[go: up one dir, main page]
Prijeđi na sadržaj

Babun

Izvor: Wikipedija
Datum izmjene: 28. juna 2015. u 22:42; autor: Dcirovic (razgovor | doprinosi)

Šablon:Taxobox

Babuni su Afrički i Arabijski majmuni Starog sveta koji pripadaju rodu Papio, delu potfamilije Cercopithecinae. Njihovih pet vrsta su među najvećim nehominoidnim članovima reda primata; jedino su mandril i dril veći. Ranije su, blisko srodni gelada (rod Theropithecus) i te dve vrste (mandril i dril) roda Mandrillus grupisani u isti rod, te se ti majumuni Starog sveta se još uvek često nazivaju babunima u svakodnevnom govoru. Oni variraju po veličini i težini u zavisnosti od vrste. Gvinejski pavijan je 50 cm (20 in) visok i težak je samo 14 kg (30 lb), dok najveći kapski pavijan može da ima 120 cm (47 in) i teži 40 kg (90 lb).

Taksonomija i filogenija

Pet Papio vrsta se obično prepoznaju, mada postoje izvesna neslaganja po pitanju toga da li su one zaista pune vrste ili podvrste. Vrste su P. ursinus (kapski pavijan, prisutan u južnoj Africi), P. papio (zapadni, crveni, ili gvinejski pavijan, prisutan u zapadnoj Africi), P. hamadryas (grivasti pavijan, prisutan na Rogu Afrike i jugozapadnoj Arabiji), P. anubis (maslinasti pavijan, rasprostranjen u severno-centralnim afričkim savanama) i P. cynocephalus (žiti pavijan, koji obitava u južno-centralnoj i istočnoj Africi). Mnogi autori navode P. hamadryas kao punu vrstu, dok smatraju sve ostale kao podvrste P. cynocephalus i kolektivno ih oslovljavaju kao „savanski pavijani“. To je bazirano na argumentu da su grivasti pavijani bihevioralno i fizički distinktni od ostalih vrsta babuna, te se tvrdi da to odražava zasebnu evolucionarnu istoriju. Međutim, nedavne morfološke i genetičke Papio studije su pokazale da su P. hamadryas babuni bliže srodni sa severnim vrstama (gvinejski i maslinastim pavijanima), nego sa južnim (žutim i kapskim pavijanima).[1][2][3]

The traditional five-form classification probably under-represents the variation within Papio. Some commentators[4] argue that at least two more forms should be recognized, including the tiny Kinda baboon (P. cynocephalus kindae) from Zambia, DR Congo, and Angola, and the gray-footed baboon (P. ursinus griseipes) found in Zambia, Botswana, Zimbabwe, Mozambique, and northern South Africa. However, current knowledge of the morphological, genetic, and behavioral diversity within Papio is too poor to make any final, comprehensive judgment on this matter.

The five species of baboons in the genus Papio are:[5]

Anatomija i fiziologija

Lice grivastog pavijana (Papio hamadryas)

Svi babuni imaju dugačke njuške, poput psećih, teške, moćne vilice sa oštrim očnjacima, blisko smeštene oči, debelo krzno izuzev na njihovim njuškama, kratke repove, i zadebljanja na njihovim isturenim zadnjicama. Ta zadebljanja su delovi kože bez nerva i dlake, koja služe za sedenje.

Sve babunske vrste ispoljavaju naglašeni seksualni dimorfizam, obično u vidu veličine, mada ponekad i u pogledu boje ili razvijenosti očnjaka. Mužjaci vrste grivastih pavijana takođe imaju velike bele linije.

Reference

  1. ↑ Newman TK, Jolly CJ, Rogers J (2004). „Mitochondrial phylogeny and systematics of baboons (Papio)”. American Journal of Physical Anthropology 124 (1): 17–27. DOI:10.1002/ajpa.10340. PMID 15085544. 
  2. ↑ Frost SR, Marcus LF, Bookstein FL, Reddy DP, Delson E (2003). „Cranial allometry, phylogeography, and systematics of large-bodied papionins (Primates:Cercopithecinae) inferred from geometric morphometric analysis of landmark data”. Anatomical Record 275 (2): 1048–1072. DOI:10.1002/ar.a.10112. PMID 14613306. 
  3. ↑ Wildman DE, Bergman TJ, al-Aghbari A, Sterner KN, Newman TK, Phillips-Conroy JE, Jolly CJ, Disotell TR (2004). „Mitochondrial evidence for the origin of hamadryas baboons.”. Molecular Phylogenetics and Evolution 32 (1): 287–296. DOI:10.1016/j.ympev.2003.12.014. PMID 15186814. 
  4. ↑ Jolly, CJ (1993). „Species, subspecies, and baboon systematics”. u: WH Kimbel and LB Martin, eds.. Species, Species Concepts, and Primate Evolution. New York: Plenum Press. 
  5. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu MSW3

Literatura

  • Cheney, Dorothy L.; Seyfarth, Robert M. (2007). Baboon Metaphysics: The Evolution of a Social Mind. Chicago: University of Chicago Press. ISBN 9780226102436. 
  • Zinner, Dietmar; Groeneveld, Linn F.; Keller, Christina; Roos, Christian (2009). „Mitochondrial phylogeography of baboons (Papio spp.) – Indication for introgressive hybridization?”. BMC Evolutionary Biology 9 (83). DOI:10.1186/1471-2148-9-83. 
  • Thomas Geissmann: Vergleichende Primatologie. Springer-Verlag, Berlin u. a. 2003, ISBN 3-540-43645-6.
  • Colin Groves: Primate Taxonomy. Smithsonian Institute Press, Washington DC u. a. 2001, ISBN 1-56098-872-X (Smithsonian Series in comparative evolutionary Biology).
  • Robert M. Sapolsky: Mein Leben als Pavian. Erinnerungen eines Primaten. Claassen, München 2001, ISBN 3-546-00249-0.
  • Shirley C. Strum: Leben unter Pavianen. Fünfzehn Jahre in Kenia. Hanser, München 1997, ISBN 3-446-04241-5.

Vanjske veze

Wikisource has the text of the 1911 Encyclopædia Britannica article Baboon.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Babun&oldid=16804209