Babun
Taksonomija i filogenija
Pet Papio vrsta se obično prepoznaju, mada postoje izvesna neslaganja po pitanju toga da li su one zaista pune vrste ili podvrste. Vrste su P. ursinus (kapski pavijan, prisutan u južnoj Africi), P. papio (zapadni, crveni, ili gvinejski pavijan, prisutan u zapadnoj Africi), P. hamadryas (grivasti pavijan, prisutan na Rogu Afrike i jugozapadnoj Arabiji), P. anubis (maslinasti pavijan, rasprostranjen u severno-centralnim afričkim savanama) i P. cynocephalus (žiti pavijan, koji obitava u južno-centralnoj i istočnoj Africi). Mnogi autori navode P. hamadryas kao punu vrstu, dok smatraju sve ostale kao podvrste P. cynocephalus i kolektivno ih oslovljavaju kao „savanski pavijani“. To je bazirano na argumentu da su grivasti pavijani bihevioralno i fizički distinktni od ostalih vrsta babuna, te se tvrdi da to odražava zasebnu evolucionarnu istoriju. Međutim, nedavne morfološke i genetičke Papio studije su pokazale da su P. hamadryas babuni bliže srodni sa severnim vrstama (gvinejski i maslinastim pavijanima), nego sa južnim (žutim i kapskim pavijanima).[1][2][3]
The traditional five-form classification probably under-represents the variation within Papio. Some commentators[4] argue that at least two more forms should be recognized, including the tiny Kinda baboon (P. cynocephalus kindae) from Zambia, DR Congo, and Angola, and the gray-footed baboon (P. ursinus griseipes) found in Zambia, Botswana, Zimbabwe, Mozambique, and northern South Africa. However, current knowledge of the morphological, genetic, and behavioral diversity within Papio is too poor to make any final, comprehensive judgment on this matter.
The five species of baboons in the genus Papio are:[5]
- Genus Papio
- Hamadryas baboon, Papio hamadryas
- Guinea baboon, Papio papio
- Olive baboon, Papio anubis
- Yellow baboon, Papio cynocephalus
- Central yellow baboon, Papio cynocephalus cynocephalus
- Ibean baboon, Papio cynocephalus ibeanus
- Kinda baboon, Papio cynocephalus kindae
- Chacma baboon, Papio ursinus
- Cape chacma, Papio ursinus ursinus
- Gray-footed chacma, Papio ursinus griseipes
- Ruacana chacma, Papio ursinus raucana
- ↑ Newman TK, Jolly CJ, Rogers J (2004). „Mitochondrial phylogeny and systematics of baboons (Papio)”. American Journal of Physical Anthropology 124 (1): 17–27. DOI:10.1002/ajpa.10340. PMID 15085544.
- ↑ Frost SR, Marcus LF, Bookstein FL, Reddy DP, Delson E (2003). „Cranial allometry, phylogeography, and systematics of large-bodied papionins (Primates:Cercopithecinae) inferred from geometric morphometric analysis of landmark data”. Anatomical Record 275 (2): 1048–1072. DOI:10.1002/ar.a.10112. PMID 14613306.
- ↑ Wildman DE, Bergman TJ, al-Aghbari A, Sterner KN, Newman TK, Phillips-Conroy JE, Jolly CJ, Disotell TR (2004). „Mitochondrial evidence for the origin of hamadryas baboons.”. Molecular Phylogenetics and Evolution 32 (1): 287–296. DOI:10.1016/j.ympev.2003.12.014. PMID 15186814.
- ↑ Jolly, CJ (1993). „Species, subspecies, and baboon systematics”. u: WH Kimbel and LB Martin, eds.. Species, Species Concepts, and Primate Evolution. New York: Plenum Press.
- ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>; nije zadan tekst za reference po imenuMSW3