[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Metoprolol

Izvor: Wikipedija

Metoprolol je beta blokator.

Strukturna formula bez stereokemije

Stereokemija

[uredi | uredi kôd]

Metoprolol sadrži stereocentar i sastoji se od dva enantiomera. Ovo je racemat, tj. 1: 1 smjesa (R) - i (S) -form:[1]

Enantiomeri metoprolola

CAS-Nummer: 81024-43-3

CAS-Nummer: 81024-42-2

Djelovanje

[uredi | uredi kôd]

To je selektivni blokator beta1-adrenergičkih receptora u srcu. Snižava povišeni arterijski tlak i srčanu frekvenciju, a smanjuje također minutni volumen srca i koncentraciju renina u serumu. Metoprolol ne blokira beta2-receptore i zbog visoke selektivnosti smanjuje rizik od nastanka opstruktivnih respiratornih simptoma. Ne stabilizira staničnu membranu pa je manji rizik od ometanja rada srčanog mišića. U usporedbi s neselektivnim beta blokatorima, metoprolol u manjoj mjeri smanjuje periferni protok, manje blokira simpatičku reakciju na hipoglikemiju i manje ometa toleranciju glukoze. Tijekom liječenja metoprololom ne dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita.

Primjena

[uredi | uredi kôd]

Koristi se u liječenju svih vrsta hipertenzija, angine pectoris, aritmija (supraventrikulske tahiaritmije), u stanju nakon preboljelog infarkta srca (u hemodinamski stabilnih bolesnika), u dopunskom liječenju tireotoksikoze te za sprječavanje migrene. Djelotvorna dnevna doza iznosi 150 mg.

Metoprolol ne bi smjeli koristiti pacijenti koji boluju od AV-bloka II. i višega stupnja, zastojnog popuštanja srca, bradikardije i hipotenzije. Ne smije se primjenjivati niti kod kardiogenog šoka.

Nuspojave

[uredi | uredi kôd]

Unatoč selektivnosti metoprolola potreban je oprez pri liječenju bolesnika s bronhijalnom astmom. Kod takvih pacijenata se obično preporuča istodobna primjena beta2-agonista kao što je salbutamol. Također, oprez je potreban u dijabetičara i pacijenata s tireotoksikozom.

Moguće nuspojave jesu umor, omaglica, depresija, smetenost, glavobolja, nesanica, mučnina i povraćanje, bradikardija, hladni ekstremiteti, palpitacije, zastojno popuštanje srca, periferni otoci, hipotenzija te bronhospazam i dispneja.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Rote Liste Service GmbH (Hrsg.): Rote Liste 2017 – Arzneimittelverzeichnis für Deutschland (einschließlich EU-Zulassungen und bestimmter Medizinprodukte). Rote Liste Service GmbH, Frankfurt/Main, 2017, Aufl. 57, ISBN 978-3-946057-10-9, S. 200.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica uglasog portala farmakologija.com (http://farmakologija.com). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Farmakologija.com.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.