[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Cherokee

Izvor: Wikipedija
Čeroki
ᏣᎳᎩ
ᎠᏂᏴᏫᏯᎢ
Od gore, levo na desno:

Džon Ros ili Tsanusdi; Pukovnik E. C. Boudinot Jr.; Samuel Smit; Lili Smit: Valini; Marcija Paskal; Lilijan Gros; Vilijam Pen; Tomas M. Kook

Totalna populacija
316,049+
(Istočni pojas: 13,000+, Čeroki nacija: 288,749, Ujedinjeni Kituvah pojas: 14,300)[1]
Regioni sa znatnom populacijom
Sjedinjene Američke Države Sjedinjene Američke Države
(Sjeverna Karolina Severna Karolina, Oklahoma Oklahoma)
Languages

Engleski, Čeroki

Religija

Hrišćanstvo, Kituhva, Društvo četiri majke,[2] Crkva američkih urođenika[3]

Govorno područje jezika Čerokija
Zastava naroda Čerokija
Čeroki
Cól-lee

Čeroki (engl. Cherokee) su jedno od najznačajnijih indijanskih plemena iz grupe Irokeznih (engl. Iroquoian) govornika, čija se izvorna lokacija nalazila u Tenesiju i Severnoj Karolini, a prostirali su se takođe i po susjednim krajevima Južne Karoline, Džordžije, Alabame i Virginije. U kasnijem periodu Čeroki su se nalazili i po državama Arkanzas, Kanzas, Kentaki, Oklahoma i Teksas.[4] Oni su počeli da dolaze u kontakt sa Evropskim trgovcima u 18. veku.

Ves Studi, poznati glumac, pripadnik plemena Čeroki, odigrao je 1993. ulogu Džeronima u filmu Džeronimo: Američka legenda.
Poglavica Ta-či

U 19. veku beli naseljenici u SAD-u su nazivali Čiroke jednim od „Pet civilizovanih plemena“, zato što su oni asimilirali brojne kulturne i tehnološke prakse Evropskih američkih naseljenika. Po SAD popisu iz 2000. Čeroki nacija ima više od 300,000 članova. Ona je najveće od 565 federalno priznatih plemena u Sjedinjenim Američkim Državama.[5]

Od tri federalno priznata Čeroki plemena, Čeroki nacija i Ujedinjeni Kituva pojas Čeroki Indijanaca (UKB) imaju štab u Tahlekva, Oklahoma. UKB su uglavnom potomci „Starih naseljenika“, Čerokija koji su migrirali u Arkanzas i Oklahomu oko 1817. Čeroki nacija su ljudi koji nasilno relocirani 1830-ih po Zakonu o uklanjanju Indijanaca. Istočni pojas Čeroki indijanaca je lociran na zapadu Severne Karoline.

Postoje naseobine Čeroki indijanaca na jugoistoku, gde su priznati kao plemena od strane državnih vlada, kao što je Ekota Čeroki pleme u Alabami. Oni nisu priznati od strane federalne vlade.

Naziv Cherokee po Swantonu (John Reed Swanton) došlo je možda od Muskogee naziva 'tciloki’ u značenju "people of a different speech", to jest ‘ljudi’ ili ‘narod drugačijeg govora'. Muskogee pripadaju porodici Muskhogean a Cherokee irokeškoj porodici, tako da ih nikako nisu mogli razumjeti. Cherokee sami sebe nazivaju Ani'-Yűn'-wiya', ‘pravi ljudi’. Razna plemena davala su Cherokeema razne nazive koji upučuju na njihov rani način života. Tako su ih Indijanci Wyandot nazivali Uwatáyo-róno (ili) Entari ronnon, ‘pećinski narod’ (‘cave people’), istovremeno i Irokezi (Iroquois) ih nazivaju Oyata' ge`ronóń, ‘stanovnici zemlje pećina’ ("inhabitants of the cave country.") Nazivi Tcálke kod Tonkawa i Tcerokiéco kod Wichita, pa čak možda i Shánaki kod Caddo Indijanaca, znači plemena koja često srećemo u Texasu, zacjelo su njihovim jezicima prilagođene varijante Muskogee naziva Tciloki (naroda kojega ne razumiju). Sa druge strane, prema Hodgeu (Frederick W. Hodge, eminentno ime u svijetu poznavanja sjevernoameričkih Indijanaca), ime Cherokee nastalo je od imena Chiluk-ki, čije ime opet znači ‘cave people’, ljude koji žive u pećinama. Prema njemu ime 'cherokee' nastalo je od Tsálagi (ili) Tsáragi, kojim su oni (odnosno dio njih) prozvali sami sebe po Choctaw nazivu Chiluk-ki. Pleme Choctaw također im je nesrodno i jezično su veoma udaljeni. -Po hrvatskoj i srpskoj stručnoj literaturi, kao i u običnom govoru ovi Indijanci su poznati kao Čeroki ili Čiroki.

