Moseć
Moseć | |
---|---|
Planina | |
Položaj | |
Koordinate | 43°45′45″N 16°17′38″E / 43.76255072°N 16.29393803°E |
Država | Hrvatska Šibensko-kninska županija |
Najbliži gradovi | Drniš |
Dio gorja | Dinaridi |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | Movran - 843 m |
Ostali vrhovi | Krpušnjak (795 m) Runjevac (749 m) Ozrnac (704 m) Crni vrh (702 m) Umci (618 m) Ošljar (584 m) |
Moseć je planina u Zagori. Pripada Dinaridima i pruža se u duljinu od 30 kilometara, paralelno sa planinom Svilajom, u pravcu sjeverozapad-jugoistok, od Drniša do Muća.
Najviši vrh Moseća je Movran (838 m, a neki izvori navode visinu od 843 m) dok su mu zapadniji vrhovi prema Drnišu sve niži npr. Crni vrh (702 m). Ostali vrhovi na Moseću su: Krpušnjak (795 m), Runjevac (749 m), Ozrnac (704 m), Umci (618 m), Ošljar (584 m) itd. Moseć je kamenita, nepristupačna planina s oskudnom vegetacijom i malo plodne zemlje. Prepoznatljiv je po svojim stožastim vrhovima koji strše iz valovitih visoravni.[1][2]
U srednjem vijeku Moseć je nosio naziv Petrova gora. Toponim Petrova gora se zadržao i u osmanskom periodu. Današnji naziv Moseć počinje se koristiti tek u 18. stoljeću, a prema nekim autorima vuče porijeklo iz rimskog ili ilirskog perioda kad se Moseć navodno nazivao Massentium.[3]
Prema legendi i nekim autorima toponimi Petrova gora (današnji Moseć) i Petrovo polje potječu od imena Petra Snačića, posljednjeg hrvatskog kralja narodne krvi.[4]
- ↑ Moseć. Hrvatska enciklopedija (LZMK). Pristupljeno 6. lipnja 2023.
- ↑ Moseć. Dinarsko gorje. Pristupljeno 6. lipnja 2023.
- ↑ Šimunović, Petar. 2009. Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Golden marketing – Tehnička knjiga. Zagreb. str. 110, 224 i 285
- ↑ Jakovljević A.; Isalović N. 2019. Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528.-1604.). Državni arhiv u Šibeniku. Šibenik. str. 70–72CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |