Stari Jankovci
| Stari Jankovci | |
|---|---|
 grb | |
 Stari Jankovci | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Vukovarsko-srijemska |
| Načelnik | Dragan Sudarević (HDZ) |
| Naselja | 5 općinskih naselja |
| Površina | 95,2 km2 [1] |
| Površina središta | 19,6 km2 |
| Koordinate | 45°15′36″N 18°59′28″E / 45.26°N 18.991°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 3271 [2] |
| – gustoća | 34 st./km2 |
| Urbano | 1124 |
| – gustoća | 57 st./km2 |
| Odredišna pošta | 32242 Slakovci [3] |
| Stranica | o-jankovci |
  Stari Jankovci Stari Jankovci na zemljovidu Hrvatske | |
Stari Jankovci su selo i općina u Hrvatskoj.
Općina se nalazi u središnjem prostoru Vukovarsko-srijemske županije.[4] Na sjeveru graniči s općinama Nuštar i Bogdanovci, na istoku i jugoistoku s općinom Tompojevci i Nijemci, na jugu s općinom Privlaka i gradom Otok, a na zapadu s gradom Vinkovci.
Općina Stari Jankovci ima pet naselja: Stari Jankovci, Novi Jankovci, Slakovci, Orolik i Srijemske Laze.
Prirodnogeografski položaj određen je smještajem u nizinskom dijelu Istočnohrvatske ravnice na specifičnom dodiru dvaju prirodnih cjelina Vukovarskog prapornog ravnjaka na sjeveru i Bosutske nizine na jugu. Zapravo se Stari Jankovci nalaze na južnom rubu Vukovarskog ravnjaka što karakterizira teren tzv. valovite ravnice.
Pored dominantnog Bosuta drugi elativno veći vodotoci su: Savak, Vidor, Gatina i Selo-Bosut. Klima je umjereno kontinentska s vrućim ljetima i relativno hladnim zimama. Sušna ljeta bez kiše vrlo često imaju negativne posljedice na poljoprivredne prinose, posebno kukuruza. Tla su uglavnom plodna, u sjevernom dijelu degradirana crnica, a u južnim dijelovima, uz Bosut, močvarna tla, komasacijama i agrokulturnim mjerama privedena dobrom iskorištavanju. Općina Stari Jankovci obuhvaća površinu od 9517 ha (95,2 km2) i čini 4 % ukupne površine Vukovarsko-srijemske županije.Općina Stari Jankovci se nalazi u zapadnom Srijemu.
Općina 2001. ima 5216 stanovnika, od toga 3625 Hrvata (70 %), 1212 Srba (23 %) i 262 Mađara (5,06 %).
- Novi Jankovci – uk. 1273, Hrvati – 965, Srbi – 240, Mađari – 20, Rusini – 1, Jugoslaveni i ostali – 47
- Orolik – uk. 864, Srbi – 593, Hrvati – 215, Mađari – 5, Jugoslaveni i ostali – 51
- Slakovci – uk. 1493, Hrvati – 1456, Srbi – 7, Mađari – 2, Jugoslaveni i ostali – 28
- Srijemske Laze – uk. 924, Srbi – 871, Hrvati – 23, Mađari – 4, Jugoslaveni i ostali – 26
- Stari Jankovci – uk. 2063, Hrvati – 1261, Mađari – 358, Srbi – 294, Rusini – 19, Jugoslaveni i ostali – 131
ukupno: 6563, Hrvati – 3920, Srbi – 2005, Mađari – 389, Rusini – 20, Jugoslaveni i ostali – 229
| broj stanovnika | 3089 | 3676 | 3820 | 4750 | 5077 | 5265 | 5112 | 5380 | 4886 | 5498 | 6323 | 6871 | 6813 | 6617 | 5216 | 4405 | 3271 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 594 | 948 | 1008 | 1189 | 1277 | 1203 | 1187 | 1271 | 1350 | 1392 | 1588 | 1887 | 1938 | 2063 | 1769 | 1429 | 1124 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Naselja u sastavu općine su: Stari Jankovci, Novi Jankovci, Slakovci, Srijemske Laze i Orolik.
Župa Stari Jankovci postoji od 1332. godine, ali uz župu Vukovar. 1729. godine vizitator je zapisao da se župa nalazi 1,5 sati od od Vukovara u kojoj se nalazi stara i ruševna crkva posvećena sv. Jurju, koju su izgradili katolika za vrijeme Turaka. Na blagdan Blažene Djevice Marije Uznesene u župi se okuplja mnogo vjernika i služi se misa pod vedrim nebom. Selo tada ima 464 katolika.
1750. godine postaje samostalna župa s vlastitim župnikom,a dodane su joj i filijale Laze, Petrovci, Slakovci i Svinjarevci. Crkva na današnjoj lokaciji sagrađena je 1778., a blagoslovio ju je biskup Adžić 20. lipnja 1779. Glavni patronat je bio grof Eltz jer je dao dio novca za gradnju crkve.
