kajla Meda bila je židovska mahala, Abun Bet, je bila mahala u kojoj živi Abuna (vrhovni glavar Etiopske tevahedo crkve sa svojim vjernicima, te mahala Kagn Bet u kojoj su živjeli lokalni feudalci. Gondar je također bio i ostao značajno crkveno središte Etiopske tevahedo crkve, poznat po svojih 44 crkava (ima ih više nego bilo koji grad u Etiopiji). Gondar i njegova okolica bili su dom većine etiopskih Židova.

Fasiladesovo kupalište

Današnji Gondar je popularno turističko odredište zbog svojih brojnih povijesnih spomenika u prvom redu to je kraljevski zamak Fasil Ghebi. Ostale znamenitosti su; Dvorac Fasilides, Dvorac Jasu, Dvorana Davit, Zamak Mentevab, Dvorske kancelarije, Knjižnica i tri crkve.

Pored grada nalazi se Fasiladesovo kupalište, koje se na godišnjoj svečanosti blagoslovi i onda otvora za kupanje, kompleks Kuskuam, izgrađen od carice Mentevab u 18. vijeku Dvorac Ras Mikael Sehul i crkva Debre Berhan Selasije.

Središte Gondara još i danas pokazuje utjecaj talijanske okupacije kasnih 1930-ih. Glavni gradski trg, trgovine, kina, i drugi javni objekti podignuti su u duhu talijanske moderne, kao i brojne vile i stanovi za okupacione funkcionere i koloniste.

Gondar ima aerodrom - Azezo (ICAO kod HAGN, IATA GDQ), i Univerzitet unutar kojeg je glavni Medicinski fakultet u Etiopiji. Grad je dobro povezan cestovnom mrežom s ostalim etiopskim gradovima.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Tri najveće etničke grupe u gradu su Amharci (88.91%), Tigre (6.74%) i Kemant (2.37%); sve ostale grupe imaju 1.98% stanovnika. amharski kao materinski jezik govori 94.57%, 4.67% govori Tigrinju, a ostatak stanovništva od 0.76% govori neke druge jezike. Po religijskoj pripadnosti; 83.31% stanovnika su vjernici Etiopske pravoslavne tevahedo crkve, 15.83% su slijedbenici Islama.[7]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 CSA 2005 National Statistics, Table B.4
  2. Richard K.P. Pankhurst, History of Ethiopian Towns: From the Middle Ages to the Early Nineteenth Century (Wiesbaden: Franz Steiner Verlag, 1982), vol. 1 str. 117.
  3. Solomon Getamun, History of the City of Gondar (Africa World Press, 2005), str. 16
  4. Sven Rubenson: King of Kings: Tewodros of Ethiopia (Addis Ababa: Haile Selassie I University, 1966), str.71
  5. „"Local History in Ethiopia"”. Arhivirano iz originala na datum 2008-05-29. Pristupljeno 2010-10-03. 
  6. Getamun, City of Gondar, str. 28-37
  7. 1994 Population and Housing Census of Ethiopia: Results for Amhara Region, Vol. 1, part 1 Arhivirano 2010-11-15 na Wayback Machine-u, Tables 2.1, 2.7, 2.10, 2.13, 2.17, Annex II.1 (pristupjeno 9. travnja 2009.)

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]