[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Mambe

Izvor: Wikipedija
Dendroaspis
Crna mamba, Dendroaspis polylepsis
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Reptilia
Red:Squamata
Podred:Serpentes
Porodica:Elapidae
Rod:Dendroaspis
Schlegel, 1848.
Vrste
*Istočna zelena mamba D. angusticeps
Baze podataka

Mambe (lat. Dendroaspis) su rod zmija iz porodice guja. Njihovo latinsko ime u prijevodu znači doslovno drvna zmija.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Mambe žive isključivo u Africi, gdje nastanjuju napuštene jame u zemlji ili brežuljke kamenja.

Prehrana

[uredi | uredi kôd]

Ove zmije love danju. Lovina su im mali sisavci, ptice, žabe koje žive na drveću i gušteri. Često se hrane i drugim zmijama

Otrov

[uredi | uredi kôd]

Mambe uglavnom, nakon prvog ugriza, napadaju još nekoliko puta. Njihov vrlo djelotvoran otrov sadrži prvenstveno različite nervne otrove.

Bez korištenja protuotrova, ugriz jedne od mambi za čovjeka je u pravilu smrtonosan. No najopasnije je, ako neka od mambi ugrizom ubaci svoj otrov u jednu od glavnih krvnih žila. Tada za terapiju ostaje samo nekoliko minuta vremena.

Različite vrste

[uredi | uredi kôd]

Crna mamba (Dendroaspis polylepis) nije dobila ime po boji tijela. Tijelo joj je sive ili smeđe boje. Ime je dobila po gotovo sasvim crnoj usnoj šupljini. Veličinom koja može biti i veća od 4 metra, to je najveća otrovnica na svijetu. Kao teritorijalna životinja, ona lovi uglavnom u okolini svog legla. No, brzinom koju može postići u lovu od oko 20 km/h, to je i najbrža zmija na svijetu. U slučaju opasnosti, ona će pokušati pobjeći. No kad je ugrožena, vrlo brzo postaje vrlo agresivna. Ugrizom izbacuje oko 100 miligrama svog smrtonosnog otrova - to je oko deseterostruko više od smrtonosne količine za odraslog čovjeka (10-15 miligrama). Žrtva se uguši jer otrov paralizira dišne mišiće. Druga vrsta je zelena mamba koja je također jako otrovna i zelene je boje.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Wikivrste imaju podatke o taksonu Dendroaspis