Čiope
| Čiope | |
|---|---|
| |
| Crna čiopa, Apus apus Obratiti pažnju na drugačiji oblik krila od lastavice. | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Apodiformes |
| Porodica: | Apodidae |
Čiope (lat. Apodidae) su porodica ptica izuzetno prilagođenih životu u zraku. Veoma su slične lastavicama, ali uopće nisu u srodstvu ni sa jednom vrapčarkom; čiope su svrstane u odvojeni red Apodiformes, koji dijele sa kolibrijima. Ćubaste čiope su srodne pravim čiopama, ali tvore odvojenu porodicu, Hemiprocnidae.
Sličnosti između čiopa i lastavica nastale su usljed konvergentne evolucije; i jedne i druge love kukce u letu.
Znanstveni naziv ove porodice potiče od starogrčkog απους, apus, što znači "bez stopala", budući da čiope imaju veoma kratke noge i nikada ne slijeću na tlo, već umjesto toga na vertikalne površine. Tradicija prikazivanja čiopa bez stopala nastavila se u Srednji vijek i ponekada se prikazivala na grbovima.
Čiope su među pticama najprilagođenije životu u zraku. Veće vrste, poput Hirundapus caudacutus, su među najbržim letačima u životinjskom carstvu. Čak i crna čiopa leti na 5 do 14 metara u sekundi, a može dostići 60 metara u sekundi (216 km/h). Tijekom jedne godine, crna čiopa pređe barem 200 000 km.[1]
Neke čiope su razvile jedan oblik eholokacije za snalaženje u mračnim pećinama gdje se odmaraju.[2] Nedavno je otkriveno da jedna vrsta, Aerodramus papuensis, također koristi eholokaciju i izvan pećina.
Čiope nastanjuju sve kontinente i mnoge otoke, osim dalekog sjevera i pustinja.[3] Poput lastavica i bregunica, čiope iz predjela sa umjerenom klimom su selice i zimuju u tropima. Neke vrste mogu preživjeti zimu padanjem u torpor, stanje slično hibernaciji.[2]
Mnoge od njih imaju karakterističan oblik, sa kratkim i račvastim repom i vrlo dugim krilima koja podsjećaju na bumerang. Let nekih vrsta karakterizira prepoznatljivo "treperenje", koje je sasvim različito od onog kod lastavica. Čiope mogu biti duge od 9 cm do 25 cm, a težiti od 5,4 g do 184 g.[2]
Mnoge vrste lijepe svoje gnijezdo za vertikalnu površinu, a rod Aerodramus koristi samo taj materijal za njegovo pravljenje; ljudi skidaju ta gnijezda i od njih prave supu. Ptići se izlegu nakon 19 do 23 dana, a mladi napuštaju gnijezdo nakon još šest do osam nedelja. Oba roditelja pomažu u podizanju mladih.[2]
Čiope i ćubaste čiope se već dugo smatraju srodnicima kolibrija, što je potvrđeno otkrićem Jungornithidae, koji su čiopama slični srodnici kolibrija, i primitivnih kolibrija poput Eurotrochilus. Tradicionalna taksonomija svrstava porodicu kolibrija (Trochilidae) u isti red kao i čiope i ćubaste čiope (i nijedne druge ptice); Sibley-Ahlquist taksonomija tretira ovu grupu kao nadred u kojem se red čiopa naziva Trochiliformes.
Taksonomija čiopa je većinom komplikovana, a granice između vrsta i rodova se mnogo disputiraju, posebno među rodovima Aerodramus, Hydrochous, Schoutedenapus i Collocalia. Analiziranje ponašanja i vokalizacije je komplikovano zbog česte paralelne evolucije; analize različitih morfoloških osobina i DNK sekvenci dovele su do dvomislenih i djelomično kontradiktornih rezultata (Thomassen et al., 2005).
Čiopašice su postale raznovrsnije tijekom eocena, na čijem kraju su postojale sve današnje porodice; fosilni rodovi pronađeni su u cijeloj umjerenoj Europi, između današnje Danske i Francuske, poput primitivnog Scaniacypselusa (rani-srednji eocen) i modernijeg Procypseloidesa (kasni eocen/rani oligocen - rani miocen). Jedan pretpovijesni rod koji se često pripaja čiopama, Primapus (rani eocen, Engleska), možda je dalji predak.
Tribus Cypseloidini
- Rod Cypseloides (9-10 vrste)
- Rod Streptoprocne (3-4 vrste)
Tribus Collocalini
- Rod Collocalia (3-4 vrste)
- Rod Aerodramus (oko 25 vrsta, ponekada se svrstavaju u Collocalia)
- Rod Hydrochous
- Rod Schoutedenapus (2 vrste)
Tribus Chaeturini
- Rod Mearnsia (2 vrste)
- Rod Zoonavena (3 vrste)
- Rod Telacanthura (2 vrste)
- Rod Rhaphidura (2 vrste)
- Rod Neafrapus (2 vrste)
- Rod Hirundapus (4 vrste)
- Rod Chaetura (12 vrsta)
Tribus Apodini
- Rod Aeronautes (3 vrste)
- Rod Tachornis (3 vrste)
- Rod Panyptila (2 vrste)
- Rod Cypsiurus (2 vrste)
- Rod Apus (oko 17 vrsta)
- ↑ Piper, Ross (2007), Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals, Greenwood Press.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Collins, Charles T. (1991). Forshaw, Joseph. ur. Encyclopaedia of Animals: Birds. London: Merehurst Press. str. 134–136. ISBN 978-1-85391-186-6.
- ↑ Martins, Thais; Mead, Christopher J. (2003). „Swifts”. u: Perrins, Christopher. The Firefly Encyclopedia of Birds. Firefly Books. str. 346–350. ISBN 1-55297-777-3.
- Chantler, Phil & Driessens, Gerald (2000): Swifts : a guide to the swifts and treeswifts of the world. Pica Press, Mountfield, East Sussex. ISBN 978-1-873403-83-9
- Thomassen, Henri A.; Tex, Robert-Jan; de Bakker, Merijn A.G. & Povel, G. David E. (2005): Phylogenetic relationships amongst swifts and swiftlets: A multi locus approach. Molecular Phylogenetics and Evolution 37(1): 264-277. DOI:10.1016/j.ympev.2005.05.010 (HTML abstract)
- Crna čiopa.org
- Glasanje čiopa na xeno-canto.org
- Grupe posmatrača ptica Arhivirano 2011-01-09 na Wayback Machine-u