U selu je osnovana 1934. godine Hrvatska starokatolička župa;ona je osnovana na poticaj Mađara koji nisu bili zadovoljni s brojem rimokatoličkih misa na mađarskom jeziku.[5]
Pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije crvku i župni dom su oštetili i opljačkali, 21. rujna 1991. Nažalost, tih godina je služila kao skladište oružja i streljiva. Na oltaru se nalazila slika "Uzašašće Blažene Djevice Marije" djelo Josipa Franje Mückea iz 1881. godine. Novu je sliku prema jedinom sačuvanom izvoru, predlošku, crno-bijeloj fotografiji R. Bartolovića snimljenoj 1968. godine, iz fundusa Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine u Osijeku, kao i prema vlastitom sjećanju, izradio akademski slikar Antun Krešić, rodom iz Starih Jankovaca.
Župa trenutačno (2005. god.) ima 1250 župljana. Blagoslov kuća počinje 2. siječnja.
Prva pričest u župi i filijali održava se polovicom svibnja svake godine, a Sveta krizma krajem svibnja svake druge godine. U župi djeluje zbor mladih koji imaju svoje probe nedjeljom popodne, a pjevaju na nedjeljnoj večernjoj misi.
Djeca pohađaju vjeronauk u školi, a u župi imaju pripravu za Prvu pričest i Svetu Krizmu. Župa se uključuje u sve susrete koje organizira Đakovačka i Srijemska biskupija kao što je npr. susret mladih.
Suradnici i pomoćnici u župi su: ekonomsko vijeća (crkveni odbor), pastoralno vijeća, zvonarica, orguljaš, ministranti, čitači, zbor mladih.
Crkva je u potpunosti obnovljena 2006. godine.
Župnici u razdoblju od 1953. do danas:
- Vlado Mikloš (1953. – 1953.)
- Đuro Binder (1953. – 1965.)
- Luka Božić (1961. – 1965.)
- Stjepan Schon (1965. – 1969.)
- Mato Sočković (1969. – 1971.)
- Stjepan Binklija (1971. – 1974.)
- Petar Petrović (1974. – 1977.)
- Alojzije Asić (1977. – 1982.)
- Mato Špoljar (1982. – danas)
Na seoskom groblju nalazi se spomen-ploča poginulim civilima stanovnika S. Jankovaca u velikosrpskoj agresiji 1991. Spomen-ploča je podignuta 10. srpnja 2006. u nazočnosti Jadranke Kosor.
KUD Jankovci osnovano je 1971. godine. Od tada radi na njegovaju tradicije i kulture baštine mađarske nacionalne manjine. Poslije Drugog svjetskog rata bila je aktivna i dramska družina koja je izvodila skečeve i kraće kazališne komade.
1969. godine u osnovnu školu se uvodi predmet mađarskog jezika, a s njim kreće i organizirano učenje plesova. Taj školski folklor za dvije godine prerasta u KUD "Rózsa Sándor", a za desetak godina biva preimenovan u KUD "Bratstva i jedinstva". U tim prvim danima najvažniju ulogu imala je učiteljica mađarskog jezika gđa. Irena Randović. Društvo uspješno djeluje sve do početka Domovinskog rata 1991. kada mijenja naziv u KUD "Jankovci", ali se preregistracija izvodi tek 1994.
Rad društva KUD "Jankovci" Stari Jankovci obnovljen je 1994. godine dok su Jankovčani još bili prognani sa svojih ognjišta i to od nekolicine entuzijasta kako se ne bi zaboravile vrijednosti tradicijskog folklora. Prvi nastup bio je u rujnu te iste 1994. na Vinkovačkim jesenima. Od tada se društvo ubrzo širi brojčano i to prvenstveno mlađim članovima.
1997. godine društvo proširuje svoj tradicionalni mađarski program sa šokačkim te sekcijom koja njeguje kolo pjesmu i glazbu Hrvata doseljenih iz srednje Bosne, točnije žepačkog kraja. 1998. započinje mirna reintegracija i povratak u Stare Jankovce. Tijekom tih godina nabavljana je nošnja i instrumenti pa tako danas društvo posjeduje popriličan broj vrijednih nošnji. Društvo redovito nastupa na Vinkovačkim jesenima, te drugim smotrama i manifestacijama od Iloka do Dubrovnika, a tu su i gostovaja u Njemačkoj, Austriji, Vojvodini, Mađarskoj i BiH.
2001. godine društvo utemeljuje sad već tradicionalnu Smotru folklora nacionalnih manjina RH i Hrvatske dijaspore.
- NK HAŠK Sokol Stari Jankovci
- NK Meteor Slakovci
- NK Croatia Novi Jankovci
- NK Vidor Srijemske Laze
- NK Srijem Orolik
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ O Općini Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. studenoga 2013. (Wayback Machine) Pristupljeno 23. svibnja 2013.
- ↑ Škiljan 2014, str. 201.
- ↑ [1]
- ↑ [2] Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. kolovoza 2016. (Wayback Machine)
- Škiljan, Filip. 2014. Starokatolička crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Historijski zbornik. Društvo za hrvatsku povjesnicu. Zagreb. 67 (1): 195–213
| |||||||