[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Moseć

Koordinate: 43°45′45″N 16°17′38″E / 43.76255072°N 16.29393803°E / 43.76255072; 16.29393803
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Moseć. Za druga značenja pogledajte Moseć (Ružić).
Moseć
Planina
Položaj
Koordinate43°45′45″N 16°17′38″E / 43.76255072°N 16.29393803°E / 43.76255072; 16.29393803
Država Hrvatska
Šibensko-kninska županija
Najbliži gradoviDrniš
Dio gorjaDinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrhMovran - 843 m
Ostali vrhoviKrpušnjak (795 m)
Runjevac (749 m)
Ozrnac (704 m)
Crni vrh (702 m)
Umci (618 m)
Ošljar (584 m)
Moseć na zemljovidu Hrvatske
Moseć
Moseć
Moseć na zemljovidu Hrvatske
Zemljovid

Moseć je planina u Zagori. Pripada Dinaridima i pruža se u duljinu od 30 kilometara, paralelno sa planinom Svilajom, u pravcu sjeverozapad-jugoistok, od Drniša do Muća.

Najviši vrh Moseća je Movran (838 m, a neki izvori navode visinu od 843 m) dok su mu zapadniji vrhovi prema Drnišu sve niži npr. Crni vrh (702 m). Ostali vrhovi na Moseću su: Krpušnjak (795 m), Runjevac (749 m), Ozrnac (704 m), Umci (618 m), Ošljar (584 m) itd. Moseć je kamenita, nepristupačna planina s oskudnom vegetacijom i malo plodne zemlje. Prepoznatljiv je po svojim stožastim vrhovima koji strše iz valovitih visoravni.[1][2]

U srednjem vijeku Moseć je nosio naziv Petrova gora. Toponim Petrova gora se zadržao i u osmanskom periodu. Današnji naziv Moseć počinje se koristiti tek u 18. stoljeću, a prema nekim autorima vuče porijeklo iz rimskog ili ilirskog perioda kad se Moseć navodno nazivao Massentium.[3]

Prema legendi i nekim autorima toponimi Petrova gora (današnji Moseć) i Petrovo polje potječu od imena Petra Snačića, posljednjeg hrvatskog kralja narodne krvi.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Moseć. Hrvatska enciklopedija (LZMK). Pristupljeno 6. lipnja 2023.
  2. Moseć. Dinarsko gorje. Pristupljeno 6. lipnja 2023.
  3. Šimunović, Petar. 2009. Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Golden marketing – Tehnička knjiga. Zagreb. str. 110, 224 i 285
  4. Jakovljević A.; Isalović N. 2019. Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528.-1604.). Državni arhiv u Šibeniku. Šibenik. str. 70–72CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
Nedovršeni članak Moseć koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.