Podjela

[uredi | uredi kod]

Čeroki su podijeljeni na 3 grane: Lower, Middle i Over-the-Hill. Postojalo je i više bandi, glavne su: Atali, Chickamauga, Etali, Onnontiogg i Qualia. Današnje suvremene grupe Čerokija, inače federalno priznate, poznate su kao : Cherokee Nation of Oklahoma, United Keetoowah Band of Cherokee Indians (Oklahoma) i Eastern Band of Cherokee Indians (North Carolina). Pleme Echota Cherokee priznala je samo država Alabama.

Običaji Čerokija, život i kultura

[uredi | uredi kod]

U vrijeme kontakta Čeroki su bili sjedilačko stanovništvo ,agrikulturan narod koji je živio u kojih 200 velikih sela. Tipično Čeroki-selo sastojalo se od 30 – 60 kuća i velike kuće-vijeća. Zimske kuće (asi) bile su kružnog oblika čiji je drveni kostur isprepleten granjem i šibljem, i sve obljepljeno blatom. Na vrhu krova oblika stošca nalazio se otvor za dim. Ljetna su se skloništa satojala, kao kod Seminola, od otvorenih nastambi na čijim je nosačima počivao krov na dvije vode, pokriven slamom ili drugim, to ih je štitilo od žege ili naglog pljuska. –U kasnijem periodu, pod utjecajem bijelaca, Čeroki grade brvnare (log cabin) sa jednim vratima i rupom za dim, krov je pokriven korom. Velike kuće vijeća često su postavljali na ‘moundima’, umjetnim brežuljcima porijeklom od Mississippian kulture (vidi Muskogee), Čeroki ih sebi nisu gradili. Kuće vijeća služile su za održavanje tih vijeća, zatim za generalne sastanke i religiozne ceremonije. U njima je kao i kod drugih Jugoistočnih Indijanaca gorjela vjećna ‘sveta vatra’. Čeroki su, kao i kulturno slični Muskogee, održavali Busk-ceremonije (Green Corn Dance ili Ples zelenog kukuruza), ovdje treba napomenuti da su oni prilikom pripravljanja ‘crnog pića ‘ koristili česminu koja ima lišće nalik na lovor, Seminole su naprotiv koristili neku vrstu Ilexa (Ilex vomitoria), koja izaziva povraćanje. ‘Tri sestre’ (Three Sisters’), odnosno kukuruz, grah i ‘squash’-tikve (imaju ih i Irokezi) tipične su kulture ovih Indijanaca, lovom I sakupljanjem divljeg bilja nadopunjavali su ‘lonac’. Čeroki-sela bila su nezavisna u svojim dnevnim poslovima. Nekad bi se cijelo pleme znalo sastati zbog ceremonija ili u ratna vremena. Vodstvo su preuzimale poglavice ratnih ili civilnih sela, zavisno jeli bilo doba mira ili rata.

dolazak crnaca

Crnački robovi koji su prisilno dovedeni brodovima iz Afrike prilično su izmjenili običaje Jugoistočnih Indijanaca. Indijanci Cherokee, Creek, Ais, Choctaw i Chickasaw vrlo su brzo naučili hvatati crnce za robove. –Cherokee koji su sadili pamuk držali su crnce za robove da bi radili umjesto njih. Godine 1863. Washingtonski je odredio da Cherokee moraju osloboditi crnačke robove. Kako je to oslobađanje prošlo nije zapisano, no zna se da je 1905. među njima još živjelo 7,500 tisuća crnaca, bijelaca i pripadnika drugih indijanskih plemena.

The Cherokee Phoenix

1821. godine jedan Cherokee počeo je raditi na pismu čerokija, to je legendarni Sequoia (nazivan i Sequoya, Sikwayi). Nesretnim slučajem postavši bogaljem Sequoia počinje razmišljati o pismu koje bi sačuvalo jezik njegovog naroda. Sequoia je smislio pismo od 86 znakova prilagođenih cherokee-jeziku. Pokazao je to poglavicama i objasnio im što bi to značilo za Čerokije. Ubrzo nakon pristanka poglavica čeroki počinju učiti svoj alfabet. Bijelci su također 'progutali' ovu ideju i 1828. izašle su prve indijanske novine, 'The Cherokee Phoenix'. novine su izlazile i na čerokiju i na engleskom sve do 3. ožujkla 1906.

Organizacija društva -klanovi

[uredi | uredi kod]

Život i kultura Čerokija uveliko podsječa Creek Indijance. Oni su bili savez 'crvenih' (ratnih) i 'bijelih' (civilnih) gradova, kao i Muskogee. Poglavice bijelih i crvenih gradova bili su podložni vrhovnim poglavicama istih. Čeroki su kao i njihovi neprijateljski rođaci Irokezi bili organizirani po egzogamnim matrilinearnim klanovima. 1869. godine bilo je četrnaerst tisuća Čerokija i u prosjeku na jedan klan dolazilo 1,750 osoba. Klanovi Čerokija bili su:

  • 1. Ah-ne-whi-ya. Wolf. -Vuk.
  • 2. Ah-ne-who-the. Red Paint. -Crvena boja.
  • 3. Ah-ne-ga-ta-ga-nih. Long Prairie. -Duga prerija.
  • 4. Dsu-ni li-a-na. Deaf. (a bird.) -Gluvač /vrsta ptice/
  • 5. U-ni-sda-sdi. Holly. -Česmina. Ova biljka pripada u Ilexe, a Čeroki-Indijanci su od nje pravili 'Crno piće'.
  • 6. Ah-nee-ka-wih. Deer. -Jelen. /Ah-nee; označava plural/
  • 7. Ah riee-sa-hok-nih. Blue. -Plavi
  • 8. Ah-nu-ka lo-high. Long Hair. -Duga kosa.

Potrebno je napomenuti da su Čeroki izvorno imali 10 klanova, dva su izumrla. -Kod njih inače susrečemo največi broj pripadnika po klanu. Kasnije se spominje tek 7 njihovih klanova.

Kratka povijest

[uredi | uredi kod]

