[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Pakao

Izvor: Wikipedija
Prikaz pakla anonimnog autora iz 16. stoljeća
Srednjovjekovno viđenje pakla

Pakao (lat. infernus) jest prema religijskim i mitološkim vjerovanjima mjesto gdje duše ljudi koji umru u smrtnom grijehu trpe vječnu patnju i kaznu. Pojam pakla kao onozemaljskog mjesta prokletstva i muke poznat je u mnogim svjetskim religijama, a osobito u kršćanstvu, islamu i budizmu. U kršćanskoj teologiji pakao se opisuje kao mjesto u kojem obitavaju đavoli i demoni koji muče duše grešnika. Nasuprot tome, prema kršćanskom vjerovanju duše ljudi koji su umrli u miru s Bog odlaze u čistilište, dok duše onih grešnika koji su zavrijedili spasenje odlaze u raj.

Pakao u raznim religijama

[uredi | uredi kôd]

Kršćanstvo

[uredi | uredi kôd]

Prema katoličkoj predaji pakao je nastao kada je arkanđeo Lucifer otpao od Boga s dijelom anđela. Lišeni Božje milosti, pali anđeli nastanili su ognjene dubine pakla u kojem vječnu kaznu nalaze i oni ljudi koji umru u smrtnom grijehu.

U pravoslavnoj teološkoj doktrini pokojnik odlazi u raj ili u pakao bez mogućnosti da se pokaje jer koncept čistilišta ne postoji. Međutim, u pravoslavlju veliku ulogu ima i Posljednji sud i uskrsnuće mrtvih.[1]

Mnoge kršćanske denominacije i sekte poput Adventista sedmog dana, Jehovinih svjedoka i drugih ne prihvaćaju postojanje pakla, odnosno vjeruju da je to samo stadij prema putu k raju.

U Starom zavjetu pakao se u mnogim prijevodima Biblije spominje na onim mjestima gdje se u hebrejskom originalu koristi riječ Šeol, osobito u Knjizi Postanka (Post 37,35; 42,38; 44,29; 44,31 itd.)[2] i Knjizi Brojeva (Br 16,30).[3]

U Novom zavjetu spominje se pod imenom Had u Evanđelju po Mateju (Mt 11,23 i 16,18),[4] Evanđelju po Luki (Lk 10,15),[5] Djelima apostolskim (Dj 2,27 i 2,31),[6] Prvoj poslanici Korinćanima (1 Kor 15,55)[7] i u Otkrivenju (Otk 1,18; 6,8; 20,13-14).[8]

Pod imenom Gehenna nalazimo ga u novozavjetnim knjigama Evanđelje po Mateju (Mt 10,28; 18,8-9; 22,30-31; 23,15 i 23,33),[9] Evanđelje po Marku (Mk 9,43-47),[10] Evanđelje po Luki (Lk 12,5)[11] i u Jakovljevoj poslanici (Jak 3,6)[12]

Islam

[uredi | uredi kôd]

Pakao se u islamu naziva džehennem, a raj džennet. U Kur’anu se opisuje kao mjesto vječne vatre i patnje. Prema islamskoj tradiciji, pakao je mjesto koje je Bog pripremio za one koji ne vjeruju u Njega, bune se protiv Njegova zakona i odbacuju Njegove poruke.[13] Pakao se pojavljuje pod različitim imenima u islamskim tekstovima. Najčešći su nazivi Jaheem (vatra), Jahannam (pakao), Ladthaa (ognjena vatra), Sa’eer (ognjeni plamen), Saqar (vrućina), Hatamah (slomljeni dijelovi) i Haawiyah (bezdan).

Judaizam

[uredi | uredi kôd]

U hebrejskoj religiji i vjerovanju, pakao se naziva gehenna, a ime je dobila po Hinnomovoj dolini južno od Jeruzalema gdje su djeca žrtvovana bogu Molohu. Stvoritelj pakla je Bog koji je ujedno stvorio i raj. Prema judaizmu, postoje tri ulaza u pakao; u divljini, moru i Jeruzalemu.[14]

Budizam

[uredi | uredi kôd]

U književnosti

[uredi | uredi kôd]

Jedno od najvećih književnih djela na temu je Danteov Pakao, prvi dio Božanstvene komedije. Autor ga je podijelio na 9 krugova te u njih svrstao sve izdajnike, kradljivce, ubojice i ostale počinitelje grijeha. Ostala važna djela su Miltonov Izgubljeni raj i Mjesto prokletih Jonathana Swifta.[15]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. Bugarska pravoslavna crkva u Hrvatskoj Zašto u Pravoslavlje nema čistilište?. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2015. Pristupljeno 29. travnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 38., 43. i 45.
  3. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 145.
  4. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1113. i 1119.
  5. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1170.
  6. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1215.-1216.
  7. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1273.
  8. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1360. i 1364.
  9. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1112., 1120. i 1125.-1127.
  10. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1146.
  11. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1173.
  12. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1337.
  13. A Description of Hellfire (part 1 of 5): An Introduction. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. travnja 2015. Pristupljeno 29. travnja 2013.
  14. Gehenna - Jewish Encyclopedia
  15. Ten of the best visions of hell in literature - Guardian

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pakao
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pakao
Wječnik ima rječničku natuknicu pakao
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Pakao
Nedovršeni članak Pakao koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.