Fianarantsoa
Fianarantsoa
Fianarantsoa | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 21°27′S 47°05′E / 21.450°S 47.083°E | |
| Država |  Madagaskar
|
| Provincija | Fianarantsoa |
| Regija | Vakinankaratra |
| Visina | 1200 |
| Stanovništvo (2005.) | |
| - Područje utjecaja | 160,550 [1] |
| Vremenska zona | DST (UTC+3) |
| Karta | |
  Fianarantsoa Fianarantsoa na karti Madagaskara | |
Fianarantsoa zvana i Fianar je četvrti grad po veličini sa svojih 160,550 stanovnika [1] na jugu u unutrašnjosti Madagaskara, glavni grad Provincije Fianarantsoa u Regiji Gornja Matsiatra (Haute Matsiatra) Grad je sjedište Univerziteta Fianarantsoa izgrađenog 1972. i sjedište rimokatoličke dijeceze Fianarantsoa.
Fianarantsoa na madagaskarskom znači gdje se dobro uči, ona je kulturni i intelektualni centar cijelog otoka, taj status je stekla za kolonijalnog perioda, kad su u njoj izgrađene neke od najstarijih protestantskih i luteranskih katedrala na otoku, i otpočela sa radom najstarija teološka škola (također luteranska), kao i rimokatolička nadbiskupija Fianarantsoa. Danas je Fianarantsoa poznata, između ostalog i kao glavni proizvođač vina na Madagaskaru, zbog velikog broja vinograda i vinarija u gradu i okolici.
Osnivanje Fianarantsoe 1830.[2], pripisuje se kraljici Merini Ranavalona. Ona je željela učvrstiti svoju vlast u tek osvojenom kraljevstvu plemena Betsileo, zbog toga je Fianarantsoa građena sa namjerom da bude druga prijestolnica (uz Antananarivo) i snažna vojna utvrda kako bi štitila jug središnje visoravni. Planiranje Fianarantsoe očito je bilo inspirirano Antananarivom.
Dolaskom evropskih misionara, Fianarantsoa je postala važno središte za širenje katoličanstva, za razliku od Antananariva, koji je uglavnom bio pod kontrolom protestantske crkve.
Velik dio današnjeg grada izgrađen je u dvadesetim godinama 20. vijeka, po urbanističkom uzoru na Antananarivo, s podjelom na gornji (Ambozontanyjeva katedrala i historijske građevine), srednji (uredi i banke) i donji grad (trgovački centar i željeznička stanica).
Fianarantsoa je poznata po političkom aktivizmu i bila je jedna od vrućih točaka za vrijeme madagaskrske političke krize - 2002. Studenti Univerziteta Fianarantsoa većinom su simpatizeri ljevičarskih radikalnih skupina i partija. I sam gradonačelnik Fianarantsoa dolazi iz ljevičarske partije Pokret za progres. Tako da nije bilo nikakvo čudo kad su u demonstracijama protiv vlade aktualnog predsjednika Marc Ravalomanana - mart 2009, velik broj objekata u vlasništvu predsjednika (uključujući pogone Tiko) opljačkali su i zapalili demonstranti. Nakon tih nemira i pritiska iz vojnih krugova, Ravalomanana je 17. marta 2009. dao ostavku na mjesto predsjednika. Te događaje međunarodna štampa opisala je kao pravi vojni udar.[3] Nakon toga vlast u zemlji preuzeo je gradonačelnik Antananariva i medijski mogul Andry Rajoelina, kao lider tranzicijskog odbora, ali to nije dovelo do mira u zemlji, tako da su nastavljene borbe između suprotstavljenih frakcija.
Fianarantsoa se nalazi na jugoistoku madagaskarske centralne visoravni, leži u kotlini prosječne nadmorske visine 1.200 metara, podjeljen je poput Antananariva na gornji i donji grad i okružen šumama.[2]
Fianarantsoa je udaljena oko 290 km u pravcu jugoistoka od glavnog grada Madagaskara Antananarivo.
Fianarantsoa ima oceansku klimu, sa primjesama tropske i umjereno kontinentalne klime, koja je ugodnija od obalnog dijela Madagaskara gdje vlada vruća tropska klima.
Grad ima Aerodrom Fianarantsoa (IATA: WFI) sa glavnim gradom Antananarivo povezan je nacionalnim putem 7, koji se produžuje na jug do grada Toliara, a sa željezničkom prugom Fianarantsoa-Côte Est (FCE) sa lukom Manakara (110 km) na istočnoj obali Indijskog oceana
Fianarantsoa je važan industrijski centar Madagaskara u njemu su smještene brojne vinarije, Tiko (hrana), a jedan od najvećih poslodavaca u gradu je madagaskarski automobilski koncern Karenjy koji u suradnji sa francuskim Renaultom proizvodi terenske automobile.
Okolica Fianarantsoe poznata je po proizvodnji grožđa i čaja.[2]