Povijest Čerokija poznata je od dolaska De Sota koji prolazi njihovim područjem 1540. Već 1684. oni sklapaju prvi ugovor s Englezima iz Caroline. To je prijateljski ugovor koji traje do Yamasee War-a 1715-16. i opet do rata 1759-61. Za Povijest Čerokija poznata je od dolaska De Sota koji prolazi njihovim područjem 1540. Već 1684. oni sklapaju prvi ugovor s Englezima iz Caroline. To je prijateljski ugovor koji traje do Yamasee War-a 1715-16. i opet do rata 1759-61. Za Američke Revolucije Čeroki su na strani Engleza, mir je učinjen sa Sjedinjenim Državama 1785. Ovaj rat stajao ih je 25% populacije. Na 'Stazu suza' Čeroki polaze 1835. smješteni su na područje Indian Territory, današnja Oklahoma. U Oklahomi oni i Choctaw, Seminole, Creek i Chickasaw dobivaju naziv 'Pet civiliziranih naroda' ('Five Civilized tribes'). Pleme Čeroki postalo je 'Cherokee Nation'. Osim u Oklahomi dio Čerokija živi u North Carolini na rezervatu Cherokee ili Qualla koji se prostire na pet okruga Cherokee, Graham, Jackson, Macon i Swain. Po popisu od 1990. čak 308,132 osobe izjasnilo se u Sjedinjenim državama kao Cherokee, ipak punokrvnih je tek 15,000. Cherokee kroz povijest asimiliraju razne narode i plemena, kako druge Indijance tako i bijelce, a crnce posebno. Od gore navedenog broja na Cherokee rezervatu u North Carolini živi preko 10,000 Indijanaca. Brojni Čeroki-Indijanci danas također žive rasipani po raznim američkim državama gdje su formirali razna Čeroki-plemena.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. "Pocket Pictorial." Arhivirano 2010-04-06 na Wayback Machine-u Oklahoma Indian Affairs Commission. 2010: 6 and 37. (retrieved June 11, 2010)
  2. Sturtevant and Fogelson, 613
  3. Minges, Patrick, "Middle and Valley Towns in Western North Carolina." Arhivirano 2010-11-22 na Wayback Machine-u Cherokee Prayer Initiative Journal. 1999 (retrieved June 11, 2010)
  4. Mooney James (2006) [1900]. Myths of the Cherokee and Sacred Formulas of the Cherokees. Kessinger Publishing. str. 393. ISBN 978-1-4286-4864-7. [mrtav link]
  5. „The American Indian and Alaska Native Population: 2000” (PDF). Census 2000 Brief. 1. 2. 2002.. Pristupljeno 10. 3. 2007. 

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Doublass, Robert Sydney. "History of Southeast Missouri", 1992, pp. 32-45
  • Evans, E. Raymond. "Notable Persons in Cherokee History: Dragging Canoe". Journal of Cherokee Studies, Vol. 2, No. 2, pp. 176-189. (Cherokee: Museum of the Cherokee Indian, 1977).
  • Finger, John R. Cherokee Americans: The Eastern Band of Cherokees in the 20th century. Knoxville: University of Tennessee Press, 1991. ISBN 0-8032-6879-3.
  • Glenn, Eddie. "A league of nations?" Arhivirano 2009-06-20 na Archive.is-u Tahlequah Daily Press. January 6, 2006 (Accessed May 24, 2007)
  • Halliburton, R., jr.: Red over Black – Black Slavery among the Cherokee Indians, Greenwood Press, Westport, Connecticut 1977 ISBN 0-8371-9034-7
  • Irwin, L, "Cherokee Healing: Myth, Dreams, and Medicine." American Indian Quarterly. Vol. 16, 2, 1992, pp. 237.
  • William G. McLoughlin Cherokee Renascence in the New Republic. (Princeton: Princeton University Press, 1992).
  • Mooney, James. "Myths of the Cherokees." Bureau of American Ethnology, Nineteenth Annual Report, 1900, Part I. pp. 1-576. Washington: Smithsonian Institution.
  • Perdue, Theda. "Clan and Court: Another Look at the Early Cherokee Republic." American Indian Quarterly. Vol. 24, 4, 2000, pp. 562.
  • Perdue, Theda. Cherokee women: gender and culture change, 1700–1835. Lincoln: University of Nebraska Press, 1999. ISBN 978-0-8032-8760-0.
  • Pierpoint, Mary. "Unrecognized Cherokee claims cause problems for nation." Indian Country Today. August 16, 2000 (Accessed May 16, 2007).
  • Rollings, Willard H. "The Osage: An Ethnohistorical Study of Hegemony on the Prairie-Plains." (University of Missouri Press, 1992)
  • Sturtevant, William C., general editor and Raymond D. Fogelson, volume editor. Handbook of North American Indians: Southeast. Volume 14. Washington DC: Smithsonian Institution, 2004. ISBN 0-16-072300-0.
  • Wishart, David M. "Evidence of Surplus Production in the Cherokee Nation Prior to Removal." Journal of Economic History. Vol. 55, 1, 1995, pp. 120.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]